Nauka u 2023: AI u farmaciji, osvajanje svemira, beba s DNK tri osobe…

Naučnici širom svijeta došli su do velikih otkrića, napravljeni su novi koraci u istraživanju svemira, otkriveni su novi lijekovi i nove metode liječenja, bolje smo upoznali historiju naše planete…

Naučnice i naučnici širom svijeta su se pobrinuli da 2023. bude zanimljiva

Naučna dostignuća u protekloj godini su se, po ko zna koji put, našli u sjeni velikih globalnih događaja, poput nastavka rata u Ukrajini, žestokih napada Izraela na Pojas Gaze, brojnih požara i poplava, političkih tenzija širom svijeta, novih “ratova” protiv društvenih mreža…

Ali, uprkos svemu što se nalazi na naslovnicama, naučna zajednica u 2023. godini nije mirovala, pa je dolazilo do velikih otkrića, ali i priprema za velika otkrića.

Primjera radi, niz farmaceutskih giganata potrošio je milijarde dolara za kupovinu biotehnoloških kompanija koje bi im trebale pomoći u razvoju novih lijekova, sve više je primjetan utjecaj vještačke inteligencije u razvoju novih medicinskih preparata, ali ni svemir nije zanemaren, pa su i na tom polju ostvareni značajni napreci, dok su arheolozi došli do novih otkrića vezanih za naše pretke i našu planetu.

U nastavku donosimo pregled nekih od najznačajnijih događaja u svijetu nauke u protekloj godini.

Razvoj lijekova za karcinom uz pomoć vještačke inteligencije

Već na samom početku godine je objavljeno da se jača borba protiv zloćudnih bolesti.

Britanska vlada je objavila da će sa jednom od vodećih farmaceutskih kompanija, njemačkim BioNTechom, sklopiti sporazum kojim će se ubrzati istraživanja na području novih terapija protiv karcinoma.

Sporazum o razumijevanju je postignuti kako bi “najbolji lijekovi za karcinom bili ljudima dostupni što je prije moguće”.

Nedugo zatim, upravo je BioNTech objavio da kupuje londonsku firmu za vještačku inteligenciju InstaDeep za 410 miliona eura.

U saopćenju se navelo da će ovaj korak pomoći BioNTechu da poveća “sposobnosti u razvoju lijekova pomoću vještačke inteligencije i razvoju imunoterapije i vakcina sljedeće generacije za otklanjanje raznih bolesti”.

BioNTech nije jedini farmaceutski gigant koji se odlučio “odriješiti kesu” i ulagati u daljnji razvoj svojih istraživačkih mogućnosti.

Američka farmaceutska kompanija Pfizer kupila je biotehnološku kompaniju Seagen kako bi proširila vlastiti portfelj liječenja raka.

U saopštenju Pfizera navelo se da je globalna biotehnološka kompanija Seagen kupljena za blizu 43 milijarde dolara operativne vrijednosti, odnosno 229 dolara u gotovini po dionici.

Ali to nije bio kraj najava ulaganja ogromnog novca u akvizicije koje će donijeti “novu najbolju stvar u medicini”.

Američka farmaceutska kompanija Merck objavila je da će kupiti Prometheus Biosciences za gotovo 10,8 milijardi dolara i tako preuzeti obećavajući eksperimentalni lijek za ulcerozni kolitis i Crohnovu bolest, odnosno ojačati prisutnost u imunologiji.

Njihov konkurent, kompanija Moderna, nije htjela biti izostavljena iz vijesti, pa je objavila da će vakcine protiv raka i srčanih bolesti biti “spremne do kraja decenije”, a milioni života mogli bi biti spašeni revolucionarnim novim vakcinama protiv niza bolesti.

Beba s DNK-a tri osobe

Međutim, iz Britanije je stigla zabrinjavajuća vijest.

Analiza bez presedana o tome kako rak raste otkrila je “gotovo beskonačnu” sposobnost tumora da se razvijaju i prežive, kazali su naučnici.

Rezultati praćenja raka pluća tokom devet godina priredili su “iznenađenje” i “zaprepaštenje” naučnom timu koji je dobio uvid u silnu snagu protiv koje se bori.

Da sve ipak nije tako crno, pokazala je vijest iz istog dijela svijeta.

Prva beba s DNK tri osobe rođena je u Velikoj Britaniji, nakon posebnog postupka potpomognute oplodnje, saopćilo je regulatorno tijelo.

Uprava za ljudsku oplodnju i embriologiju (HFEA) potvrdila je da je do 20. aprila u Velikoj Britaniji rođeno “manje od pet” beba nakon mitohondrijske donacije (MDT).

Pogled u prošlost

Ali naša prošlost nije zaboravljena.

Najavljeno je korištenje nove tehnologije analize prahistorijskih ljudskih proteina nazvana proteomika, koja bi mogla pomoći u istraživanjima skeletnih ostataka i pružiti nove uvide u historiju čovječanstva dva miliona godina unazad.

Analiza mikroskopskih ostataka mogla bi pomoći u rješavanju najvažnijih misterija u evoluciji, kao što je identifikacija zajedničkog pretka homosapiensa i neandertalca.

S druge strane planete, naučnici u Kini su proveli studiju koja je pokazala kako je prvobitni život preživio na ‘snježnoj’ Zemlji.

Život na našoj planeti suočio se s teškim testom tokom najstarijeg ledenog doba, koje je trajalo od prije 720 do 635 miliona godina, kada je Zemlja dva puta bila nekontrolirano zaleđena i iz svemira je izgledala kao svjetlucava bijela grudva snijega.

Život je nekako uspio preživjeti u to vrijeme, a nova studija je ponudila dublje razumijevanje zašto.

Nova svemirska odijela

I dok su se farmaceutske kompanije takmičile koja će više potrošiti i koja će prije riješit neke od problema na Zemlji, Američka svemirska agencija NASA je razmišljala o problemima s kojim se ljudi suočavaju na našem prvom nebeskom susjedu.

U šetnjama po Mjesecu, američki astronauti ubuduće će imati elegantnija i fleksibilnija svemirska odijela, jer NASA odustaje od bijelih odora koje su nosili Neil Armstrong i njegove kolege astronauti iz Apolla prije pola stoljeća.

NASA je predstavila prvi prototip novodizajniranog svemirskog odijela nove generacije, posebno skrojenog i opremljenog za prve astronaute, za koje se očekuje da će se vratiti na površinu Mjeseca u narednih nekoliko godina.

Novi model ljudskog genoma

Govoreći o ljudima, naučnici su objavili novi model ljudskog genoma, koji je bolji od prethodnog jer uključuje raznolikost ljudi i tako bolje odražava globalnu populaciju, pridonoseći sadašnjim pokušajima da se identificira genetska pozadina bolesti i načini njihova liječenja.

To “pangenomsko” postignuće objavljeno je 20 godina od prvog sekvencioniranja ljudskog genoma, prekretnice koja je transformirala biomedicinska istraživanja, dajući naučnicima referentnu mapu za analizu DNK i razumijevanje mutacija koje su odgovorne za nastanak bolesti.

I koliko god da su zanimljiva otkrića koja će utjecati na našu budućnost, ne treba zaboraviti ni našu prošlost.

Za to su se pobrinuli njemački naučnici koji su otkrili 300.000 godina stare otiske stopa “ljudi iz Heidelberga”, davno izumrle vrste ljudi, u njemačkim planinama Harz.

Naučnici vjeruju da su ti, kako se navodi, savršeno očuvani otisci, najstariji ikad pronađeni u Njemačkoj.

Da bi naučnici mogli istraživati prošlosti u stoljećima koja dolaze donekle se pobrinula vještačka inteligencija (AI).

Naučnici su upotrijebili AI kako bi otkrili novi antibiotik koji može ubiti smrtonosnu vrstu superbakterije.

AI je pomogao hiljade potencijalnih hemikalija suziti na svega nekoliko za testiranje u laboratoriji, a rezultat je ispao potentni, eksperimentalni antibiotik zvan abaucin, kojem će trebati dalja testiranja prije nego što se počne koristiti.

‘Vanzemaljski život’

I dok, uglavnom, znamo šta radi vještačka inteligencija, “vanzemaljski život” uveliko predstavlja misteriju i dovod do niza teorija zavjera.

Kako bi donekle razbila zabrinutosti, NASA je održala prvi javni skup na temu neidentificiranih letećih objekata (NLO), godinu dana nakon što je pokrenula studiju o neobjašnjivim susretima sa njima, i iznijela tvrdnju da ništa ne skriva i da “apsolutno ne postoje uvjerljivi dokazi da vanzemaljski život ima veze” sa NLO-ima.

Kada smo kod “malih zelenih”, gledaoci širom planete će prvi put moći gledati Mars u skoro realnom vremenu, nakon što je Evropska svemirska agencija (ESA) objavila da će emitirati uživo sliku sa Crvene planete na YouTubeu.

Za one koji imaju višak vremena i veliku želju da otkriju vanzemaljski život, gledanje ovog prenosa može biti novi vid zabave.

Proizvodnja mesa u laboratoriji

Na planeti Zemlji, stručnjaci su došli do otkrića koje uveliko podsjeća na naučnu fantastiku.

Naučnici kažu da su stvorili prve ljudske vještačke embrione na svijetu od matičnih stanica bez korištenja sperme ili jajnih stanica.

Ovim strukturama, sličnim embrionu, nedostaju organi poput srca koje kuca ili mozga, ali sadrže stanice koje bi obično nastavile formirati posteljicu, vrećicu i sam embrion.

Govoreći o “naučnoj fantastici”, dvije kompanije, Upside Foods i Good Meat, saopćile su sredinom godine da su dobile konačno odobrenje Ministarstva poljoprivrede SAD-a za prodaju mesa uzgojenog u laboratoriji, čime je otvoren put prvoj prodaji tog proizvoda u zemlji.

Riječ je o prvim kompanijama koje su završile proces odobrenja za takozvano kultivirano meso koje se dobija iz uzorka ćelija stoke koje se zatim hrane i uzgajaju u čeličnim bačvama. Agencija za hranu i lijekove (FDA) već je utvrdila da je hrana sigurna za konzumaciju.

Novi lijekovi

S druge strane, milione ljudi je obradovala vijest o razvoju lijeka koji bi mogao promijeniti budućnost za toliko mnogo pacijenata.

Novi lijek pozdravljen je kao “prekretnica u borbi protiv Alzheimerove bolesti“, nakon što je utvrđeno da usporava napredovanje bolesti.

Utvrđeno je da Donanemab usporava “kliničko opadanje” do 35 posto, što znači da ljudi s tom bolešću još uvijek mogu obavljati svakodnevne poslove uključujući kupovinu, održavanje kućanstva, upravljanje finansijama i uzimanje lijekova.

Dodatna dobra vijest za oboljele širom svijeta je vijest da su američki naučnici su razvili lijek u obliku tablete koji je u pretkliničkim ispitivanjima “uništavao” sve čvrste karcinome i ostavljao zdrave stanice nepromijenjene.

Naučnici iz City of Hope, jedne od najvećih američkih organizacija za istraživanje i liječenje raka, objavili su studiju sa detaljima prvih rezultata testiranja “tablete za ubijanje raka”, koja nosi naziv AOH1996.

I drugi zdravstveni problemi bi mogli biti riješeni zahvaljujući otkrićima iz ove godine.

Naučnici su potpuno dešifrirali zagonetni hromozom koji je prisutan kod muškaraca, što bi moglo pomoći u istraživanju njihove neplodnosti.

Ovo je važan korak naprijed u razumijevanju ljudskog genoma, objavili su naučnici.

Istraživači su otkrili prvu kompletnu sekvencu ljudskog Y hromozoma, koji je jedan od dva hromozoma i obično se prenosi sa muškog roditelja na muško potomstvo.

Put na Mjesec

Rusija se u vijestima protekle dvije godine najčešće pojavljuje u kontekstu invazije na susjednu Ukrajinu, ali to ne znači da je odustala od “bitke za svemir”.

Rusija je lansirala svoju prvu misiju na Mjesec u skoro 50 godina, ulazeći tako u svemirsku trku s Indijom, koja je ranije ove godine pokrenula misiju kojom se želi spustiti letjelica na Mjesec.

Lansiranje letjelice Luna-25 na Mjesec u augustu je bilo prvo rusko lansiranje od 1976. godine kada je bila dio Sovjetskog saveza i izvedeno je bez pomoći Evropske svemirske agencije, koja je prekinula saradnju s Rusijom nakon njene invazije na Ukrajinu.

Ipak je ovaj poduhvat Moskve bio “promašaj” jer je nedugo zatim objavljeno da je prva ruska misija na Mjesec u 47 godina završila neuspješno, nakon što se svemirska letjelica Luna-25 otela kontroli i srušila na Mjesečevu površinu.

S druge strane, Indija je nedugo zatim uspjela na južni pol Mjeseca spustiti svoju sondu Vikram, što je prvi put da neka letjelica sleti na tu lokaciju.

Prethodni pokušaj indijskog svemirskog programa da pošalje letjelicu na Mjesec propao je 2019. godine.

Ta azijska zemlja ne želi samo da se zadovolji istraživanjem našeg satelita.

Indija je lansirala raketu kako bi proučavala Sunce, nakon historijskog uspjeha sa slijetanjem na južni pol Mjeseca sa roverom Chandrayaan-3.

I druge zemlje žele dio “Mjesečevog kolača”.

Japan je u septembru lansirao svoju svemirsku letjelicu za istraživanje Mjeseca SLIM na domaćoj raketi H-IIA, otvarajući put da postane peta zemlja na svijetu koja će sletjeti na Mjesec.

Nazvan “Mjesečev snajper”, Japan ima za cilj spustiti SLIM unutar 100 metara od svoje mete na površini Mjeseca. Očekuje se da će u misiji vrijednoj 100 miliona dolara lander sletjeti na Mjesec do februara.

Značajna transplantacija

I koliko god napori za osvajanja svemira budili maštu čovječanstva, ništa manje nisu značajni uspjesi naučnika na Zemlji.

Velika Britanija je ušla u medicinsku historiju, nakon što su ljekari izvršili prvu transplantaciju maternice.

Hirurzi u bolnici Churchill u Oxfordu uspješno su presadili maternicu ženske osobe njenoj 34-godišnjoj sestri u operaciji koja je trajala devet sati i 20 minuta.

Naravno, ni arheolozi ne žele da njihovi napori budu izostavljeni iz uspjeha naučnika tokom godine.

Tako je objavljeno da su arheolozi otkrili veliku lokaciju paleolitske pećinske umjetnosti na istočnoj obali Španije, koja sadrži prikaze konja, jelena i divljih bikova.

Više od 100 drevnih slika i gravura, za koje se smatra da su stari najmanje 24.000 godina, otkriveno je u 500 metara dubokoj špilji Cova Dones ili Cueva Dones u Millaresu, nedaleko od Valencije.

Iz daleke prošlosti, vrijeme je da se “vratimo u budućnost”.

Kontroverzni biotehnološki startup za moždane implantate, Neuralink, krenuo je u prvo kliničko ispitivanje na ljudima i odabire kandidate.

Nakon što je dobio odobrenje nezavisnog odbora, Neuralink će početi nuditi moždane implantate paraliziranim pacijentima kao dio studije PRIME, koja se provodi kako bi se procijenila sigurnost i funkcionalnost implantata.

‘Vijesti iz svemira’

Sa Zemlje, dostignuća su ponovno otišla u svemir, odakle je došao niz zanimljivih vijesti.

Teleskop “James Webb” otkrio je svemirske objekte veličine Jupitera koji slobodno lebde i nisu povezani ni sa jednom zvijezdom.

Ono što je u tom otkriću posebno interesantno za naučnike je utisak da se ti objekti kreću u paru i sada astronomi pokušavaju da otkriju zašto je to tako.

S druge strane, astronomi su detektirali do sada najudaljenije brze izboje radiovalova tzv. FRB do sada, a međunarodni tim naučnika uočio je udaljenu eksploziju kozmičkih radiovalova koja je trajala manje od milisekunde.

Vrlo veliki teleskop (VLT) Evropskog južnog opservatorija (ESO) utvrdio je izvor u toliko udaljenoj galaksiji da je svjetlosti trebalo osam milijardi godina da stigne do Zemlje.

U istom periodu je objavljeno da su naučnici otkrili do sada najstariju crnu rupu, formiranu samo 470 miliona godina poslije Velikog praska.

Oni potvrđuju ono što su do sada bile samo teorije – da su supermasivne crne rupe postojale u praskozorje univerzuma.

Dodatno je Evropski svemirski teleskop Euklid poslao prve snimke sjajne maglice u obliku konjske glave, nikad viđene daleke galaktike, ali i indirektne dokaze o postojanju nevidljive tamne tvari.

Euklid, koji je dobio ime po slavnom grčkom matematičaru, u julu je lansiran u prvu misiju radi proučavanja svemirskih tajni o tamnoj tvari i tamnoj energiji.

Lobanja divovskog morskog čudovišta

Kraj godine je donio uznemirujuće upozorenje evropskog ogranka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), odnosno da pretjerano uzimanje antibiotika opasno potkopava njihovu efikasnost i povećava otpornost koja bi mogla biti odgovorna za 10 miliona smrti godišnje u svijetu do 2050. godine.

“Razvoj i širenje superbakterija ubrzava se zloupotrebom antimikrobnih lijekova, što otežava efikasno liječenje infekcija”, objavio je WHO Europe, organizacija koje uključuje 53 zemlje i proteže se do centralne Azije.

I dok se svijet sprema da gleda u budućnost sa dolaskom Nove godine, naučnici iz Engleske su nas vratili u prošlost.

Fosilizirana lobanja divovskog morskog čudovišta izvađena je iz litica Dorseta, na tzv. Jurskoj obali.

Riječ je o lobanji pliosaura, svirepog morskog reptila koji je terorizirao okeane prije gotovo 150 miliona godina.

Možda ne dobijaju pažnju koju zaslužuju, ali naučnice i naučnici širom svijeta su se pobrinuli da 2023. bude zanimljiva.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada