Rusija lansirala prvu misiju na Mjesec u gotovo 50 godina

Rusija je lansirala svoju prvu misiju na Mjesec u skoro 50 godina, ulazeći tako u svemirsku trku s Indijom, koja ovog mjeseca također namjerava spustiti letjelicu na Mjesec.

Lansiranje letjelice Luna-25 na Mjesec u petak je bilo prvo rusko lansiranje od 1976. godine kada je bila dio Sovjetskog Saveza i izvedeno je bez pomoći Evropske svemirske agencije, koja je prekinula saradnju s Rusijom nakon njene invazije na Ukrajinu.

Raketa Sojuz 2.1v koja nosi letjelicu Luna-25, lansirana je s kozmodroma Vostočni 5.550 kilometara istočno od Moskve u petak u 2:11 sati po moskovskom vremenu.

Četvoronožni lender težak je otprilike 800 kilograma i trebao bi stići u orbitu Mjeseca za pet dana. Zatim će provesti između tri i sedam dana dok se odabere pravo mjesto prije slijetanja u područje južnog pola Mjeseca.

“Prvi put u historiji, slijetanje na Mjesec će se desiti na mjesečevom južnom polu. Do sada su svi slijetali u ekvatorijalnu zonu”, rekao je visoki zvaničnik Roskosmosa Aleksandar Blohin u nedavnom intervjuu.

I indijska letjelica ide prema Mjesecu

Očekuje se da će lender dospjeti na površinu Mjeseca 23. augusta, otprilike u isto vrijeme kada će tamo stići i indijska letjelica, koja je lansirana 14. jula.

Moduli obje zemlje se kreću prema južnom polu Mjeseca, području gdje dosad nijedna svemirska letjelica nije sletjela ‘glatko’. Samo tri vlade su uspjele uspješno sletjeti na Mjesec: Sovjetski Savez, Sjedinjene Američke Države i Kina.

Roskosmos je saopštio da će modul biti operativan godinu dana i “uzeti i analizirati uzorke tla i provesti dugoročna naučna istraživanja” o materijalu površine Mjeseca i atmosferi.

Rečeno je da se želi pokazati da je Rusija “država sposobna isporučiti teret na Mjesec” i “osigurati ruski zagarantovan pristup površini Mjeseca”.

Sankcije uvedene Rusiji nakon što je napala Ukrajinu otežavaju joj pristup zapadnoj tehnologiji, što utiče na njen svemirski program. Luna-25 je prvobitno trebalo da nosi mali rover za mjesec, ali je od te ideje odustalo kako bi se smanjila težina letjelice radi poboljšanja pouzdanosti, kažu analitičari.

‘Ogromno sovjetsko naslijeđe’

“Strana elektronika je lakša, domaća teža”, kaže Vitalij Egorov, popularni ruski svemirski analitičar. “Dok naučnici možda imaju zadatak da proučavaju lunarnu vodu, za Roskosmos je glavni zadatak jednostavno sletjeti na Mjesec, povratiti izgubljenu sovjetsku stručnost i naučiti kako izvršiti ovaj zadatak u novoj eri.”

Novinar Daniel Hawkins kaže da je za Rusiju ta misija “veliki povratak velikim svemirskim misijama nakon prilično duge pauze”.

“Svi su svjesni ogromnog sovjetskog naslijeđa u smislu lansiranja u svemir”, rekao je Hawkins za Al Jazeeru, iz Moskve.

“Nakon što se Sovjetski Savez raspao i poslao posljednju sondu na Mjesec 1976. godine, ruski svemirski institut je zaista otišao u period opadanja”, kaže.

Za Rusiju bi uspješna misija na Mjesec pokazala da je uprkos njenoj turbulentnoj prošlosti i zapadnim sankcijama, koje su “stvarno utjecale na ruski svemirski razvoj”, zemlja sposobna da izvodi velike svemirske misije, smatra Hawkins.

To bi pokazalo da ovo može učiniti s “opremom koja je efektivno napravljena u Rusiji – ruskim vlastitim brendom – da se takmiči na međunarodnom nivou”, smatra Hawkins.

Posljednje ruske misije slijetanja u svemir 2016. i 2011. završile su neuspjehom.

‘Političko nadmetanje’

“Proučavanje Meseca nije cilj”, rekao je Egorov. “Cilj je političko nadmetanje između dvije supersile – Kine i SAD-a – i niza drugih zemalja koje takođe žele da polažu pravo na titulu svemirske supersile.”

Svemirska luka je lični projekat ruskog predsjednika Vladimira Putina i ključna je za njegove napore da od Rusije napravi svemirsku supersilu i premjesti ruska lansiranja sa kosmodroma Bajkonur u Kazahstanu.

Govoreći na kosmodromu Vostočni prošle godine, Putin je rekao da je Sovjetski Savez poslao prvog čovjeka u svemir 1961. godine uprkos “totalnom režimu sankcija.

Rekao je da će Rusija razviti svoj lunarni program uprkos ekonomskim kaznama Zapada koje su dostigle nivo bez presedana tokom rata u Ukrajini.

“Vođeni smo ambicijom naših predaka da idemo naprijed, uprkos svim poteškoćama i uprkos vanjskim pokušajima da nas spriječe da se krećemo”, rekao je Putin.

Prethodni indijski pokušaj slijetanja na južni pol mjeseca 2019. godine završio se kada se lender srušio na mjesečevu površinu.

Mjesečev južni pol je od posebnog interesa za naučnike, koji vjeruju da bi polarni krateri koji su stalno zasjenjeni mogli sadržavati vodu. Zamrznutu vodu u stijenama budući istraživači mogli bi pretvoriti u zrak i raketno gorivo.

“Mjesec je uglavnom netaknut, a cijela historija mjeseca ispisana je na njegovom licu”, kaže Ed Bloomer, astronom Kraljevske opservatorije Ujedinjenog Kraljevstva u Greenwichu. “Ona je netaknuta i kao ništa što možete dobiti na Zemlji. To je sopstvena laboratorija.”

Luna-25 će uzeti uzorke mjesečevih stijena i prašine. Uzorci su ključni za razumijevanje Mjesečevog okruženja prije izgradnje bilo koje baze tamo, “inače bismo mogli graditi stvari koje bi onda morali zatvoriti nakon šest mjeseci jer je sve prekriveno pijeskom”, rekao je Bloomer.