Novi model ljudskog genoma bolje odražava globalnu populaciju

Naučnici su objavili novi model ljudskog genoma, koji je bolji od prethodnog jer uključuje raznolikost ljudi i tako bolje odražava globalnu populaciju.

Genom je genetski otisak organizma, u ovome slučaju ljudskog, i sadrži informacije važne za rast i razvoj (EPA - Ilustracija)

Naučnici su objavili novi model ljudskog genoma, koji je bolji od prethodnog jer uključuje raznolikost ljudi i tako bolje odražava globalnu populaciju, pridonoseći sadašnjim pokušajima da se identificira genetska pozadina bolesti i načini njihova liječenja.

To “pangenomsko” postignuće objavljeno je 20 godina od prvog sekvencioniranja ljudskog genoma, prekretnice koja je transformirala biomedicinska istraživanja, dajući naučnicima referentnu mapu za analizu DNK i razumijevanje mutacija koje su odgovorne za nastanak bolesti, prenosi Hina.

Nova analiza genoma mogla bi pomoći u razumijevanju koliko genetske varijacije pridonose zdravlju i bolesti, unaprijediti genske testove i utrti put razvoju novih lijekova.

Također bi mogla biti korisna u spoznavanju neurorazvojnih poremećaja kao što su shizofrenija, autizam, makro i mikrocefalija te metabolizma lijekova.

Rezultat rada, koji je vodio međunarodni konzorcij naučnika predvođen američkim državnim Nacionalnim institutom za istraživanje genoma (NGHGRI), zapravo je modifikacija ranijeg modela genoma na način da je riješio njegov ključni nedostatak – to što nije reprezentirao genetske varijacije prisutne među osam milijardi stanovnika svijeta.

Genom svake osobe se neznatno razlikuje

Prethodni model se temeljio na DNK jedne osobe, a novi je zbirka genoma 47 ljudi različitog porijekla.

Naučnici planiraju ići dalje i do sredine 2024. godine uključiti 350 osoba.

“Pangenom nije samo jedan referentni genom, nego cijela zbirka različitih genoma. Uspoređujući te genome, možemo izraditi mapu ne samo genoma jednog pojedinca, nego cijele raznolike populacije”, rekao je genetičar Benedict Paten, koji je vodio istraživanje objavljeno u naučnom časopisu Nature.

Zbirka se sastoji od genoma ljudi afričkog, istočnoazijskog, južnoazijskog, evropskog, sjevernoameričkog, južnoameričkog i karipskog porijekla.

Genom je genetski otisak organizma, u ovome slučaju ljudskog, i sadrži informacije važne za rast i razvoj.

Genom svake osobe se neznatno razlikuje, u prosjeku 0,4 posto.

Te razlike mogu mnogo toga reći o zdravlju osobe, pomoći u dijagnozi i liječenju bolesti te o ishodu liječenja.

Izvor: Agencije

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada