Trump protiv obavještajnih službi: Iran je samo jedan primjer

Američki predsjednik Donald Trump insistira na tome da su američki vojni napadi na iranska nuklearna postrojenja u nedjelju ujutro “potpuno uništili” iranske kapacitete za obogaćivanje uranija.

Nakon što je početni tajni izvještaj američke obavještajne službe bio u suprotnosti s tom tvrdnjom, Trump i njegova administracija obrušili su se ne one preko kojih je dokument procurio i medije koji su izvijestili o tome, odbacujući njihovu procjenu.

Neslagnje između Trumpa i procjene dijelova njegove sopstvene obavještajne zajednice nastavio se do srijede, kada je američki predsjednik prisustvovao samitu NATO-a u Hagu, tokom čega mu je postavljeno nekoliko pitanja o procurjelom dokumentu.

Ipak, to je samo posljednji primjer Trumpovog javnog neslaganja sa zaključcima američkih obavještajnih službi tokom njegove protekle decenije u politici, bilo da se radilo o Rusiji, Sjevernoj Koreji, Venecueli ili Iranu.

O čemu se radi u najnovijem Trumpovom neslaganju s američkim obavještajnim službama?

Dana 21. juna SAD se pridružio Izraelu u njegovim napadima na Iran. Američke snage nizom projektila i bombi za uništavanje bunkera napale su Fordow, Natanz i Isfahan, tri iranska nuklearna postrojenja.

Trump je više puta pohvalio uspjeh američkih napada na Iran.

„Iranska ključna postrojenja za obogaćivanje uranija potpuno su uništena“, rekao je u televizijskom obraćanju iz Bijele kuće nakon napada.

Međutim, povjerljivi preliminarni izvještaj obavještajne agencije Pentagona, Odbrambene obavještajne agencije (DIA), sugerirao je drugačije.

U izvještaju DIA navodi da su američki napadi unazadili iranski nuklearni program samo za manje od šest mjeseci.

U izvještaju se dodaje da je, prema procjeni DIA-e, Iran prije napada premjestio svoje zalihe obogaćenog uranija, što je i Teheran tvrdio. Kao rezultat toga, uništeno je malo materijala koji bi Iran teoretski mogao koristiti za oružje.

U utorak je Bijela kuća odbacila nalaze iz obavještajnog izvještaja.

„Ova navodna procjena je potpuno pogrešna i klasificirana je kao ‘strogo povjerljiva'“, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt u izjavi, opisujući osobu preko koje je dokument procurio kao „niskopozicioniranog gubitnika u obavještajnoj zajednici“.

„Curenje ove navodne procjene jasan je pokušaj omalovažavanja predsjednika Trumpa i diskreditiranja hrabrih pilota borbenih aviona koji su savršeno izveli misiju uništenja iranskog nuklearnog programa. Svi znaju šta se dešava kada bacite četrnaest bombi od 13.000 kilograma tačno na njihove ciljeve – potpuno uništenje“, dodala je Leavitt.

Trump je odbacio izvještaj i u srijedu, ponovo iz Nizozemske, nastavljajući tvrditi da je SAD desetkovao iranske nuklearne kapacitete i poričući da je Teheran premjestio svoj obogaćeni uranij.

„Vjerujem da nisu imali priliku išta izvući jer smo brzo reagirali“, rekao je Trump, dodajući: „Trebale bi možda dvije sedmice, ali vrlo je teško ukloniti takav materijal… i veoma opasno.“

„Osim toga, znali su da dolazimo“, dodao je Trump.

„A ako znaju da dolazimo, neće biti dole [u podzemnim dijelovima nuklearnih postrojenja].“

U srijedu je web stranica Bijele kuće objavila tekst pod naslovom Iranska nuklearna postrojenja su uništena – sa sugestijom da su drugačije tvrdnje – lažna vijest.

Osim Trumpa, u tekstu se citira i Izraelsku komisiju za atomsku energiju, koja je navela da je „razorni američki napad na Fordow uništio kritičnu infrastrukturu lokacije i onemogućio rad postrojenja za obogaćivanje“.

Od tri glavne iranske nuklearne lokacije, Fordow je najteže dostupan izraelskim projektilima, jer je zakopan duboko ispod planine – zbog čega je Izrael uvjeravao SAD da napadne objekat bombama za uništavanje bunkera.

Osim toga, u tekstu Bijele kuće citira se direktorica DNI-ja Tulsi Gabbard, koju je imenovao Trump.

„Operacija je polučila ogroman uspjeh. Naši projektili su isporučeni precizno i ​​tačno, uništavajući ključne iranske sposobnosti potrebne za brzo sastavljanje nuklearnog oružja.“

John Ratcliffe, direktor CIA-e, također se distancirao od izvještaja DIA-e, rekavši da je SAD “ozbiljno oštetio” iranska nuklearna postrojenja.

U izjavi objavljenoj na web stranici CIA-e u srijedu, Ratcliffe je naveo: “CIA može potvrditi da skup vjerodostojnih obavještajnih podataka ukazuje na to da je iranski nuklearni program teško oštećen nedavnim direktnim napadima. To uključuje nove obavještajne podatke iz historijski pouzdanog i tačnog izvora/metode da je nekoliko ključnih iranskih nuklearnih postrojenja uništeno i da će se godinama obnavljati“.

Ipak, Trumpov historijat osporavanja procjena obavještajnih službi i nepovjerenja prema obavještajnoj zajednici seže mnogo dublje od Irana.

Je li Trump bio u konfliktu sa američkim obavještajnim službama tokom svog prvog mandata?

Da, više puta, uključujući:

Godine 2016, o ruskom miješanju u izbore

Američka obavještajna zajednica, u julu  2016. optužila je Putina za miješanje u američke predsjedničke izbore s ciljem da pomogne Trumpu da pobijedi demokratsku kandidatkinu Hillary Clinton.

U novembru te godine, Trump je pobijedio na izborima. Njegov tranzicijski tim demantirao je obavještajne izvještaje u kojima je zaključeno da su se ruski hakeri potajno miješali u izbore.

U izjavi, Trumpov tim je napisao: „To su isti ljudi koji su rekli da Saddam Hussein ima oružje za masovno uništenje.“

U intervjuu u decembru 2016, sam Trump je rekao: „Mislim da je to samo još jedan izgovor. Ne vjerujem u to.“

„Niko zapravo ne zna. A hakiranje je vrlo zanimljivo. Nakon što hakiraju, ako ih ne uhvatite na djelu, nećete ih uhvatiti. Nemaju pojma je li to Rusija ili Kina ili neko drugi. Mogao bi to biti neko ko negdje sjedi u krevetu. Nemaju pojma.“

Godine 2018, ponovo o ruskom miješanju u izbore

U julu 2018. SAD je optužio 12 oficira ruske vojne obavještajne službe, optužujući ih da su uključeni u „aktivne cyber operacije miješanja u predsjedničke izbore 2016“, prema tadašnjem zamjeniku državnog tužioca Rodu Rosensteinu. Ova optužnica bila je dio istrage o navodima o saradnji između Trumpovog tima i Rusije prije izbora 2016. koju je vodio bivši direktor FBI-a Robert Mueller.

Istog mjeseca, Trump se sastao sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom u Helsinkiju na zajedničkom samitu. Tokom zajedničke konferencije za novinare nakon privatnog razgovora, Trump je podržao Putinovo uvjeravanje da se Kremlj nije miješao u izbore 2016.

„Imam veliko povjerenje u svoje obavještajne ljude, ali reći ću vam da je predsjednik Putin bio izuzetno snažan i moćan u svom današnjem poricanju“, rekao je Trump.

„Upravo je rekao da nije Rusija. Reći ću ovo: Ne vidim nijedan razlog zašto bi bila.“

Trump je također rekao da je Muellerova istraga „katastrofa za našu zemlju“ i da je zabila klin između Washingtona i Moskve, „dvije najveće nuklearne sile na svijetu“.

Bivši direktor CIA-e John Brennan nazvao je Trumpove izjave tokom konferencije za novinare „ništa manje nego izdajničke“. Trump je kasnije povukao Brennanove sigurnosne dozvole, koje odabranim zvaničnicima nude pristup povjerljivim informacijama i brifinzima.

Godine 2019, u vezi s Iranom, Sjevernom Korejom i ISIL-om

Godine 2019. Trump je ponovo kritizirao obavještajnu zajednicu, ne slažući se s njima oko više pitanja.

Američka obavještajna zajednica 29. januara 2019. izvijestila je senatski odbor da nuklearna prijetnja Sjeverne Koreje i dalje postoji, te da Iran ne preduzima korake prema izradi nuklearne bombe.

Obavještajne agencije tvrdile su da ne vjeruju da Iran krši Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja, nuklearni sporazum potpisan između Irana i grupe zemalja predvođenih SAD-om 2015. godine. To se dogodilo iako se Trump povukao iz sporazuma 2018. godine.

„Ljudi iz obavještajne službe čine se izuzetno pasivnim i naivnim kada je riječ o opasnostima od Irana. U krivu su!“ napisao je Trump na X-u, a tadašnjem Twitteru.

„Pazite se Irana. Možda bi se obavještajna služba trebala vratiti u školu!“, napisao je Trump u drugoj objavi na X-u.

Sa druge strane, američke obavještajne službe navele su da je malo vjerovatno da će Sjeverna Koreja odustati od svog nuklearnog programa.

Dana 30. januara, Trump je to protivrječio u objavi na X-u: „Odnos sa Sjevernom Korejom je najbolji ikad. Nema testiranja, dobivanja posmrtnih ostataka, vraćanja talaca. Pristojna šansa za denuklearizaciju“.

Tokom svog prvog mandata, Trump se direktno susreo sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong-unom, a u junu 2019. sastao se s njim u utvrđenoj demilitariziranoj zoni između dvije Koreje. Bio je prvi američki predsjednik koji je tamo otišao.

U međuvremenu, šefovi američkih obavještajnih službi upozorili su da će naoružana grupa ISIL (ISIS) nastaviti izvoditi napade iz Sirije i Iraka na regionalne i zapadne neprijatelje, uključujući SAD.

Ta je procjena bila u suprotnosti sa Trumpovim stavovima. U decembru 2018. povukao je dvije hiljade američkih vojnika iz Sirije uz obrazloženje da ISIL više ne predstavlja prijetnju.

„Pobijedili smo protiv ISIL-a“, rekao je u video snimku.

Oko čega su se Trump i američke obavještajne službe nedavno sukobili?

I tokom svog drugog mandata, Trump se u više navrata razilazio sa zaključcima obavještajne zajednice, uključujući:

U aprilu, oko Venecuele

Trumpov trenutni mandat obilježila je agresivna represija protiv imigracije. U martu je potpisao proglas kojim se poziva na Zakon o stranim neprijateljima iz 1798. U Trumpovom proglasu tvrdi se da venecuelanska banda Tren de Aragua “izvršava, pokušava i prijeti invazijom ili upadom” na američku teritoriju.

U proglasu se navodi da svi venecuelanski građani u dobi od 14 ili više godina “koji su članovi” bande i nisu naturalizirani ili zakoniti stalni državljani SAD-a podliježu pritvaranju i uklanjanju kao “strani neprijatelji”.

U svom proglasu, Trump je rekao da je Tren de Aragua “usko povezan s režimom [venecuelanskog predsjednika Nicolasa] Madura, uključujući njegov vojni i policijski aparat”.

Međutim, u aprilu je povjerljiva procjena Nacionalnog obavještajnog vijeća (NIC), ogranka DNI-a, otkrila da nije bilo koordinacije između Trena de Arague i venecuelanske vlade.

Procjena je otkrila da bandu nisu podržavali venecuelanski zvaničnici, uključujući Madura.

FBI je bio jedini od 18 organizacija koje čine američku obavještajnu zajednicu, koji se nije složio sa procjenom.

U junu, zbog iranskog nuklearnog oružja

Dana 25. marta, Gabbard je nedvosmisleno rekla članovima američkog Kongresa da Iran ne ide prema izgradnji nuklearnog oružja.

„Obavještajna zajednica i dalje procjenjuje da Iran ne gradi nuklearno oružje i da vrhovni vođa [Ali] Khamenei nije odobrio program nuklearnog oružja koji je obustavio 2003“, rekla je Gabbard.

Međutim, 17. juna, Trump je novinarima rekao da vjeruje da je Iran „vrlo blizu“ izgradnji nuklearnog oružja, nakon što je rano napustio samit Grupe G7 u Kanadi.

Zašto Trump ne vjeruje obavještajnoj zajednici?

Trumpovo nepovjerenje u sopstvenu obavještajnu zajednicu općenito se smatra posljedicama onoga što je on opisao kao “lov na vještice” protiv sebe – optužbi da se Rusija miješala u izbore 2016. kako bi mu pomogla u pobjedi.

Tokom konferencije za novinare u Helsinkiju 2018, Trump je rekao: “Bila je to čista kampanja. Lako sam pobijedio Hillary Clinton.”