Regija u 2021: Pandemija, napetosti, prijetnje novim ratom
Godina na izmaku u regiji obilježena je pandemijom, napetostima i prijetnjama o novom ratu, kao i brojnim diplomatskim aktivnostima na Zapadnom Balkanu.
Godina na izmaku u regiji obilježena je pandemijom, napetostima i prijetnjama o novom ratu, kao i brojnim diplomatskim aktivnostima na Zapadnom Balkanu.
Početkom 2021. godine dominirale su vijesti o posljedicama COVID-a 19 te o utrci o nabavci vakcina, gdje su zemlje kao što su Hrvatska i Srbija vakcinisanje građana počele još u decembru 2020, dok su se Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora i Sjeverna Makedonija nekoliko mjeseci morale oslanjati na mali broj doza dobijenih donacijama. Istovremeno su građani ovih zemalja masovno odlazili u Srbiju na vakcinaciju. Prva polovina godine također je obilježena i raznim ‘non-paperima’, neformalnim dokumentima poslanim u Brisel, od kojih je najviše prašine digao onaj koji je navodno potekao od zvanične Ljubljane i zagovarao podjelu BiH i prekrajanje granica na Balkanu.
U drugom dijelu godine Ratku Mladiću potvrđena je doživotna kazna zatvora zbog genocida i ratnih zločina, nakon čega je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko donio zakon o zabrani negiranja genocida, a nezadovoljni predstavnici bh. entiteta Republike Srpske počeli blokadu državnih institucija. Istovremeno je Milorad Dodik najavio izlazak iz ustavnopravnog okvira BiH i formiranje entitetskih agencija, kao i vojske RS. Priča o ratu postala je sve učestalija u istupima zvaničnika, a svjetski mediji ponovo su pisali o BiH. Dolazak novog visokog predstavnika također je izazvao napetosti sa Rusijom koja je prijetila da će zbog toga blokirati misiju EUFOR-a u BiH, što se ipak nije desilo.
Napetosti su zabilježene i u Crnoj Gori, prilikom ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju, a zatim i na Kosovu sa blokadama prelaza nakon što su kosovske vlasti donijele odluku o registracijskim oznakama. U drugoj polovini godine administracija američkog predsjednika Joe Bidena imenovala je nove diplomate i predstavnike za Balkan, a to je uradila i Velika Britanija. Godina je obilježena i lokalnim izborima u Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu, gdje su opozicije ostvarile značajne rezultate.
Donosimo pregled događaja u regiji koji su obilježili 2021.
1. februar – Kosovo i Izrael uspostavili diplomatske odnose
Na virtuelnoj ceremoniji, zvaničnici Izraela i Kosova potpisali su dokument u kojem se navodi da dvije države uspostavljaju diplomatske odnose, čime je Izrael priznao Kosovo. Ovo je bio dio sporazuma iz Washingtona koji je potpisan u septembru 2020. godine, kada je tadašnji američki predsjednik Donald Trump okupio čelnike Kosova i Srbije na sastanku u Bijeloj kući zbog normalizacije veza. Sporazum su potpisali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i tadašnji premijer Kosova Avdulah Hoti, o kojem je osim odnosa Prištine i Beograda, bila navedena i stavka o prebacivanju ambasada Kosova i Srbije u Jerusalem po ugledu na Sjedinjene Američke Države.
22. mart – Hrvatska predstavila non-paper o BiH
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman predstavio je u Briselu “non-paper” koji su potpisale Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Kipar. Prema dostupnim informacijama o sadržaju hrvatskog non-papera o BiH, za koji Grlić Radman kaže kako je dobro prihvaćen među ministrima EU-a, u njemu su zapravo istaknuti ciljevi koje BiH mora ostvariti u provođenju reformi, uključujući tu provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava te promjene izbornog zakona. Hrvatski non-paper izazvao je nezadovoljstvo mnogih, pogotovo u BiH gdje su pojedini zvaničnici upozorili da se radi o miješanju u unutrašnje stvari zemlje.
25. mart – Srbija pozvala građane iz regije na masovnu vakcinaciju
Vlasti u Srbiji pozvale su sve iz regije da dođu i vakcinišu se bez najave i bez uslova o mjestu prebivališta ili državljanstvu. Tako je za tri dana u Srbiji vakcinu AstraZeneca primilo više od 22.000 stranaca koji su došli ili na poziv Privredne komore Srbije ili su se sami prijavili preko portala elektronske uprave Srbije.
Vakcinacija u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji počela je u decembru 2020, dok BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Kosovo nisu još dobili vakcine ni do kraja marta, osim malog broja doza koje su im poklonile druge države. U Srbiji je do tada iskorišteno 2.325.000 vakcina, a gotovo milion građana primilo je i drugu dozu, prema podacima vlasti. Sredinom januara, u Srbiju je stiglo miliona doza vakcina kineskog Sinopharma, a nakon toga još po pola miliona doza u februaru i martu, dok su nabavljene vakcine i drugih proizvođača.
15. april – Slovenski medij objavio sporni non paper, oštre reakcije iz BiH
Manje od tri mjeseca uoči početka šestomjesečnog predsjedavanja Slovenije Evropskom unijom u medijima su se pojavile tvrdnje o navodnom prijedlogu premijera Janeza Janše za prekrajanje granica na Zapadnom Balkanu.
Slovenski portal Necenzurisano 15. aprila je objavio “non-paper”, koji je navodno Vlada Slovenije uputila u Brisel, a koji predviđa podjelu Bosne i Hercegovine. U njemu se predlaže promjena granica u regiji i to tako da nastanu Velika Srbija, Velika Hrvatska i Velika Albanija, dok bi Bosna i Hercegovina bila podijeljena između Hrvatske i Srbije, a samo mali dio zemlje bi ostao Bošnjacima.
Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, potvrdio je da je predsjednik Slovenije Pahor tokom posljednje posjete Sarajevu u martu rekao da su u Evropi sve glasniji nagovještaji o potrebi da se stavi tačka na raspad Jugoslavije te da je pitao ‘možete li se vi u BiH mirno razići’. Kako je naveo Komšić, on i Šefik Džaferović rekli su da mirno razdruživanje nije moguće, dok je predsjedavajući Milorad Dodik iznio suprotan stav.
Predsjednik Slovenije negirao je da je upoznat s non-paperom o prekrajanju granica u regiji, koji je navodno poslan predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu te istaknuo da on redovno upozorava na opasnost ideje raspada Bosne i Hercegovine i izmjene granica na Zapadnom Balkanu. Premijer Slovenije Janez Janša odbio je komentarisati, zatim negirao da je on autor takvog dokumenta.
25. april – Izbori u Albaniji
Albanski premijer Edi Rama proglasio je “najljepšu pobjedu” nakon uspjeha socijalista na parlamentarnim izborima u Albaniji, čime je dobio treći mandat. Socijalistička stranka je dobila 48 posto glasova, što je oko deset posto više od opozicije okupljene oko demokrata desnog centra. Time je Ramina stranka osvojila 74 od 140 mjesta u parlamentu a Demokratska partija 59 mjesta. Predizborna kampanja je bila obilježena uvredama, optužbama za korupciju i nasilje.
16. maj – Lokalni izbori u Hrvatskoj, pobjeda Tomaševića u Zagrebu
Prvi krug lokalnih izbora u Hrvatskoj održan je 16. maja, ali u većim gradovima gradonačelnici su izabrani u drugom krugu izbora, 30. maja. Iako je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) generalno ostvarila najbolji rezultat od svih stranaka, izbore je obilježila pobjeda kandidata Zeleno-lijeve koalicije Tomislava Tomaševića (platforma Možemo!) u Zagrebu, koji je izbacio Miroslava Škoru, kandidata desničarskog Domovinskog pokreta, iz utrke za gradonačelnika u glavnom gradu. Nova hrvatska ljevica, odnosno Zeleno-lijeva koalicija, u Gradskoj skupštini Zagreba osvojila je više glasova nego sve ostale liste zajedno, dok je Tomašević u drugom krugu izbora dobio gotovo 200.000 glasova i time nadmašio najviši izborni rezultat koji je postigao Milan Bandić 2013.
Drugi krug: Tomašević gradonačelnik Zagreba, Penava pobijedio u Vukovaru
Platforma Možemo! osvojila je gradonačelničko mjesto i u istarskom gradu Pazinu, dok su u svim velikim gradovima uspjeli ući u lokalne skupštine. Zeleno-lijeva koalicija u Hrvatskom saboru već od proteklih parlamentarnih izbora ima sedam zastupnika. SDP je osvojio četrdesetak lokalnih jedinica vlasti, između ostalog tradicionalno i Rijeku gdje je u utrci za gradonačelnika pobijedio Marko Filipović, ali i Makarsku, Varaždin i Sisak. U Splitu je pobjedu odnio Ivica Puljak, kandidat Centra za gradonačelnika.
8. juni – Potvrđena doživotna kazna zatvora za Ratka Mladića
Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) i dugo vremena najtraženiji haški optuženik, pravomoćno je osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, odnosno za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Pravomoćnom i konačnom presudom, koju mu je izreklo Žalbeno vijeće Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), potvrđena je prvostepena presuda od 22. novembra 2017. godine, te okončan proces za najteže zločine počinjene na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Žalbeno vijeće odbacilo je sve žalbe koje je uputila Mladićeva odbrana.
Konačna presuda u ovom predmetu izrečena je gotovo 26 godina nakon podizanja optužnice protiv Ratka Mladića u Haškom tribunalu (ICTY), te utvrđena odgovornost jednog od ključnih aktera rata u kojem je ubijeno više od 100.000 ljudi, te protjerano više od dva miliona stanovnika Bosne i Hercegovine. Mladić je, kao i u prvostepenom postupku, osuđen po 10 od ukupno 11 tačaka optužnice, ali ne i za genocid u šest bh. općina tokom 1992. godine – Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.
23. juli – Valentin Inzko donio zakon o zabrani negiranja genocida
Na kraju svog 12-godišnjeg mandata, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko je korištenjem bonskih ovlasti donio dopunu Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojom je uveo zabranu negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravomoćnim presudama nadležnih međunarodnih i domaćih sudova. Tako je od 28. jula na području Bosne i Hercegovine zakonom postalo zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Predviđena zatvorska kazna za kršenje ovog zakona je od šest mjeseci do pet godina.
Inzko je za Al Jazeeru rekao da je čekao deset godina da dođe do domaćeg rješenja, kojim bi se zabranilo veličanje ratnih zločina, ali da političari u BiH to nisu bili u stanju postići. Na optužbe da je oklijevao predugo prije nego je nametnuo zakon, Inzko je rekao da je morao čekati da presude Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću postanu pravosnažne.
26. juli – Predstavnici RS-a počeli blokadu institucija BiH
Predstavnici stranaka iz bh. entiteta Republika Srpska odbacili su odluku visokog predstavnika Valentina Inzka kojom se negiranje genocida tretira kao krivično djelo uz kaznu zatvora. Na sjednici u Banjoj Luci odlučili su da više neće učestvovati u radu i odlučivanju bh. institucija, dodavši da to ne znači da se iko povlači iz Predsjedništva, Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH. Ponovili su da odbacuju sve odluke visokih predstavnika i da više neće dozvoliti nametanje u BiH. Blokada institucija traje i dalje, a u državnom parlamentu je tako blokiran niz zakona, ali i grantova važnih lokalnim zajednicama u oba bh. entiteta.
1. august – Novi visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt stupio na dužnost
Njemački političar Christian Schmidt preuzeo je dužnost Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, zamijenivši tako Austrijanca Valentina Inzka koji je na toj poziciji proveo 12 godina. Schmidt, političar Kršćansko-socijalne unije (CSU) i bivši savezni ministar poljoprivrede, osmi je Visoki predstavnik za BiH, i drugi Nijemac na toj poziciji, nakon Christiana Schwarz-Schillinga. Kako je sam naveo, njega je na tu funkciju predložila njemačka kancelarka Angela Merkel.
Član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik već prije dolaska Schmidta u BiH najavio je kako ne priznaje njegovo imenovanje niti se s planira s njim sastajati te da će insistirati na potpunom zatvaranju Ureda visokog predstavnika. U julu je propao i pokušaj Rusije i Kine da u Vijeću sigurnosti UN-a ukinu OHR, čemu su se usprotivile zapadne zemlje, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama.
7. septembar – Gabriel Escobar novi specijali izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan
Karijerni diplomata Gabriel Escobar, dotadašnji zamjenik ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji, preuzeo je funkciju izaslanika američkog State Departmenta za Zapadni Balkan, zamijenivši Matthewa Palmera. Escobar je od imenovanja već tri puta dolazio u službenu posjetu BiH, prilikom kojih se sastajao sa članovima Predsjedništva BiH, uključujući Milorada Dodika, predstavnicima Parlamenta BiH, predstavnicima opozicije u Banjoj Luci ta zapadnim ambasadorima i diplomatama. S njima je uglavnom razgovarao o političkoj krizi u zemlji i korupciji. Poručio je da rata u Bosni i Hercegovini neće biti, a da Dejtonski sporazum jeste i ostaje osnova politike SAD-a. Nakon BiH, Escobar je u novembru posjetio i Crnu Goru a krajem oktobra je pred Vanjsko-političkim komitetom Predstavničkog doma SAD održano njegovo saslušanje o stanju u regiji i angažmanu SAD-a na Zapadnom Balkanu.
4. septembar – Neredi u Crnoj Gori zbog ustoličenja mitropolita na Cetinju
Neredi na protestima uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju 5. septembra otkrili su duboke podjele u Crnoj Gori. Grupa nezadovoljnih građana nekoliko puta se sukobila sa policijom u blizini manastira u Cetinju, gdje se trebalo održati ustoličenje. Građani su blokirali i ulaz u grad kako srpski patrijarh Porfirije i ostali sveštenici Srpske pravoslavne crkve ne bi mogli da uđu na Cetinje. Među okupljenima bili su i predstavnici procrnogorskih organizacija i opozicije koji se protive ustoličenju. Na putu je bilo postavljeno kamenje, gume i kontejneri, kako bi se spriječio prolaz prema gradu. Demonstranti su uzvikivali “Ovo nije Srbija! Ovo je Crna Gora!”, a mnogi su ostali na mjestu blokada i tokom noći jer su čuli da će crnogorska policija poslati dodatne snage.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović posjetio Cetinje, a crnogorski premijer Zdravko Кrivokapić otputovao je u Podgoricu kako bi dočekao patrijarha Porfirija koji je sa Joanikijem trebao odatle otići u cetinjski manastir. Кrivokapić je proteste ocijenio kao pokušaj “terorističkog čina”, dok je Đukanović izjavio da brani nacionalne interese od navodnog pokušaja Srbije da preko crkve vrši uticaj na Crnu Goru.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kojeg je opozicija u Crnoj Gori optužila za miješanje u unutrašnja pitanja te zemlje, zajedno sa Rusijom, čestitao je mitropolitu Joanikiju i pohvalio Vladu Crne Gore koja je osigurala ustoličenje uprkos neredima. Mitropolit je u manastir stigao vojnim helikopterom. Najmanje 60 ljudi je povrijeđeno, uključujući 30 policajaca, tokom okršaja u kojima je policija upotrijebila suzavac protiv demonstranata koji su ih gađali kamenjem i flašama. Nekoliko policajaca pucalo je u vazduh, a najmanje 15 ljudi je uhapšeno.
5. septembar – Popis stanovništva u Makedoniji
U Sjevernoj Makedoniji održan je prvi popis stanovništva u posljednjih 20 godina, nakon što je 2011. propao iz političkih razloga. Posljednji popis stanovništva bio je 2002. godine, kao dio Ohridskog sporazuma. Popis je prvobitno trebao početi u aprilu ali je odgođen zbog pandemije. Pet hiljada popisivača bilo je uključeno u proces koji je trajao do 30. septembra, popisano je 1.832.696 ljudi, 568.175 domaćinstava i 837.255 stanova. Na posljednjem popisu 2002. godine bilo je popisano 2.022.547 osoba, što znači da je Sjeverna Makedonija za 19 godina izgubila oko 190 hiljada ljudi. Preko aplikacije za samopopisivanje građana u dijaspori popisalo se 204.805 makedonskih državljana koji žive u inostranstvu, najviše u zapadno-evropskim zemljama. Premijer Zoran Zaev izjavio je da dijaspora nije kompletno popisana, pa zato ima razlike u broju popisanih sa ukupnim brojem glasača. Prema Zakonu o popisu, konačni rezultati se mogu očekivati u roku od šest mjeseci, odnosno do kraja marta iduće godine.
13. septembar – Oproštajna posjeta Angele Merkel regiji
Njemačka kancelarka Angela Merkel, pred kraj svog 16-godišnjeg mandata, posjetila je Srbiju a zatim i Albaniju u okviru svoje oproštajne turneje na Zapadnom Balkanu. U Beogradu je razgovarala sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem o evropskim integracijama, situaciji u regiji i Berlinskom procesu. U Tirani se sastala sa albanskim premijerom Edijem Ramom a zatim sa liderima iz regije, premijerkom Srbije Anom Brnabić, premijerima Sjeverne Makedonije Zoranom Zaevom, Crne Gore Zdravkom Krivokapićem, Kosova Albinom Kurtijem te predsjedavajućim Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoranom Tegeltijom. U regiji, pogotovo u BiH, mogle su se čuti kritike zvaničnika zbog toga što je kancelarka izabrala da posjeti Srbiju, te poruke da to šalje loš signal regiji.
13. septembar – Popis stanovništva u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je održan popis stanovništva, a prvi put u historiji te zemlje prva faza odvijala se digitalnim putem. Osobe koje mogu da uđu u sistem e-građani imale su priliku da upišu sve članove svog domaćinstva i na taj način uštede vrijeme, ali i državni novac. U drugoj fazi, građane su posjećivali terenski popisivači. Samostalno se popisalo više od 1.630.000 građana, što je 40 posto ukupnog stanovništva. Prema propisima Evropske unije, Hrvatska, kao i sve države tog bloka imaju 27 mjeseci za objavljivanje rezultata, a prve rezultate će objaviti polovinom januara.
20. septembar – Blokade prelaza na Kosovu
Srbi sa sjevera Kosova dvije sedmice su blokirali saobraćaj na dva prelaza između Srbije i Kosova. Blokada prelaza Jarinje i Brnjak počela je nakon što su kosovske vlasti donijele odluku o izdavanju privremenih tablica na prelazima za vozila s registarskim tablicama iz Srbije te nakon što su specijalne policijske jedinice ROSU stigle na prelaze. Premijer Kosova Albin Kurti izjavio je da se radi o uspostavljanju reciprociteta jer Srbija isto to radi sa kosovskim tablicama te da je odluka donesena na osnovu sporazuma o slobodi kretanja koji je potpisan sa Beogradom. Policija Kosova je najavila da će oduzimati tablice s oznakama sa sjevera Kosova (KS), dok vozila s oznakama iz Srbije moraju uzimati probne oznake i platiti osiguranje. Jedine važeće tablice su sa oznakama RKS (Republika Kosovo).
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić povodom ovog zakazao je hitnu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost. Područje oko prelaza više puta su preletali avioni Vojske Srbije. NATO je pozvao na hitnu deeskalaciju na sjeveru Kosovo, a sve je završeno sporazumom Srbije i Kosova u Briselu kojim je dogovoreno korištenje naljepnica a ne privremenih registarskih tablica, formiranje radne grupa koja će u roku od šest mjeseci naći trajno rješenje, te raspoređivanje snaga KFOR-a na prelazima.
6. oktobar – Sastanak EU-a i zapadnog Balkana na Brdu kod Kranja
Na Brdu kod Kranja održan je neformalni samit EU-Zapadni Balkan na kojem su lideri potvrdili evropsku perspektivu regije. Čelnici EU usvojili su Deklaraciju kojom se potvrđuje posvećenost Unije procesu proširenja i najavljuje intenziviranje zajedničkog angažovanja u cilju sveukupne transformacije regije. U deklaraciji se nisu spominjali rokovi ni datumi u vezi sa nastavkom procesa proširenja. Navedeno je i da EU i Zapadni Balkan dijele brojne sigurnosne izazove koji zahtijevaju koordinirano djelovanje. Neformalni samit bio je centralni događaj predsjedavanja Slovenije Vijećem EU-a, a Ljubljana je prema nezvaničnim informacijama predlagala da se iz geopolitičkih razloga u dokumentu navede da te zemlje u članstvo treba primiti do 2030. Dok Hrvatska, Austrija, Slovenija i Njemačka upozoravaju da bi predugo čekanje moglo dovesti regiju pod velik utjecaj drugih država, prije svega Rusije i Kine, Francuska, ali i Danska i Holandija, imaju rezerve prema prebrzom približavanju.
22. oktobar – Hrvatska dobila zeleno svjetlo za Schengen
Evropska komisija u oktobru je ocijenila da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u šengenski prostor i pozvala Vijeće EU-a da Hrvatsku uključi u prostor bez unutrašnjih graničnih kontrola, dok su države članice Evropske unije u decembru usaglasile tekst zaključaka kojima potvrđuju da Hrvatska ispunjava sve uslove.
Ipak, konačna odluka o hrvatskom ulasku u Schengen mogla bi se donijeti za oko šest mjeseci za vrijeme francuskog predsjedništva, a za to je potrebna saglasnost svih država šengenskog prostora. Vijeće također treba zatražiti mišljenje Evropskog parlamenta, koje može ali ne mora slijediti njegove odluke. Zaključci o spremnosti za Schengen za Bugarsku i Rumuniju usvojeni su još 2011. godine, a te dvije zemlje još uvijek su izvan Schengena.
31. oktobar – Makedonski premijer Zoran Zaev podnio ostavku nakon poraza njegove stranke na lokalnim izborima
Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) proevropskog premijera Zorana Zaeva izgubio je lokalne izbore u Sjevernoj Makedoniji od VMRO-DPMNE iz bloka nacionalističkih partija koje u Evropi predvodi mađarski premijer Viktor Orban. U drugom krugu lokalnih izbora, SDSM je izgubio važne gradove, uključujući i Skoplje u kojem je pobijedila Danela Arsovska, nezavisna kandidatkinja koju je podržao VMRO-DPMNE.
Premijer Zaev rekao je nakon objave izbornih rezultata da podnosi ostavku – i na dužnost predsjednika Vlade, i na dužnost predsjednika stranke. Nacionalistička i najveća opoziciona stranka VMRO-DPMNE pala je 2016. godine zbog brojnih korupcijskih afera. Njen bivši lider Nikola Gruevski, koji je deset godina bio na mjestu premijera, pobjegao je u Mađarsku kako bi izbjegao zatvorsku kaznu, dobio je zaštitu Viktora Orbana, no ta se stranka ponovo vratila u lokalnu vlast Sjeverne Makedonije.
3. novembar – Vijeće sigurnosti UN produžilo manadat EUFOR-u
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo je jednoglasno Rezoluciju kojom je produžen mandat EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, čime su završena strahovanja da će Rusija vetom blokirati misiju evropskih snaga u BiH kao što je najavljivala zbog njenog nezadovoljstva izborom visokog predstavnika i nastavkom rada OHR-a. Ipak, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt nije se obratio tom najznačajnijem tijelu UN-a zbog protivljenja Moskve i Pekinga, iako je dan ranije objavio izvještaj o BiH u kojem je upozorio da postoji “veoma stvarna” mogućnost povratka sukoba, te je pozvao na ponovnu procjenu međunarodne vojne prisutnosti u BiH. Naglasio je kako postupci Milorada Dodika “ne samo da ugrožavaju mir i stabilnost zemlje i regije, već – ukoliko međunarodna zajednica na njih ne odgovori – oni mogu dovesti do poništavanja samog Dejtonskog mirovnog sporazuma”.
Sažetak Schmidtovog izvještaja: Dodik ugrožava mir u BiH ali i regiji
Schmidtov izvještaj dolazi nakon što je Dodik tokom oktobra više puta ponovio kako će za šest mjeseci proglasiti nezavisnost RS-a, ako dotad ne budu vraćene nadležnosti ovom entitetu. Ovo podrazumijeva povlačenje saglasnosti za formiranje Oružanih snaga BiH, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Dodik je najavio i da će ukinuti Obavještajnu agenciju BiH i formirati obavještajnu agenciju u entitetu Republika Srpska, ali i da će povući saglasnost za osnivanje Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) i formirati slično tijelo u RS-u. Osim ovih institucija, iz Narodne skupštine RS-a najavljeno je i da će osnovati entitetsku agenciju za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou te je 20. oktobra usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje agencije za lijekove RS-a.
9. novembar – Tenzije zbog murala Ratka Mladića u Beogradu
Na Međunarodni dan borbe protiv fašizma, brojne nevladine organizacije namjeravale su ukloniti mural s likom haškog osuđenika Ratka Mladića, koji već pet mjeseci, uprkos povremenim pokušajima prefarbavanja, stoji na zidu zgrade u centru Beograda. Policija je takvo okupljanje zabranila, uz obrazloženje da bi ono izazvalo sukob dvije grupe neistomišljenika. Ipak, nekoliko stotina ljudi okupilo se navečer u centru Beograda na skupu podrške aktivistici za ljudska prava Aidi Ćorović koja je ranije taj dan privedena pošto je bacila jaja na mural Mladiću.
Ćorović: Građani Srbije poslali poruku – nismo svi fašisti i nismo svi ljubitelji Mladića
Ćorović su grubo priveli policajci u civilu, ne legitimirajući se, a osim nje privedena je i aktivistica Jelena Jaćimović te su poslije saslušanja puštene.
Nedugo nakon toga, predstavnik Socijaldemokratske partije Srbije Đorđo Žujović prelio je bijelu boju preko murala, ali su ga pristalice osuđenog ratnog zločinca očistile. U decembru je opet grupa mladića skinula kreč sa murala nakon što je prekrečen po nalogu beogradske opštine Vračar.
14. novembar – Lokalni izbori na Kosovu, poraz Samoopredjeljenja
U drugom krugu lokalnih izbora na Kosovu vladajući pokret Samoopredeljenje aktuelnog premijera Albina Kurtija izgubio je glavni grad Prištinu, kao i drugi po veličini kosovski grad Prizren. Od 12 opština u kojima je održan drugi krug glasanja, Samoopredeljenje je dobilo četiri – Gnjilane, Podujevo, Kamenicu i Štimlje. U Prištini je u drugom krugu glasanja pobijedio arhitekta školovan u Velikoj Britaniji Perparim Rama iz Demokratskog saveza Kosova (DSK) sa oko 51 posto glasova. Građani Kosova su u drugom krugu birali gradonačelnike u 21 opštini. Prvi krug je održan 17. oktobra i tada je izabrano 17 gradonačelnika. Na Kosovu funkcioniše ukupno 38 lokalnih samouprava. Ovi izbori su se smatrali ključnim testom za Samoopredeljenje i Kurtija.
20. novembar – Protesti protiv COVID mjera u Hrvatskoj
U svim javnim i državnim službama u Hrvatskoj od 9. novembra uvedene su obavezne COVID potvrde, kako za zaposlenike tako i za korisnike njihovih usluga. Mjesec dana ranije, obavezne COVID potvrde ili testiranje na korona virus uvedeno je i za sve zaposlene u zdravstvu i sistemu socijalne zaštite. Zbog toga počinju protesti protiv mjera a najmasovniji se održava u Zagrebu 20. novembra, kada su fizički i verbalno napadnuti i novinari RTL-a, Al Jazeere, Nove TV i Hrvatske televizije. Više hiljada ljudi na Trgu bana Jelačića tražilo je ukidanje digitalnih COVID potvrda, a demonstranti su tvrdili da su građani koji nisu vakcinisani segregirani. Tražili su ostavku premijera Andreja Plenkovića i odlazak Kriznog štaba. Nakon završetka okupljanja na Trgu, stotinjak demonstranata uputilo se ka sjedištu Hrvatske radio-televizije (HRT), ali im policija nije dopustila ulazak u zgradu.
23. Novembar – Nesreća makedonskog autobusa u Bugarskoj
Četrdeset i pet ljudi poginulo je kada se autobus makedonskih tablica zapalio na autoputu južno od Sofije. U ovoj najgoroj autobuskoj nesreći u Evropi u posljednjih deset godina nastradalo je i 12 djece a sedam ljudi je povrijeđeno. Osim ljudskog faktora, bugarsko tužilaštvo istražuje i mogućnost sumnjivih zapaljivih materija koje su mogle izazvati požar u autobusu.
Autobus je bio u vlasništvu „Besa Trans BTB“ koje nije bilo licencirano za međunarodni prevoz putnika ili bilo koju drugu vrstu prevoza te mu je oduzeta dozvola za rad. Makedonske vlasti su navele da je autobus 135 puta nelegalno izašao iz zemlje prema evidenciji granične policije, 22 puta u prošloj, a 113 puta u ovoj godini.
24. novembar – Protesti ekološkog pokreta u Srbiji
U Beogradu i drugim gradovima u Srbiji u septembru je počela serija ekoloških protesta zbog usvajanja izmijenjenog Zakon o eksproprijaciji, Zakona o referendumu te planiranih investicija kompanije Rio Tinto u rudnik litijuma. Ove zakone aktivisti vide kao formalne preduvjete kojima bi vlast željela olakšati dobivanje dozvola i odobrenja za istraživanja i eksploataciju litija u većem dijelu zapadne Srbije.
Protesti Pokreta Ekološki ustanak, koji okuplja desetke udruženja, organizacija i građanskih inicijativa, počeli su da izazivaju sve veću pažnju vlasti i javnosti, a 27. novembra održane su prve blokade puteva u većini gradova u Srbiji. Došlo je i do incidenata. Demonstracije su nastavljene do decembra, a u njima je učestvovalo više desetina hiljada ljudi.
Nakon tri sedmice masovnih protesta i blokada širom zemlje, vlati Srbije povukle su ili djelimično izmijenile sporne zakone, te Prostorni plan općine Loznica kojim je predviđena gradnja rudnika litija u zapadnoj Srbiji. Organizatori protesta zahtijevaju da mora biti ukinuta i Uredba Vlade iz 2020. o prostornom planu područja posebne namjene za jadarit a također su dali predsjedniku i vladi ultimatum da do 7. januara povuku sve sporazume i ugovore i proglase moratorij na iskopavanje litija, zaprijetivši u suprotnom da će “cijela Srbija stati”.
25. novembar – Macron u prvoj posjeti Hrvatskoj, potvrđena kupovina borbenih aviona
Francuski predsjednik Emmanuel Macron boravio je u dvodnevnoj, prvoj posjeti Hrvatskoj od njene nezavisnosti. Hrvatski premijer Andrej Plenković i francuski predsjednik potpisali su Sporazum o strateškom partnerstvu, dok su ministri odbrane dvije zemlje potpisali ugovor o kupoprodaji francuskih vojnih aviona. Macron je također rekao da je Hrvatska “spremna za Schengen”.
Hrvatska je u maju, u cilju modernizacije svoje vojne avijacije, najavila kupovinu 12 aviona Rafale francuskog proizvođača Dassault Aviation. Ugovor je vrijedan oko milijardu eura i to je najveća hrvatska narudžba oružja od njene nezavisnosti nakon raspada bivše Jugoslavije.
2. decembar – Imenovan poseban izaslanik Velike Britanije za Zapadni Balkan
Britanski premijer Boris Johnson imenovao je Sira Stuarta Peacha za specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan, rekavši da se regija suočava s najvećom prijetnjom po svoju stabilnost i sigurnost u posljednje dvije decenije i da se ne smije dozvoliti povratak nasilju i podjelama iz prošlosti.
Peach je bio najviši vojni zvaničnik NATO-a te vojni savjetnik generalnom sekretaru Saveza i Sjeveronatlantskom vijeću. Također je bio komandant zračnih snaga NATO-a na Kosovu 2000. godine, zatim šef vojne obavještajne službe 2006. godine, a tri godine kasnije postao je načelnik Štaba združenih operacija. Osim Kosova, bio je na operacijama u Hong Kongu, Belizeu i Njemačkoj tokom 80-tih. Kao specijalni izaslanik premijera, on će sarađivati s liderima Zapadnog Balkana i drugima širom regije, kao i s britanskim saveznicima u SAD-a i Evropi na podršci i jačanju regionalne stabilnosti.
3. decembar – Izvještaj Vijeća Evrope o zlostavljanju migranata na hrvatskoj granici
Komitet za prevenciju torture Vijeća Evrope objavio je izvještaj u kojem se navodi da su migranti podvrgnuti maltretiranju hrvatskih policajaca, od udaranja pendrecima do šutiranja i šamaranja. U izvještaju se objašnjava da su predstavnici Komiteta bili u ad hoc posjeti Hrvatskoj od 10. do 14. augusta 2020. godine, posebno duž graničnog područja sa Bosne i Hercegovine, kako bi ispitali ponašanje hrvatske policije, pravne garancije dostupne migrantima, kao i efikasnost mehanizama nadzora i odgovornosti u slučajevima navodne zloupotrebe policijskih ovlaštenja. Prema svjedočanstvima, migranti su bili prisiljeni da hodaju bosi kroz šumu do granice sa BiH a policajci su bacali ”još uvijek vezane migrante u rijeku Koranu”, koja dijeli Hrvatsku od BiH.
Ukazuje se i da su predstavnici Vijeća Evrope imali poteškoće u saradnji sa hrvatskim nadležnim organima. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović oštro je kritikovao izvještaj i upitao da li bi Hrvatska trebala da štiti svoju granicu tako što bi ilegalne migrante “dočekala balalajkama”. Komentarišući izvještaj Milanović je također rekao da je riječ o “štetočinama koje stalno zabadaju nos i dijele lekcije”.
10. decembar – Narodna Skupština RS izglasala zaključak o prenosu nadležnosti
Zastupnici Narodne skupštine RS izglasali su zaključke o povlačenju Republike Srpske iz ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine, što su i opozicija i zapadne zemlje ocijenili kao uvođenje zemlje u vrlo nestabilan period. Zaključci, koje je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa manjim koalicionim partnerima usvojio sa 49 od 83 zastupnika, bez opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP) odnose se na izlazak tog entiteta iz državnog pravosuđa, indirektnih poreza, sigurnosti i odbrane i formiranje entitetskih agencija. Ovime je planirana i uspostava vojske RS nakon što bi se raspustile oružane snage BiH koje postoje od 2005. godine. Zaključke, koji zapravo nemaju nikakav direktni pravni učinak predložio je i osmislio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ali oni su zaduženje entitetskoj vladi da u narednih šest mjeseci osmisli cijeli set zakona kojima bi se ova područja uredila na entitetskom nivou a državni zakoni prestali sa važenjem.
Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), tijela koje nadzire provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, osudio je postupke vladajuće koalicije u RS-u predvođene Dodikom. Zapadni saveznici prijete vrlo snažnim sankcijama za one koji destabiliziraju Bosnu i Hercegovinu, dok Rusija podržava Dodika u onom što on naziva „vraćanje nadležnosti koje pripadaju Republici Srpskoj prema Dejtonskom mirovnom sporazumu“.