Dobar balans između privatnog i poslovnog je ključan za mentalno zdravlje, a sve dok nije tako, normalno je da će se ljudi suočeni sa sagorijevanjem boriti za svoje ciljeve – u cilju boljeg sutra.

Dobar balans između privatnog i poslovnog je ključan za mentalno zdravlje, a sve dok nije tako, normalno je da će se ljudi suočeni sa sagorijevanjem boriti za svoje ciljeve – u cilju boljeg sutra.
Šta uraditi kada u haosu sarajevske autopijace sasvim slučajno naiđete na male, vrlo osobne detalje iz tuđeg života?
Hladnoratovski termin, koji je upotrebljavala i Christiane Amanpour izvještavajući iz opkoljenog Sarajeva, ponovo se intenzivno počeo koristiti s ruskom invazijom na Ukrajinu.
Te anomalije života toliko su okoštale i snažne da se svijet izvan njih gotovo i ne može vidjeti, a narativni sarkazam i ironiziranje pripovijedanja način su da autor istakne beznadežnost svijeta.
Jedan od najvećih umjetnika svih vremena imao je moć da bude jako fokusiran na ono što radi te da mu pažnja nikada ne popusti.
Ideja borbe protiv fašizma nikad ne prestaje biti aktuelna i zbog toga je posebno važna činjenica da ‘Ay, Carmela’ nastavlja dalje da živi.
Pjesma Evrovizije je nekada važila za prestižni festival muzike, ali je vremenom postala festival kiča, često sramotnih kostima i koreografija, na kojem je muzika ostala u nekom drugom planu.
Mediji i nevladine organizacije godinama upozoravaju kako je ženama u Hrvatskoj abortus nedostupan zbog toga što se ljekari, njih gotovo dvije trećine, pozivaju na prigovor savjesti.
Ne treba čuditi što postoje ljudi koji žive paralelne živote, radeći na Zapadu, a u glavi bivajući na Balkanu, ali i oni koje Balkan više ne interesuje i koji su se potpuno uklopili u svoj novi život.
Dok je ostatak svijeta imao ‘gvozdenu zavjesu’, Jugoslavija je imala Trst, neraskidivi dio života ljudi koji su iz bivše države tamo odlazili da kupe sve ono što je bilo bolje na Zapadu.
Neobjavljeni rukopis Muhameda Musića otkriva priču o partizanu i antifašisti koji je preživio nekoliko godina po zatvorima i logorima – od Crne Gore, Italije do Njemačke.
Priča o milenijalcima u kolektivu dugo mi je bila legenda, a onda sam ih dobio nekoliko u timu; morao sam naučiti da ih razumijem, ali i razmišljam kao i oni kako bih mogao da im pomognem, piše autor.
Nije poznato koliko se tačno fotoreportera slilo u Sarajevo od početka do kraja rata, niti koliko je snimaka napravljeno; u online arhivu ‘Sniper Alley’ djeca rata pronaći će podsjetnik na te dane.
Moj djed, zidar, bauštelac, građevinski radnik, nikada nije radio ništa oko kuće, nije proizvodio buku, nije kosio kada su njegovi susjedi muslimani obilježavali svoje blagdane, piše autorica.