Grlić Radman: ‘Non-paper’ o BiH dobro prihvaćen među ministrima EU-a

Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske predstavio je kolegama iz Evropske unije neslužbeni diplomatski dokument o Bosni i Hercegovini.

Dokument je dobro prihvaćen i svi su ga pohvalili, rekao je Gordan Grlić Radman (Marko Prpić / Pixsell)
Dokument je dobro prihvaćen i svi su ga pohvalili, rekao je Gordan Grlić Radman (Marko Prpić / Pixsell)

Neslužbeni diplomatski dokument o Bosni i Hercegovini, čiji je pokretač Hrvatska, naišao je na dobar prijem kod ministara vanjskih poslova država članica Evropske unije, izjavio je u ponedjeljak hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a predstavio je neslužbeni diplomatski dokument, “non-paper” o Bosni i Hercegovini, koji je pokrenula Hrvatska, a pridružilo joj se još pet zemalja – Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Kipar, prenosi Hina.

“Svi ministri su dobili dokument, koji je dobro prihvaćen i svi su ga pohvalili”, rekao je Grlić Radman nakon završetka sastanka.

Dodao je da je inicijativa pokrenuta prije tri-četiri mjeseca i dokument je usuglašavan sa zemljama koje su bile sklone podržati ga.

Sveobuhvatna transformacija cijelog društva

Grlić Radman kaže da je o tom dokumentu razgovarao s nizom ministara, međunjima i s francuskim i njemačkim šefovima diplomatije, koji ga, također, podržavaju.

Taj dokument bit će podloga za raspravu o Bosni i Hercegovini, o kojoj će se raspravljati na sljedećem sastanku ministara vanjskih poslova EU-a, u okviru rasprave o Zapadnom Balkanu.

“Hrvatska je pokretač ove inicijative kojom želimo predstaviti Bosnu i Hercegovinu kao važno pitanje za EU, koja bi trebala biti vidljivija na geopolitičkom prostoru jugoistoka Europe”, rekao je Grlić Radman.

Ministar je istaknuo da je Hrvatska zemlja koja je “najzainteresiraniji i najiskreniji zagovaratelj euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine”.

U non-paperu se ističe da Bosna i Hercegovina mora ostati u središtu pažnje EU-a, da je članstvo te zemlje u EU i prioritet i težnja, a da bi se to ostvarilo, potrebna je sveobuhvatna transformacija cijelog društva.

Jedan od prvih ciljeva na tom putu je sticanje kandidatskog statusa, za što je potrebno ispuniti 14 prioriteta koje je definirala Evropska komisija.

Provesti presude Evropskog suda za ljudska prava

U dokumentu se kaže da je Bosna i Hercegovina utemeljena na načelu jednakosti tri konstitutivna naroda i svih njenih građana bez obzira u kojem dijelu države žive.

Kako bi ispunila političke kriterije, Bosna i Hercegovina mora provesti presude Evropskog suda za ljudska prava.

“Fragmentirani politički krajolik, kao i ozračje nepovjerenja između političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini često uzrokuje funkcionalnu blokadu institucija i nazadovanje u ključnim reformama. Samo uz čvrsto sidrenje za europske vrijednosti i standarde građanskih i političkih prava sva tri konstitutivna naroda i svih njezinih građana država može ojačati svoju stabilnost i napredovati. Da bi se to ostvarilo, ključne reforme, uključujući reformu Izbornog zakona, trebaju biti usvojene bez daljnjih odgađanja prije općih izbora 2022. godine”, kaže se u dokumentu.

U dokumentu se dodaje da novi izborni zakon u Bosni i Hercegovini treba biti u skladu s evropskim standardima i s preporukama OSCE-a i Venecijanske komisije, kako bi se izbjegle “bilo kakve manipulacije u izbornom procesu”.

Stabilnost, sigurnost, prosperitet i funkcionalnost

“Želimo da Bosna i Hercegovina napravi odlučujući i održivi korak prema političkoj stabilnost, funkcionalnom tržišnom gospodarstvu i blagostanju svih njezinih građana. Stabilnost, sigurnost, prosperitet i funkcionalnost Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države od najveće je važnosti ne samo za njezine neposredne susjede, nego i za regiju, EU i cijelu Europu”, kaže se u dokumentu.

Također se ističe da Bosna i Hercegovina treba provesti ekonomske reforme te raditi na efikasnoj politici o migracijama.

U tom smislu, kaže se u dokumentu, za uspješno zaustavljanje ilegalnih migracija potrebno je osigurati efikasnu zaštitu granica, poboljšati postupke povratka i readmisije, razviti sistem registracije i nadzora te istodobno osigurati humanitarnu pomoć ranjivim osobama i tražiteljima azila.

Izvor: Agencije

Povezane

Neslužbeni rezultati DIP-a objavljeni nakon obrađenih 63,55 posto biračkih mjesta, prema medijskim proračunima pokazuju da HDZ osvaja 68 mandata, a Restart koalicija okupljena oko SDP-a 43 mandata. Domovinski pokret je treći s osvojenih 15 mandata, Most osvaja 8 mandata, a koalicija okupljena oko platforme Možemo 6 mandata. Dva mandata osvaja koalicija SSIP-Pametno-Fokus, a u Sabor […]

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO