Inzko donio zakon o zabrani negiranja genocida u BiH

Zakonom će se kažnjavati oni koji javno odobre, poreknu, grubo umanje ili pokušaju opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko (Armin Durgut/PIXSELL)
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko (Armin Durgut/PIXSELL)

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko donio je odluku koja se odnosi na dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

“Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta”, saopćeno je iz Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

Šta je novo u Kaznenom zakonu BiH?

Dopunom Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine će se svako ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. augusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Takoćer će se onaj ko kazneno djelo izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kazniti kaznom zatvora od najmanje jedne godine.

Ako je kazneno djelo počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Za dodjelu priznanja, nagrada, bilo kakavo podsjetnika ili privilegije ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, predviđena je kazna zatvora od najmanje tri godine.

Počinitelj kaznenog djela koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Odluka nekoliko dana prije napuštanja dužnosti

Zakon stupa na snagu osam dana od dana objave na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika ili jedan dan od dana objave u ‘Službenom glasniku Bosne i Hercegovine’.

Inzko koji 1. augusta napušta dužnost visokog predstavnika na ovaj je način nakon niza godina ponovo posegnuo za širokim ovlastima koje su mu stajale na raspolaganju od početka njegova mandata prije 12 godina, no nije ih mogao koristiti jer za to nije imao podršku unutar Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), prenosi Hina.

Prije dvije godine upozorio je kako je krajnje vrijeme da se u BiH zabrani negiranje ratnih zločina i veličanje njihovih počinitelja, uključujući zločin u Srebrenici kojeg uporno kao presuđenu činjenicu odbijaju priznati vlasti Republike Srpske predvođene Miloradom Dodikom.

Inzko je bezuspješno pozivao političke stranke u BiH da se o tome same dogovore i usvoje odgovarajuće izmjene kaznenog zakona u parlamentu BiH.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO