Sažetak Schmidtovog izvještaja: Dodik ugrožava mir u BiH ali i regiji

Visoki predstavnik za provedbu Mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini Christian Schmidt upozorio je na ozbiljnu ugroženost mira u zemlji, u svom 60. izvješću koji je u utorak trebao predstaviti glavnom tajniku Ujedinjenih naroda.

No, izvještaj o Bosni i Hercegovini pomjeren je za srijedu, a njemačka novinska agencija dpa navodi da je Rusija zaprijetila da će, kao članica Vijeća sigurnosti UN-a, uložiti veto na obnavljanje mandata mirovnoj misiji EUFOR-a u BiH, zbog Christiana Schmidta, kojeg ne prozna za Visokog predstavnika.

Al Jazeerin reporter Ivica Puljić donosi sažetak Schmidtovog izvješća o stanju u BiH, koje obuhvaća razdoblje od 16. aprila do 15. oktobra 2021.

Prema tom izvješću, Bosna i Hercegovina se sučeljava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom razdoblju. Uporni, ozbiljni izazovi temeljima Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP) od strane vlasti entiteta Republika Srpska (RS), na čelu s najvećom strankom u RS-u, Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koju vodi član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje i regije, već – ako na njih ne odgovori međunarodna zajednica – može dovesti do poništenja samog mirovnog sporazuma.

Potez koji bi vratio kalendar 15 godina unatrag

Na vrhuncu nekoliko kriza tijekom 2021. godine, gospodin Dodik – de facto čelnik RS-a, iako entitet ima izabranog predsjednika – pozvao je na jednostrano povlačenje entiteta iz davno postignutih sporazuma o prijenosu entitetskih nadležnosti državi u područjima obrane, neizravnih poreza i Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV). Tražio je i da entitet “dobije nazad” ono, kako tvrdi Dodik, što su uzurpirane ustavne nadležnosti u područjima državnog pravosuđa, provođenja zakona i obavještajnih službi. Najavio je izradu novog Ustava RS i odbacivanje svih “nezakonito nametnutih odluka i zakona od strane visokih predstavnika”.

Prema najavljenim planovima, to bi značilo povlačenje pripadnika Oružanih snaga BiH (OSBiH) koji borave u RS-u, preuzimanje objekata OS BiH na teritoriju RS-a, te ponovno uspostavljanje Vojske RS-a navodno od osoblja koje se povlači iz OS BiH, potez koji bi vratio kalendar 15 godina unatrag samo na području reforme obrane i još dalje u smislu izgradnje povjerenja i sigurnosti. To bi također značilo i povlačenje entiteta iz Državne uprave za neizravno oporezivanje (UIO), VSTV-a, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), te mjere za sprječavanje tih institucija djeluju na teritoriji RS.

Gospodin Dodik ovaj poduhvat naziva povratkom “izvornom Daytonu”, što je politički pogrešan naziv koji se temelji na pogrešnim tumačenjima Ustava BiH. U praksi, ova politika ima za cilj poništiti mnoge, teško izborene, reforme u posljednjih 26 godina, ne kako bi se striktno pridržavala slova mirovnog sporazuma, već radije da bi se vratila na situaciju koja je postojala na terenu prije provedbe Daytona. Ukratko, gospodin Dodik nastoji povući RS iz ustavnog poretka uspostavljenog prema Aneksu 4 Mirovnog sporazuma i odustati od civilne provedbe Sporazuma utvrđenog Aneksom 10.

To je jednako otcjepljenju bez proglašavanja. Jednostrano povlačenje bilo kojeg entiteta iz uspostavljenih državnih institucija, što pravno nije moguće prema sadašnjem ustavnom okviru, dovelo bi do kolapsa tih institucija i u konačnici narušilo sposobnost države da funkcionira i izvršava svoje ustavne odgovornosti. Neposredno prije dovršetka ovog izvješća, gospodin Dodik je otkrio svoj cilj kao neovisna RS “u okviru Daytonske BiH”.

Opasan put za BiH

Kako su oporbene stranke u RS-u napomenule, ovo je opasan put ne samo za BiH već i za RS, imajući u vidu da entiteti pravno postoje samo na temelju Ustava BiH, te da nemaju pravo na otcjepljenje od BiH.

Državne institucije su paralizirane od jula, kada je Milorad Dodik u dogovoru s oporbenim strankama RS-a najavio povlačenje predstavnika RS-a iz procesa odlučivanja u institucijama, tobože kao odgovor na odluku mog prethodnika na mjestu visokog predstavnika od 22. jula. Valentin Inzko, je proglasio izmjene i dopune Kaznenog zakona BiH kojima bi se genocid i poricanje ratnih zločina kriminalizirali, isto kao i veličanje ratnih zločinaca. Dodik je zatražio poništavanje te odluke.

Kao dio orkestriranog odgovora, vlasti RS-a usvojile su Zakon o neprimjenjivosti Odluke visokog predstavnika kojim se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH, koji je stupio na snagu početkom listopada. Taj entitetski zakon odbija odluku visokog predstavnika od 22. jula i propisuje da se zakonodavstvo na državnoj razini neće primjenjivati u RS-u i obvezuje vlasti RS-a da ne surađuju s institucijama BiH koje pokušavaju provesti zakone na državnoj razini. To predstavlja konkretna kršenja Aneksa 4 i Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir.

Sinonim za secesiju

Iako je Dodik nedavno izjavio da njegove radnje nisu usmjerene na poticanje sukoba, također je upozorio da bi svaki pokušaj posredovanja državnih pravosudnih institucija ili agencija za provođenje zakona bio dočekan silom, dodajući dalje, ničim izazvan, da ukoliko bi NATO intervenirao, entitet RS bi zatražio pomoć od neimenovanih “prijatelja” za koje tvrdi da su dali uvjeravanja u svoju spremnost u tom pogledu.

Kao konačni tumač Općeg okvirnog sporazuma za mir, ocjena Christiana Schmidta je da vlasti RS već ozbiljno krše Sporazum i da su spremne da ga dalje krše, potencijalno uzrokujući nepopravljivu štetu. „Ako neosporno uspiju u tom pothvatu, vlasti RS bi uspostavile novi ustavni i pravni okvir kojim bi RS izbacila iz daytonske arhitekture, posebice iz ustavnog poretka BiH, što je sinonim za secesiju. Ignoriranje ili omalovažavanje ovakvog stanja moglo bi imati opasne implikacije za regiju i šire“.

Visoko predstavnik u BiH u svom izviješću navodi da ne znači da je samo RS problematična. Pune tri godine od Općih izbora 2018. nije imenovana nova Vlada Federacije, a Vlada iz mandata 2014.-2018. ostaje na snazi, dok institucije BiH potpuno stagniraju, uz najslabije zakonodavne rezultate Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH nego u bilo kojem prethodnom mandatu. Dogovor o prijeko potrebnim izbornim reformama također ostaje nedostižan.

Christian Schmidt je rekao da je ovo njegovo prvo izvješće Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda od imenovanja u julu od strane Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC SB, osim Rusije) za visokog predstavnika za BiH i preuzimanja mandata u avgustu.