Ko dobija, a ko gubi ako prođe Trumpov ‘jedan veliki lijepi zakon’

Američki senat raspravlja o prijedlogu zakona pod nazivom „Jedan veliki lijepi zakon“, kako ga je nazvao predsjednik Donald Trump, koji obećava velike porezne olakšice, a republikanci se nadaju da će ga usvojiti prije petka, kada je Dan nezavisnosti.

U subotu je Senat glasao 51-49 za otvaranje rasprave o najnovijoj verziji zakona na 940 stranica, uprkos tome što su se dva republikanska senatora pridružila demokratama kako bi se usprotivila prijedlogu. Trumpovi republikanci imaju 53, a demokrate 47 mjesta u Senatu.

Šta ako Senat usvoji zakon?

Zastupnički dom, kojim dominiraju republikanci, 22. maja je usvojio raniju verziju zakona sa 215-214 glasova.

Senat je revidirao taj nacrt, no da bi postao zakon oba doma Kongresa, moraju usvojiti isti nacrt. Ako Senat progura svoju verziju, zastupnici iz oba doma radit će na izradi kompromisnog zakona o kojem bi Zastupnički dom i Senat morali ponovno glasati. Republikanci imaju 220, a demokrate 212 predstavnika u Zastupničkom domu.

Ako se kompromisni nacrt usvoji, on bi bio proslijeđen Trumpu, za kojeg se očekuje da će ga potpisati i načiniti zakonom.

Dakle, ko bi bili neki od pobjednika i gubitnika ako nacrt – kojem se protive i demokrati i neki konzervativci – postane zakon?

Ko bi imao koristi od zakona?

Grupe koje bi imale koristi uključuju:

Domaćinstva s visokim prihodima

Zakon bi produžio porezne olakšice koje je Trump uveo tokom svog prvog mandata. Iako je Trump to predstavio kao dobitak za američki narod, neki će imati više koristi od drugih.

Više od trećine ukupnih olakšica pripalo bi domaćinstvima s godišnjim prihodom od 460.000 dolara ili više. Gotovo 57 posto poreznih olakšica pripalo bi onima s godišnjim prihodom od 217.000 dolara ili više.

Prema analizi nestranačkog Centra za poreznu politiku, prijedlog zakona Senata smanjio bi poreze u prosjeku za gotovo 2.600 dolara po domaćinstvu u 2026.

„Domaćinstva s visokim prihodima dobila bi mnogo velikodušnije porezne olakšice“, navodi se u njihovoj analizi.

Porodice s djecom

Ako zakon ne bude usvojen, porezne olakšice na djecu, koje trenutno iznose 2.000 dolara po djetetu godišnje, pale bi na 1.000 dolara u 2026. godini.

Međutim, prema trenutnoj verziji zakona Senata, porezni kredit za djecu trajno bi se povećati na 2.200 dolara. To je manje od 2.500 dolara u verziji zakona, koju je Zastupnički dom odobrio.

Proizvođači konvencionalnih automobila

Proizvođači tradicionalnih automobila na benzin mogli bi imati koristi od zakona jer senatska verzija nastoji ukinuti porezne olakšice za kupovinu električnih vozila (EV), koje iznose i do 7.500 dolara, počevši od 30. septembra.

To bi moglo smanjiti potražnju potrošača za električnim vozilima, izjednačavajući uslove sa onima za automobile koji rade na benzin ili dizel.

Radnici koji primaju napojnice

Napojnice se neće oporezivati ​​ako zakon bude usvojen.

Trenutno su radnici – konobari ili drugi pružatelji usluga – dužni prijaviti sve napojnice veće od 20 dolara mjesečno svojim poslodavcima, a ta dodatna zarada se oporezuje.

Ovaj bi zakon tome stao ukraj.

Ko bi bio na gubitku zbog zakona?

Neke od grupa koje ne bi imale koristi su:

Primatelji bonova za hranu

Senatska verzija zakona predlaže smanjenje programa bonova za hranu, nazvanog Program dopunske pomoći za prehranu (SNAP), za 68,6 milijardi dolara tokom naredne decenije, prema analizi nestranačkog Kongresnog ureda za budžet (CBO).

Bonovi za hranu pomažu porodicama s niskim primanjima da kupuju hranu. U fiskalnoj 2023. godini ukupno 42,1 milion ljudi mjesečno koristilo je program, prema podacima Američkog ministarstva poljoprivrede.

Korisnici Medicaida

Senatska verzija zakona predlaže smanjenje saveznog finansiranja Medicaida, najvećeg američkog programa koji pruža zdravstvenu brigu osobama s niskim primanjima, za 930 milijardi dolara. To je smanjenje budžetskih izdataka do 2034. godine.

Zakon kaže da će, počevši od 2026, radno sposobne odrasle osobe mlađe od 65 godina morati raditi 80 sati mjesečno kako bi nastavile primati Medicaid, s izuzetkom onih koji imaju uzdržavanu djecu.

Zaključno s martom, više od 71 milion Amerikanaca s niskim primanjima bilo je upisano u Medicaid za zdravstveno osiguranje.

Proizvođači električnih vozila

Porezne olakšice za električna vozila bile bi ukinute 30. septembra ako se usvoji senatska verzija zakona. Verzija Zastupničkog doma ima za cilj postepeno ukidanje do kraja 2025.

Milijarder Elon Musk, vlasnik proizvođača električnih vozila Tesla, izrazio je svoje protivljenje zakonu na internetu. „Žao mi je, ali jednostavno više to ne mogu podnijeti. Ovaj ogroman i nečuven zakon o potrošnji Kongresa je odvratna sramota“, napisao je Musk na X-u 3. juna.

The latest Senate draft bill will destroy millions of jobs in America and cause immense strategic harm to our country!

Utterly insane and destructive. It gives handouts to industries of the past while severely damaging industries of the future. https://t.co/TZ9w1g7zHF

— Elon Musk (@elonmusk) June 28, 2025

Pojačao je kritike u subotu, prije rasprave u Senatu o prijedlogu zakona.

„Najnoviji nacrt zakona Senata uništit će milione radnih mjesta u SAD-u i uzrokovati ogromnu stratešku štetu našoj zemlji“, napisao je Musk na X-u, platformi u njegovom vlasništvu.

Fiskalni konzervativci

Neki konzervativci kritizirali su prijedlog zakona, rekavši da će napuhati ogroman dug zemlje.

CBO je procijenio da će verzija Senata povećati nacionalni dug za 3.300 milijardi dolara od 2025. do 2034. Prema verziji Zastupničkog doma, CBO je procijenio povećanje duga za 2.400 milijardi dolara tokom decenije.

Trenutni američki nacionalni dug iznosi više od 36.000 milijardi dolara i predstavlja 122 posto bruto domaćeg proizvoda zemlje.