Kada će Trumpov ‘veliki, lijepi zakon’ stupiti na snagu

Zastupnički dom Sjedinjenih Američkih Država usvojio je 3. jula predsjednikov potpisni paket smanjenja poreza i potrošnje, koji je on nazvao „jedan veliki, lijepi zakon“.

Zakon kombinuje smanjenje poreza, povećanje potrošnje na odbranu i sigurnost granica, te smanjenje socijalnih sigurnosnih mreža.

Vođa demokratske manjine Hakeem Jeffries upozorio je da zakon „šteti običnim Amerikancima i nagrađuje milijardere ogromnim poreznim olakšicama“.

Trumpov bivši saveznik, milijarder Elon Musk, javno se usprotivio zakonu, tvrdeći da će povećati troškove i već neusklađeni dug zemlje.

Očekuje se da će Trump potpisati zakon u petak, 4. jula – na Dan neovisnosti SAD-a.

Evo što slijedi – i na koga će zakon utjecati.

Kako su porezi smanjeni?

Glavni cilj zakona bio je produžiti Trumpovo smanjenje poreza tokom prvog mandata.

Godine 2017. Trump je potpisao Zakon o smanjenju poreza i zapošljavanju, kojim su smanjeni porezi i povećani standardni odbitak za sve porezne obveznike, prvenstveno u korist onih s višim primanjima.

Više od trećine ukupnih smanjenja otišlo je kućanstvima s prihodom od 460.000 dolara ili više.

Gornjih jedan posto (gotovo 2,4 miliona ljudi) dobilo je prosječno smanjenje poreza od gotovo 61.090 dolara do 2025. godine – više od bilo koje druge dohodovne grupe. Nasuprot tome, srednjih 60 posto zaposlenih (78 miliona ljudi) vidjelo je smanjenja u rasponu od 380 do 1.800 dolara.

Te porezne olakšice trebale su isteći ove godine, ali novi zakon ih je učinio trajnima. Također dodaje još neka smanjenja koja je Trump obećao tokom svoje posljednje kampanje.

Na primjer, postoji promjena u američkom poreznom zakonu pod nazivom odbitak državnih i lokalnih poreza.

To će poreznim obveznicima omogućiti odbitak određenih lokalnih poreza (poput poreza na imovinu) od svoje savezne porezne prijave.

Trenutno ljudi mogu odbiti samo do 10.000 dolara tih poreza. Novi zakon bi povećao tu granicu s 10.000 dolara na 40.000 dolara tokom pet godina.

Poreznim obveznicima će također biti dopušteno odbiti prihod ostvaren od napojnica i prekovremenog rada, do 2028. godine, kao i kamate plaćene na kredite za kupovinu automobila proizvedenih u SAD-u od ove godine do 2028.

Drugdje će se oslobođenje od poreza na nasljedstvo povećati na 15 miliona dolara za pojedince i 30 miliona dolara za bračne parove.

Ukupno, zakon sadrži oko 4.500 milijardi dolara poreznih smanjenja.

Koliko su velika smanjenja socijalne pomoći?

Kako bi nadoknadili troškove smanjenja poreza, republikanci planiraju smanjiti Medicaid i programe pomoći u hrani za porodice s niskim primanjima.

Njihov navedeni cilj bio je usmjeriti ove programe na određene grupe – prvenstveno trudnice, osobe s invaliditetom i djecu – a istovremeno smanjiti ono što smatraju rasipnošću, uključujući ograničavanje pristupa imigrantima.

Trenutno više od 71 milion ljudi zavisi o Medicaidu, vladinom programu zdravstvenog osiguranja.

Prema Kongresnom uredu za budžet (CBO), zakon bi u sljedećoj deceniji ostavio dodatnih 17 miliona Amerikanaca bez zdravstvenog osiguranja.

Dok Medicaid pomaže Amerikancima koji pate od lošeg zdravlja, Program dopunske pomoći u prehrani (SNAP) pomaže siromašnima da sebi priušte namirnice.

Gotovo 40 miliona Amerikanaca trenutno prima naknade putem SNAP-a, poznatog i kao bonovi za hranu.

CBO izračunava da će 4,7 miliona sudionika SNAP-a izgubiti to pravo u razdoblju od 2025. do 2034. zbog smanjenja programa.

Promjene Medicaida i SNAP-a mogle bi postati trajne odredbe, bez klauzula o isteku roka.

Nedavni dopis Bijele kuće ukazao je na smanjenje socijalne pomoći od više od 1.000 milijardi dolara iz novog zakona – najveće smanjenje potrošnje na američku sigurnosnu mrežu u modernoj historiji.

Hoće li biti novog novca za nacionalnu sigurnost?

Zakon predviđa oko 350 milijardi dolara, koji će se rasporediti na nekoliko godina, za Trumpove planove za granice i nacionalnu sigurnost. To uključuje:

• 46 milijardi dolara za zid na granici SAD-a i Meksika
• 45 milijardi dolara za finansiranje 100.000 kreveta u centrima za pritvor migranata
• Milijarde za zapošljavanje dodatnih 10.000 agenata Službe za imigraciju i carine (ICE) do 2029. godine, kao dio Trumpovog plana za provođenje najveće masovne deportacije u historiji SAD-a.

Hoće li obnovljiva energija biti pogođena?

Republikanci ukidaju porezne poticaje koji podržavaju projekte obnovljive energije pokretane obnovljivim izvorima energije, poput solarnih panela i vjetroelektrana, i umjesto toga planiraju dati porezne olakšice kompanijama za ugalj i naftu.

Ove „zelene“ porezne olakšice bile su dio značajnog Zakona o smanjenju inflacije bivšeg predsjednika Josepha Bidena, čiji je cilj bio rješavanje klimatskih promjena i smanjenje troškova zdravstvene zaštite.

Porezna olakšica za ljude koji kupuju nova ili polovna električna vozila ističe 30. septembra ove godine, umjesto krajem 2032. godine, kako je trebalo biti po zakonu prije ovog.

Kako će zakon utjecati na profil američkog duga?

Zakon bi povećao gornju granicu duga za 5.000 milijardi dolara, s trenutnih 36.200 milijardi dolara (što iznosi 122 posto bruto domaćeg proizvoda), premašujući 4.000 milijardi dolara navedenih u verziji koju je Zastupnički dom usvojio u maju.

Washington ne može posuditi više od svoje navedene gornje granice duga. No, od 1960. godine Kongres je 78 puta povećao, suspendovao ili promijenio uslove gornje granice duga, omogućujući veći utjecaj i potkopavajući dugoročnu fiskalnu stabilnost SAD-a.

U svom prvom mandatu, Trump je nadzirao povećanje saveznog duga za otprilike 8.000 milijardi dolara, koji je naglo porastao zbog smanjenja poreza i hitne potrošnje 2017. godine, koje je tada odobrio Kongres.

Dug kao udio BDP-a već je prošle godine bio veći nego bilo kada nakon Drugog svjetskog rata, nakon finansijske krize 2008. ili pandemije. Zabrinutost zbog deficita doprinijela je snižavanju kreditnog rejtinga SAD-a od strane Moody'sa u maju.

Bijela kuća tvrdi da će novi porezni zakon smanjiti projicirane deficite za više od 1.400 milijardi dolara tokom sljedeće decenije, dijelom poticanjem dodatnog rasta. No, ekonomisti s obje strane snažno su to osporili.

Zaista, prema nestranačkom Odboru za odgovorni savezni budžet, plaćanja kamata na nacionalni dug porast će na 2.000 milijardi dolara godišnje do 2034. godine zbog zakona, istiskujući potrošnju na drugu robu i usluge.

Kako je Zastupnički dom glasao o zakonu?

Donji dom američkog Kongresa u četvrtak je glasao za prijedlog zakona s 218 glasova za i 214 protiv.

Svih 212 demokratskih članova Zastupničkog doma bilo je protiv prijedloga zakona. Pridružili su im se zastupnici Thomas Massie iz Kentuckyja i Brian Fitzpatrick iz Pennsylvanije, koji su se odvojili od republikanske većine.

Senat je 1. jula tijesno usvojio zakon s 51 glasom za i 50 protiv, a odlučujući glas dao je potpredsjednik JD Vance.

Ko će imati najviše koristi?

Prema Budžetskom laboratoriju Univerziteta Yale, bogatiji porezni obveznici vjerovatno će imati više koristi od ovog zakona nego Amerikanci s nižim prihodima.

Procjenjuju da će ljudi u najnižoj dohodovnoj skupini vidjeti pad prihoda za 2,5 posto, uglavnom zbog smanjenja SNAP-a i Medicaida, dok će onima s najvišim prihodima prihodi porasti za 2,2 posto.