Sarajevo pod kamerama: Vlast samo uvodi restrikcije i kažnjava građane
Iako leptospiroza na prvi pogled nema dodira sa saobraćajnim kaznama, nameće se pitanje kako je moguće da je policija veoma ažurna, dok se bacanje smeća i širenje zaraze i ne opazi.

Kad je u Kantonu Sarajevo proglašena epidemija leptospiroze, zarazne bolesti koja se prenosi sa životinja na čovjeka, uslijedile su brojne reakcije građana, suočenih s mnogim nepoznanicama. Neki od njih komentarisali su preporučene mjere, a jedan je korisnik na platformi X objavio prijedlog da „u borbi protiv glodara sarajevske vlasti uvedu još neke kamere“.
Bila je to jasna aluzija na objavu Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo kojom se pohvalilo kako je instaliralo 27 kamera na autobuskim stajalištima za koja su procijenili da vozači automobila najviše koriste kako bi se tu nepropisno zaustavili ili čak parkirali.
I nakon toga, odmah su uslijedile nove reakcije, jer su građani, potpuno opravdano, negodovali i zbog parkiranja i zaustavljanja, i zbog odbacivanja smeća, i zbog drugih komunalnih problema, očigledno zahtijevajući da im se život u glavnom gradu jedne države što više olakša, a ne da budu kažnjavani u mnogim situacijama za koje često i nisu krivi. Uostalom, poboljšanje standarda življenja i očekuju od lokalnih vlasti, koje bi trebale biti u službi građana i rješavanja njihovih problema, a ne hvalisanja na društvenim mrežama o projektima koji Sarajlijama donose malo koristi.
Nastavite čitati
list of 4 itemsAdem Šuman za ubistvo 19-godišnjeg Farisa Pendeka osuđen na 40 godina
Sarajevo: Odgovorni obećavaju promjene u komunalnom sektoru
Šta je bruceloza: Simptomi i prevencija
Jedna od objava na društvenim mrežama, a konkretno se odnosi na instalirane kamere kojima se pohvalio kantonalni ministar unutrašnjih poslova Admir Katica, izazvala je brojne reakcije – i šturi ministrov odgovor.

„Poštovani ministre, da li sad znači da mogu stati na desnoj strani kolovoza, upaliti četiri žmigavca i ‘pokupiti’ komšiju ili da neko izađe iz automobila?“
„Budući da se o zakonu navodi da stajališta mogu koristiti samo vozila hitne pomoći i gradskog prijevoza, znači li to i da policija ne smije više stajati na stajalištima?“
„Da li ste svjesni da u Prvoj osnovnoj školi na Ilidži ne postoji prilaz, a ni parking? Kako da roditelji dovode djecu, zrakom?“
„Bolje postavite kamere kod kontejnera, pošto ljudi bacaju smeće na sve strane, nije ni čudno što imamo zarazu“.
Ministar Katica je potom objavio status koji je nazvao odgovorom na postavljena pitanja, ali u tom odgovoru nije konkretno odgovoreno na većinu njih.
Tri puta više automobila nego početkom devedesetih
U posljednjim godinama Sarajevo bilježi strašne gužve, posebno tokom saobraćajne špice, kada ljudi koji idu na posao ili s posla putuju kući, nerijetko po samo jedna osoba u automobilu. Javni prijevoz se poboljšava, kupljeni su novi tramvaji i trolejbusi, obnovljene neke stare linije, ali infrastruktura i dalje liči na onu sa početka devedesetih, osim što su neka vozila vidno novija. Nema dugoročnih planova koji su definitivni, nego se povremeno, tu i tamo neke stvari spomenu, ali se obično tu i zaustavi i to najviše zbog nemogućnosti procjene koliko bi nešto moglo trajati. Krivac su neriješeni imovinsko-pravni odnosi koji obično koče mnoge projekte, potvrdio je još u martu kantonalni premijer Nihad Uk, kada smo objavili priču o zagađenju u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Dok se tako glavni grad bori sa tri puta više automobila nego što je to bilo prije rata i sa sličnom infrastrukturom, koja očigledno više ne može podnijeti toliki broj vozila, kamere se postavljaju na svakom koraku, pa su tako desetine kamera postavljene po Kantonu, zatim u Istočnom Sarajevu, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini. Neke kamere mjere brzinu, neke crveno svjetlo na semaforu, a navodno su neke opremljene i za slikanje upotrebe mobitela i nevezivanja pojasa.
Kad su, konkretno, u pitanju kazne za zaustavljanje i parkiranje na stajalištima, onima koji to učine prijeti kazna u iznosu 40 konvertibilnih maraka (20 eura) te jedan kazneni bod. Iako iz objave Vlade Kantona Sarajevo nije bilo najjasnije da li svaki vozač dobija kazneni bod, iz Ministarstva su nam potvrdili da se to odnosi samo na vozače koji izazovu saobraćajni udes i da je njima zaprijećena i viša novčana kazna.
Navodi se kako se želi izbjeći eventualni udes u slučaju da se autobus zaustavi na kolovozu, iako nema dokaza da se takvo što u prošlosti desilo. Pored toga, nije poznato gdje ukloniti automobil koji se eventualno pokvari nasred ceste, osim opet na stajalište – a tamo su kamere.
Zaustavljanje nikad nije ni bilo dozvoljeno
Al Jazeera je poslala upit ministru Katici da pojasni neke od ovih stvari, na šta nam je rečeno, slično kao i na Facebooku, kako „zaustavljanje na stajalištima nikada nije ni bilo dozvoljeno“.
U ministrovom odgovoru se spominje i Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, Član 73, Stav 10, koji glasi:
„Vozač ne smije da zaustavi ili parkira vozilo naročito: na dijelu kolovoza koji je kao stajalište za vozila javnog saobraćaja obilježen saobraćajnim znakom i oznakama na kolovozu“.
Pored toga, ministar Katica je rekao kako se „ne bi složio sa konstatacijom da su građani ekstremno nezadovoljni zbog kamera koje su postavljene na autobuskim stajalištima, jer postoji veliki broj građana koji podržavaju ovaj projekat“.
Portal Klix je objavio anketu u kojoj je glasalo preko 7.000 ljudi, a koja kaže kako 51 posto ispitanika ne podržava ovaj potez.
Na pitanje zašto se nije napravila razlika između vozača koji parkiraju na stajalište, odnosno ostanu duže, i onih koji samo prime putnike, rečeno nam je da su „ove kamere su sredstvo za efikasnije suzbijanje saobraćajnih prekršaja i mnogo ozbiljnijih posljedica koje mogu nastati ukoliko putnici iz vozila gradskog prijevoza izlaze direktno na saobraćajnicu jer je stajalište zauzeto“.
„Nadam se da će ove kamere doprinijeti i vraćanju saobraćajne kulture u glavnom gradu, kao i većoj sigurnosti u saobraćaju za sve učesnike“, dodao je Katica.
Nije nam odgovoreno na konkretan primjer u kom smo naveli da na mnogim mjestima nema mjesta gdje se mogu preuzeti ili pustiti putnici, te da je jedina opcija platiti parking u iznosu od tri ili četiri konvertibilne marke po satu. Takvih primjera je nekoliko unutar Kantona Sarajevo, a primjera u kojima je nemoguće doći do parkinga čak i kad se plati je vjerovatno i još više.
‘Nije naša nadležnost’
Dva takva primjera nalaze se u ulicama Mis Irbinoj i Danijela Ozme, u kojoj policija redovno zauzima parking mjesta na kojima ne piše da su rezervisana i plaćena, nego se samo postavi čunj koji se ne smije pomaknuti. Upitali smo ministra Katicu da li su ova mjesta plaćena, a do zaključenja teksta nismo dobili odgovor. Ukoliko odgovor stigne, Al Jazeera će ga i objaviti.
Pokušali smo dobiti odgovore i od Kantonalnog javno komunalnog preduzeća Rad, odgovornog za parking, te smo ih upitali neke stvari o politici kažnjavanja, ali su nas oni preusmjerili na portparola Mirzu Ramić, i broj telefona koji se nalazi na njihovoj stranici, putem kojeg opet nismo uspjeli dobiti odgovor.

Kada smo ih kontaktirali preko WhatsAppa i spomenuli zelene površine, odnosno smeće pored kontejnera, na to nam je rečeno kako je za zelene površine zaduženo preduzeće Park, koje je takođe kantonalno, i bavi se njihovim uređenjem, te njihovi komunalni redari.
Interesantno je da obje firme imaju komunalne redare, ali ni od jedne firme nismo uspjeli dobiti konkretan odgovor koliko iznose kazne, da li je neko kažnjen u posljednje vrijeme, koliko često se kažnjava bacanje smeća izvan kontejnera ili na zelenu površinu itd.
Ukoliko u međuvremenu dobijemo odgovore od preduzeća Park, i njih ćemo objaviti. Zasad nema odgovora ni na jedno naše pitanje.
Tu dolazimo do stare priče o podjeli nadležnosti, gdje se vrlo često izgubi suština i gdje su onda građani nezadovoljni jer niti znaju šta je čija nadležnost, niti ih uopšte i zanima, jer su birali predstavnike vlasti da rješavaju probleme, a ne da ih prebacuju s jednih na druge.
I na kraju, leptospiroza s početka teksta i nema previše dodira s parkingom, nepropisnim zaustavljanjem i kamerama, ali je mnogo građana ovih dana na društvenim mrežama izrazilo nezadovoljstvo zbog činjenice da se kaznena politika provodi selektivno, odnosno da jedan dio kantonalne vlasti itekako uspješno kažnjava građane za nepropisno ponašanje, dok drugi, ovaj put firmi Rad i Park, to izgleda da ne radi. Pojačano čišćenje ulica pozitivan je signal, doduše. Najava „čišćenja“ stajališta od nepropisnog parkiranja i zaustavljanja, odnosno kamere postavljene na svakom koraku, drugi je signal, dok mnogi problemi ostaju na čekanju.