Putinov saveznik ne miruje: Šta sve mogu novi bjeloruski aduti na nebu

Posljednji ukrajinski napadi na ruskoj i teritoriji koju je Rusija okupirala iz posljednjih dana pokazuju kako rat na istoku Evrope, najsmrtonosniji od kraja Drugog svjetskog rata na ovom kontinentu, ne pokazuje znakove okončanja. Udari bespilotnim letjelicama na hiljadama kilometara udaljene zračne baze ruske vojske, te eksplozija kod stuba Krimskog mosta pokazali su da Kijev ne odustaje, te se čeka novi potez Moskve.

Postoji opasnost da, između ostalih, neki potezi budu povučeni iz Bjelorusije, najbližeg saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina. Nervozu na istoku Evropske unije i Sjevernoatlantske alijanse (NATO) pojačavaju potezi zvaničnog Minska i višedecenijskog vladara Aleksandra Lukašenka na jačanju oružanih snaga države, bilo u sferi odbrane ili u napadu.

Bjelorusija igra sve važniju ulogu u regionalnoj projekciji moći Rusije. Služi kao tampon-država i prednja operativna zona, omogućujući ruskim snagama da održavaju pritisak na istočnom krilu NATO-a. Dvije države su dramatično povećale zajedničku vojnu integraciju, uključujući zajedničke sisteme protivzračne odbrane, zajedničku regionalnu vojnu komandu, te redovne bilateralne vojne vježbe.

Modernizacija borbenih aviona

Posljednjih dana je objavljeno kako je bjeloruska avijacija dobila značajna pojačanja u formama novih, modernih borbenih aviona i helikoptera, a ponajviše iz bratske Ruske Federacije.

Prošle sedmice, kako su objavili mediji iz obje države, Rusija je Bjelorusiji, u skladu sa dogovorom još iz 2017. godine, isporučila nove serije borbenih bombardera Suhoj Su-30SM2. Inače, borbena flota bjeloruske ratne avijacije sastoji se od aviona rusko-sovjetskog porijekla, prvenstveno borbenih aviona MiG-29BM i MiG-29S, kao i jurišnih Suhoj Su-25.

Iako bjelorusko Ministarstvo odbrane nije otkrilo tačan broj aviona u najnovijoj seriji isporuke, dostupni podaci i prethodni obrasci isporuke upućuju na to da su isporučena dva primjerka – u skladu s prethodnim isporukama 2019. i 2021. godine. Prema sporazumu, Moskva Minsku treba isporučiti ukupno 12 borbenih aviona Su-30SM.

Letjelica Su-30SM2 je modernizirana varijanta Su-30SM. Dizajniran za svestranost u misijama zračne borbe, kopnenih i pomorskih udara, SM2 ima više nadogradnji, od kojih su mnoge posuđene od naprednijeg aviona Su-35.

Kako navode specijalizirani portali, ključna poboljšanja uključuju motore AL-41F1S koji pružaju veći potisak i veću učinkovitost goriva od starijih AL-31FP. Avion je također opremljen radarom N035 Irbis-E, sposobnim za otkrivanje ciljeva veličine borbenog aviona na udaljenostima do 400 kilometara, uz praćenje do 30 i istovremeno djelovanje na osam meta.

Sa maksimalnom težinom pri polijetanju od 34.500 kilograma i rasponom krila od 14,7 metara, Su-30SM2 može nositi do 8.000 kilograma municije na 12 vanjskih nosača. Njegov arsenal uključuje: rakete zrak-zrak R-77 i R-73; nevidljive krstareće rakete Kh-59MK2; precizno vođene bombe KAB-250, te potencijalna sposobnost lansiranja hipersoničnih raketa Kh-47M2 Kinžal.

Komandant bjeloruskih zračnih snaga i protivzračne obrane Andrej Lukjanovič rekao je kako će Bjelorusija ove godine dobiti još jednu seriju ovih aviona iz Rusije.

Novi helikopteri

Uz nove avione, bjeloruska avijacija je dobila i nove borbene helikoptere, kako je krajem maja potvrdilo Ministarstvo odbrane ove države. Riječ je o novim borbeno-transportnim helikopterima Mi-35M koji bi trebali biti uskoro uvršteni u zračne snage Bjelorusije.

“Novi borbeno-transportni helikopteri Mi-35M stigli su u Bjelorusiju u sklopu vojno-tehničke saradnje s Ruskom Federacijom”, saopćilo je ministarstvo na svom Telegram kanalu.

Što se tiče helikopterske flote bjeloruske avijacije, ona uključuje transportne helikoptere Mil Mi-8 i Mil Mi-26, koje u sličnim ulogama i jurišnim misijama nadopunjuju modeli Mil Mi-24V i Mi-24P.

Kako bi popravilo stanje u ovom segmentu, Ministarstvo odbrane Bjelorusije nabavilo je nove serije jurišnih helikoptera izvedenih iz porodice Mi-24. Prošle je godine objavljeno kako je bjeloruska ratna avijacija započela s uključivanjem novonabavljenih helikoptera Mil Mi-35M iz Rusije, primivši četiri jedinice u aprilu. Nakon toga, 30. maja je objavljeno kako je ovaj broj povećan i uključivanjem nove grupe letjelica.

Što se tiče karakteristika i mogućnosti Mil Mi-35M, on predstavlja jednu od najmodernijih varijanti velike porodice helikoptera Mi-24 Hind, uključujući novi niz nadogradnji kao što su modernizirana avionika, kompatibilnost sa sistemima ‘noćnog vida’ te napredni navigacijski i elektronički sistemi protivmjera.

Kada se govori o naoružanju, ističe se kompatibilnošću s novim raketama 9M120 Ataka i protivzračnim raketama Igla, kao i ugradnjom dvocijevnog topa 23 mm GSS-23-2, koji zamjenjuje mitraljez 12,7 mm korišten u ranijim verzijama.

Općenito rečeno, Mi-35M je dizajniran za borbu, pružanje vatrene podrške, zračni prijevoz trupa, evakuaciju ranjenika, izviđanje i prijevoz tereta. Helikopter može djelovati u bilo koje godišnje doba i vremenske uvjete te 24 sata dnevno, preciziralo je Ministarstvo odbrane Bjelorusije.

‘Orešnik’ dolazi do kraja godine

Ukrajinski portal Kyiv Independent prenio je kako Moskva planira do kraja 2025. u Bjelorusiju rasporediti više raketnih sistema ‘Orešnik’. To je 28. maja izjavio državni sekretar Vijeća sigurnosti Bjelorusije Aleksandar Volfovič.

‘Orešnik’ je balistički projektil srednjeg dometa (IRBM) koji Rusija predstavlja kao eksperimentalno oružje sposobno zaobići napredne sisteme protivzračne odbrane. Lukašenko je decembra 2024. zatražio od Moskve da u Bjelorusiji rasporedi 10 ruskih raketnih sistema ‘Orešnik’.

„Lokacije za njihovo raspoređivanje već su određene“, rekao je Volfovič, ne precizirajući koliko će raketnih sistema biti raspoređeno.

Podsjetimo, Rusija je 21. novembra 2024. lansirala projektil ‘Orešnik’ na ukrajinski grad Dnipro. Projektil je dizajniran za nošenje nuklearnog oružja, no tokom ovog napada je nosio konvencionalnu bojevu glavu.

Dok je ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdio da je Rusija započela masovnu proizvodnju ‘Orešnika’, američki zvaničnik rekao je za Kyiv Independent da Moskva vjerovatno posjeduje “samo nekoliko” ovih eksperimentalnih raketa.

Malo se zna o raketi “Orešnik” koju spominje Putin, no vojni stručnjak Jan Matvejev rekao je za IStories da bi to mogla biti modificirana verzija projektila Rubež, prenosi Kyiv Independent.

Interkontinentalna balistička raketa RS-26 Rubež navodno ima domet do 6.000 km, može nositi četiri bojeve glave, svaka s procijenjenom nosivosti od 0,3 megatona.

Fabian Hoffmann, stručnjak za odbranu i doktorski istraživač na Univerzitetu u Oslu, rekao je za Kyiv Independent da je Rubež opremljen MIRV korisnim teretom, što je skraćenica za Multiple Independent Reentry Vehicles (projektili sa višestrukim ponovljenim ulazima).

Navodna snimka napada pokazuje višestruke projektile koji pogađaju tlo, ali bez velikih eksplozija koje se obično povezuju s konvencionalnim projektilima ili teretom.

Tableti za ekstremne vremenske uvjete

Prema posljednjim navodima, bjeloruska odbrambena industrija radi na novim sistemima protivzračne odbrane, modernizaciji postojećih jedinica, kao i na razvoju prateće tehnologije poput tableta koji mogu izdržati najteže uvjete na planeti Zemlji.

Zbog svih ovih, kao i informacija koje NATO članice istočnog bloka Evrope dobijaju iz obavještajnih krugova, vlade Poljske, Litvanije, Latvije i Ukrajine (država koje graniče sa Bjelorusijom) provode brojne mjere opreza prema ovom susjedu. Granice se zatvaraju i strožije kontroliraju, jačaju se jedinice i provode brojne mjere predostrožnosti.

Lukašenko i Putin decenijama sarađuju u brojnim aspektima, Minsk je jako ovisan o Moskvi (ali ima primjera i obratnog odnosa, poput nedostatka krompira u Rusiji), tako da ni otvoreni niti prikriveni vojni potez Bjelorusije prema susjedima ne bi bio iznenađenje.