Blaise Metreweli, prva žena na čelu britanskog MI6

Britanska vlada je imenovala Blaise Metreweli za šeficu britanske vanjske obavještajne službe MI6, čime je postala prvom ženom na toj poziciji.

Iako će biti prva žena koja će voditi agenciju, Britanija i svijet već dugo imaju žene koje igraju vodeće uloge u špijunaži.

Dakle, ko je Metreweli, šta radi šefica MI6 poznata i kao „C“ i koje su neke od drugih špijunki koje su ostavile trag na terenu?

Ko je Blaise Metreweli?

Metreweli, 47-godišnjakinja, je profesionalna obavještajna službenica. Do imenovanja za šeficu MI6, bila je glavna direktorica za tehnologiju i inovacije u MI6, poznatom i kao „Q“.

Pridružila se MI6 kao agentica za slučajeve 1999. godine i od tada je obavljala niz uloga. Radila je u Evropi i na Bliskom istoku za agenciju, a govori arapski, prema britanskim medijima.

U prošlosti je radila i u MI5, britanskoj domaćoj obavještajnoj agenciji.

Studirala je antropologiju na Pembroke Collegeu Univerziteta Cambridge.

Koja je uloga šefa MI6?

Šef je jedini javno imenovani član osoblja MI6 i direktno podnosi izvještaje britanskom ministru vanjskih poslova, poziciju koju trenutno obnaša David Lammy.

M16 je osnovan 1909. godine i prikuplja obavještajne podatke iz inostranstva kako bi razumio prijetnje i prilike za Ujedinjeno Kraljevstvo i njegove prekomorske interese.

Agencija također sarađuje s drugim britanskim obavještajnim službama, uključujući MI5 i Vladino komunikacijsko sjedište (GCHQ), koje se fokusira na presretanje i analizu elektroničkih signala, a radi i na kibernetičkoj sigurnosti. MI6 također sarađuje s ključnim partnerstvima kao što je Five Eyes, koje obuhvata Australiju, Kanadu, Novi Zeland, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.

Metreweli će biti 18. po redu „C“ u agenciji MI6. Zamijenit će Richarda Moorea, koji je vodio agenciju posljednjih pet godina.

Reagirajući na Metrewelino imenovanje, Moore je rekao: „Apsolutno sam oduševljen ovim historijskim imenovanjem moje kolegice, Blaise Metreweli, da me naslijedi kao ‘C’. Blaise je visoko uspješna obavještajna službenica i liderka te jedna od naših najistaknutijih stručnjakinja o tehnologiji.“

Moore je 2021. godine rekao da je Kina najveći prioritet za M16. Nedavno je britanski premijer Keir Starmer insistirao na tome da Rusija predstavlja prijetnju Evropi. Najavljujući jačanje odbrambene infrastrukture početkom ovog mjeseca, Starmer je rekao: „Prijetnja s kojom se suočavamo ozbiljnija je, neposrednija i nepredvidljivija nego ikad od Hladnog rata.“

Zelena tinta i kodno ime: Zašto se šef zove ‘C’?

Uobičajena je zabluda da „C“ znači šef. Šef se zapravo zove „C“ jer se mornarički oficir Mansfield Smith-Cumming, prvi koji je postao šef 1909. godine, potpisao kao „C“. Praksa se zadržala od tada, rekao je Moore, odlazeći „C“, za BBC Radio 4.

Još jedna ovjekovječena praksa u špijunskoj službi je da „C“ piše samo zelenom tintom, fizički i digitalno, jer bi Cumming to obično radio, prema Mooreu.

„Svako ko dobije poruku zelenom tintom zna da dolazi od mene, a isto vrijedi i za otkucani tekst na mom kompjuteru“, rekao je Moore 2021. godine.

Postoje li i drugdje špijunske šefice?

Tri godine prije nego što je Judi Dench glumila prvu šeficu MI6 u filmu Golden Eye, o Jamesu Bondu, Stella Rimington postala je prva generalna direktorica pravog MI5 nakon što je radila na različitim ulogama u službi od 1969. godine.

Eliza Manningham-Buller postala je 2002. godine glavna direktorica MI5 nakon što je za tu službu radila od 1974. godine.

Anne Keast-Butler trenutno vodi GCHQ. Prije toga bila je zamjenica glavnog direktora MI5.

U SAD-u, Tulsi Gabbard trenutno obnaša dužnost direktorice nacionalne obavještajne službe za predsjednika Donalda Trumpa. Njezina prethodnica u vrijeme mandata bivšeg američkog predsjednika Josepha Bidena također je bila žena, Avril Haines.

Gina Haspel bila je direktorica Centralne obavještajne agencije (CIA) od 2018. do 2021. U Australiji, Kerri Hartland vodi agenciju za prikupljanje stranih obavještajnih podataka, Australsku tajnu obavještajnu službu (ASIS).

Šta je s drugim ženama špijunkama?

Tokom Drugog svjetskog rata, žene su posebno igrale važnu ulogu u špijunaži. Istaknute špijunke za Britansku izvršnu službu za specijalne operacije (SOE) uključivale su Noor Inayat Khan, Violette Szabo i Krystynu Skarbek.

Szabo, koja je djetinjstvo provela u Francuskoj i tečno govorila francuski, bila je u misiji u Francuskoj kada su je nacisti zarobili i pogubili u koncentracijskom logoru.

Inayat Khan bila je radio-operaterka poslana u okupiranu Francusku, gdje ju je uhapsio i pogubio Gestapo, tajna policijska služba nacističke Njemačke. Skarbek, poznata i pod kodnim imenom Christine Granville, bila je poljska agentica SOE-a, izvršavajući misije diljem okupirane Evrope i dva puta izbjegavši ​​njemačko zarobljavanje.

Tokom Drugog svjetskog rata, američka špijunka Virginia Hall izbjegla je Gestapo, organizirajući grupe agenata, regrutirajući francuske stanovnike za sigurne kuće i pomažući odbjeglim ratnim zarobljenicima.

Melita Norwood, britanska državljanka, bila je jedna od najdugovječnijih špijunki Sovjetskog Saveza, služeći gotovo četiri desetljeća od Drugog svjetskog rata do Hladnog rata. Sovjetskom Savezu je pružila informacije o britanskom programu atomskog oružja.

Britanska obavještajna služba uspjela je potvrditi da je špijunka tek krajem 1990-ih, dugo nakon što je otišla u penziju. Umrla je 2005. godine u 93. godini života.