Zapad prijeti Izraelu sankcijama: Mijenja li se mišljenje o Gazi

Čelnici Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Kanade “snažno su se usprotivili” širenju izraelske vojne ofanzive u Gazi, prijeteći da će “poduzeti konkretne akcije” ako Izrael ne prekine svoj napad i ne ukine ograničenja na opskrbu pomoći palestinskoj enklavi.

Britanski premijer Keir Starmer, francuski predsjednik Emmanuel Macron i kanadski premijer Mark Carney rekli su da se također protive širenju naselja na okupiranoj Zapadnoj obali. Nasilje doseljenika poraslo je na okupiranoj Zapadnoj obali dok je fokus svijeta i dalje na Gazi. Gotovo hiljadu Palestinaca je ubijeno, a hiljade su raseljene u izraelskim napadima.

Izjava dolazi nekoliko sedmica nakon što je Holandija pozvala Evropsku uniju (EU) da preispita trgovinski sporazum s Izraelom, dok je vlada premijera Benjamina Netanyahua pojačala bombardovanje Gaze uslijed blokade pomoći koja je na snazi ​​od 2. marta.

Zapadne zemlje podržale su pravo Izraela na samoodbranu kada je Netanyahuova vlada pokrenula razornu ofanzivu u Gazi 7. oktobra 2023. U toj je ofanzivi ubijeno više od 53.000 Palestinaca i velika područja Gaze su pretvorena u ruševine.

U utorak je šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas izjavila da Izrael ima pravo braniti se, ali da njegove trenutne akcije nadilaze proporcionalnu samoodbranu.

Koje bi korake zapadne zemlje mogle poduzeti protiv Izraela i je li ih posljednji izraelski napad na Gazu prisilio da promijene svoj stav? Evo što je potrebno znati o tome.

Što su rekle Velika Britanija, Francuska i Kanada?

Čelnici triju zemalja kritikovali su obnovljenu izraelsku ofanzivu u Gazi, opisujući “ljudsku patnju” Palestinaca u obalnoj enklavi kao “nepodnošljivu”.

Također su istakli da je izraelska najava o dopuštanju određene pomoći „potpuno neadekvatna“.

„Ako Izrael ne prekine obnovljenu vojnu ofanzivu i ne ukine ograničenja humanitarne pomoći, poduzet ćemo daljnje konkretne akcije kao odgovor“, navodi se u izjavi čelnika.

„Uskraćivanje osnovne humanitarne pomoći civilnom stanovništvu od strane izraelske vlade je neprihvatljivo i rizikuje kršenje međunarodnog humanitarnog prava.

„Osuđujemo odvratan jezik koji su nedavno koristili članovi izraelske vlade, prijeteći da će se, u svom očaju zbog uništenja Gaze, civili početi preseljavati. Trajno prisilno raseljavanje kršenje je međunarodnog humanitarnog prava.“

‘Eskalacija je nesrazmjerna’

Trojica zapadnih čelnika izjavila su da, iako podržavaju pravo Izraela na odbranu nakon napada Hamasa 7. oktobra, „ova eskalacija je potpuno nesrazmjerna“.

„Nećemo stajati po strani dok Netanyahuova vlada provodi ove nečuvene akcije“, rekli su.

U utorak je Velika Britanija objavila da će obustaviti trgovinske pregovore s Izraelom zbog rata u Gazi. Također je uvela sankcije doseljenicima i organizacijama koje podržavaju nasilje nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali.

Izraelsko ponašanje u ratu protiv Gaze i vladina podrška ilegalnim naseljima „šteti našem odnosu s vašom vladom“, rekao je britanski ministar vanjskih poslova David Lammy.

My joint statement with @EmmanuelMacron and @MarkJCarney on the situation in Gaza and the West Bank. pic.twitter.com/76vYpB42xf

— Keir Starmer (@Keir_Starmer) May 20, 2025

Uslijed intenzivnog međunarodnog pritiska, izraelske vlasti u ponedjeljak su odobrile ulazak devet kamiona s pomoći u Gazu, gdje su stroga ograničenja dostave hrane i pomoći izazvala optužbe da Izrael koristi glad kao ratno oružje.

Međutim, šef humanitarne pomoći Ujedinjenih nacija Tom Fletcher nazvao je ulazak kamiona “kapi u moru”, dodajući da “u Gazu mora biti dozvoljeno znatno više pomoći”.

Fletcher je u utorak upozorio da je 14.000 palestinskih beba u opasnosti od smrti u sljedećih 48 sati ako im pomoć ne stigne – brojka koju je nazvao “potpuno jezivom”. Oko pola miliona ljudi u Gazi, ili jedan od pet Palestinaca, suočava se s glađu zbog izraelske blokade.

Izgladnjeli Palestinci pribjegli su jedenju stočne hrane i brašna pomiješanog s pijeskom, što naglašava akutnu patnju među 2,3 ​​miliona ljudi.

‘Izraelska naselja su nezakonita’

Glasnogovornik humanitarnog ureda UN-a Jens Laerke rekao je u utorak da je Izrael odobrio ulazak još oko 100 kamiona u Gazu.

Prebacujući fokus na okupiranu Zapadnu obalu, čelnici Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Kanade rekli su da se protive svim pokušajima širenja izraelskih naselja, jer su „nezakoniti i potkopavaju održivost palestinske države i sigurnost i Izraelaca i Palestinaca“.

„Nećemo oklijevati poduzeti daljnje mjere, uključujući ciljane sankcije“, rekli su.

Yara Hawari, jedna od direktorica Al-Shabake, Palestinske mreže za politiku, kaže da je izjava Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade i Francuske „odraz država koje žele odstupiti i pokušati prikriti svoju umiješanost“, ističući da je situacija u Gazi „najgora ikad“ i da „genocid doseže nove razine okrutnosti i nehumanosti“.

„Mogu ukazati na izjavu i reći, znate, pa, mi smo se… suprotstavili tome“, rekla je Hawari za Al Jazeeru, dodajući da niko nije zaustavio prodaju oružja Izraelu.

Hawari se posebno osvrnula na ulogu Ujedinjenog Kraljevstva, rekavši da je ta zemlja „poseban saučesnik u ovome“. „Svakodnevno izlaze izvještaji o tome koliko je oružja prebačeno iz Ujedinjenog Kraljevstva u Izrael tokom posljednjih 19 mjeseci“, rekla je.

Što je još rečeno iz zapadnih zemalja?

Švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard izjavila je u utorak da će njena zemlja insistirati na sankcijama EU protiv izraelskih ministara zbog nedovoljnih koraka za zaštitu civila u Gazi.

„Budući da ne vidimo jasno poboljšanje za civile u Gazi, moramo dodatno podići ton. Stoga ćemo sada također insistirati na sankcijama EU protiv pojedinačnih izraelskih ministara“, rekla je Stenergard u izjavi.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot zatražio je da se prekine izraelsko „slijepo nasilje“ i blokada humanitarne pomoći.

U ponedjeljak su 24 zemlje, pretežno evropske, izdale zajedničku izjavu u kojoj se navodi da nakon izraelske odluke da dozvoli „ograničeno ponovno pokretanje“ operacija pomoći u Gazi mora uslijediti potpuni nastavak neograničene humanitarne pomoći.

Potpisali su ga ministri vanjskih poslova tih zemalja, uključujući Australiju, Kanadu, Dansku, Francusku, Njemačku, Italiju, Japan, Holandiju i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Revizija sporazuma o slobodnoj trgovini

U međuvremenu, najviša diplomatkinja Evropske unije, Kallas, odlučila je narediti reviziju Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela, sporazuma o slobodnoj trgovini između dviju regija.

Kallas je za Al Jazeeru rekla da je Holandija ranije ovog mjeseca tražila reviziju Sporazuma o pridruživanju, posebno članka 2. – koji navodi da obje strane moraju poštivati ​​ljudska prava.

Taj potez podržale su i druge države članice, uključujući Belgiju, Francusku, Portugal i Švedsku.

Robert Patman, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Otago na Novom Zelandu, kaže da su nedavne kritike koje dolaze iz zapadnih prijestolnica dijelom posljedica pritiska javnosti.

„Mislim da postoji osjećaj da u liberalnim demokratijama u konačnici ne mogu biti ravnodušni prema zabrinutosti javnosti zbog situacije… Mislim da je još jedan faktor percepcija mnogih zemalja da sam [američki predsjednik Donald] Trump postaje nestrpljiv s vladom Netanyahua“, rekao je za Al Jazeeru.

Patman je objasnio da su, budući da su mnoge zemlje globalnog Juga već iskusile kolonijalizam, upravo te zemlje brže od Zapada osudile izraelske postupke.

„One imaju historiju borbe za vlastito političko samoodređenje i s obzirom na to iskustvo, mogu suosjećati s Palestincima kojima je to pravo uskraćeno“, rekao je.

Kako je Izrael odgovorio?

Izraelski premijer Netanyahu u ponedjeljak je kritikovao Carneyja, Macrona i Starmera nakon njihove zajedničke izjave.

„Tražeći od Izraela da prekine odbrambeni rat za naš opstanak prije nego što teroristi Hamasa na našoj granici budu uništeni i zahtijevajući palestinsku državu, čelnici u Londonu, Ottawi i Parizu nude ogromnu nagradu za genocidni napad na Izrael 7. oktobra, a istovremeno pozivaju na još takvih zločina“, objavio je na mreži X.

By asking Israel to end a defensive war for our survival before Hamas terrorists on our border are destroyed and by demanding a Palestinian state, the leaders in London, Ottowa and Paris are offering a huge prize for the genocidal attack on Israel on October 7 while inviting more…

— Benjamin Netanyahu – בנימין נתניהו (@netanyahu) May 19, 2025

U međuvremenu, izraelski krajnje desničarski ministar finansija Bezalel Smotrich oštro je kritikovao trojicu čelnika, rekavši da njegova zemlja „neće pognuti glavu pred ovim moralnim licemjerjem, antisemitizmom i jednostranošću“.

U objavi na X-u, Smotrich je optužio tri zemlje da se „moralno svrstavaju uz terorističku organizaciju“.

Posebno se Smotrich usprotivio tvrdnji tri zemlje da su „posvećene priznavanju palestinske države“.

„Otišli su toliko daleko da su pokušali nagraditi terorizam dodjeljivanjem države“, rekao je.

Netanyahuova vlada i njegovi krajnje desničarski koalicijski partneri glasno su se protivili ostvarenju suverene palestinske države, unatoč širokoj međunarodnoj podršci takozvanom rješenju dviju država.

Što je ‘Operacija Gideonova kočija’?

Ova velika kopnena ofanziva, koju je Izrael pokrenuo na Pojas Gaze u nedjelju, uslijedila je nakon višednevnih intenzivnih bombardovanja u kojima su ubijene stotine Palestinaca.

Od nedjelje je više od 200 ljudi ubijeno u nemilosrdnom valu napada.

Glavne bolnice, uključujući indonezijsku bolnicu u sjevernoj Gazi, postale su neoperativne nakon napada izraelskih snaga. Medicinski stručnjaci rekli su da bi to moglo dovesti do smrti hiljada bolesnih i ranjenih ljudi.

Uz podršku izraelskih smrtonosnih zračnih snaga, operacija cilja i južnu i sjevernu Gazu.

Izraelska vojska izjavila je da je ofanziva pokrenuta kako bi se proširila “operativna kontrola” u Pojasu Gaze. Izrael tvrdi da je cilj kampanje i oslobađanje preostalih zarobljenika u Gazi i poraz Hamasa.

Međutim, Netanyahua su više puta kritikovali dijelovi izraelskog javnog mnijenja, uključujući porodice zarobljenika, jer nije dao prioritet njihovom povratku. Također je odbio Hamasove ponude za okončanje rata i oslobađanje zarobljenika.

Kako će zapadne akcije utjecati na Izrael i šta je sljedeće?

Andreas Krieg, viši predavač na Školi za sigurnosne studije na King's koledžu u Londonu, rekao je da prijetnje Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Kanade protiv Izraela postavljaju presedan koji bi druge zapadne vlade trebale slijediti.

„Iako to neće imati direktan utjecaj na ponašanje Izraela na terenu, proširuje granice međunarodnog diskursa i olakšava drugim vladama da se otvoreno suprotstave izraelskim zločinima“, rekao je za Al Jazeeru.

„Ključ za promjenu ponašanja u Izraelu, međutim, ostaju Sjedinjene Američke Države“, rekao je. SAD opskrbljuju Izrael većinom oružja, a ujedno pružaju i diplomatsku podršku u Ujedinjenim nacijama.

„Ipak, postoji opipljiva erozija međunarodnog konsenzusa o percepciji Izraela, što Izrael sve više kalja kao odmetnutog aktera“, rekao je Krieg.

Embargo na oružje

Husam Zomlot, palestinski ambasador u Velikoj Britaniji, rekao je za Al Jazeeru da je „najvažnija“ stvar koju te tri zemlje mogu učiniti nametanje embarga na oružje Izraelu. „Velika Britanija poduzela je neke mjere za obustavu izvoza oružja. To nije dovoljno. Mora biti potpuno i sveobuhvatno“, rekao je.

Zomlot je također rekao da bi države trebale djelovati kako bi osigurale da se „ratni zločinci“ „pozovu na odgovornost“. „Moraju apsolutno podržati naše napore na Međunarodnom kaznenom sudu i Međunarodnom sudu pravde“, rekao je.

Netanyahu i njegov bivši ministar obrane Yoav Gallant suočavaju se s nalogom za hapšenje MKS-a zbog ratnih zločina, ali neke evropske zemlje rekle su da ih neće uhapsiti.

Francesca Albanese, posebna izvjestiteljica UN-a za okupirane palestinske teritorije, dovela je u pitanje kako će se ciljati prijeteće sankcije.

„Koga ciljati? Morate nametnuti sankcije državi. Ne radi se o premijeru. Ovo je cijeli vladin poduhvat“, rekla je za Al Jazeeru.

Krieg s King's koledža u Londonu kaže da će šteta zbog ugleda utjecati na Izrael daleko izvan trenutnog rata u Gazi.

„Bit će teško izgraditi konsenzus u budućnosti oko narativa da je Izrael ‘saveznik’ iako je ‘jedina demokratija na Bliskom istoku'“, rekao je za Al Jazeeru.