‘Davao nam je snagu’: Kršćani iz Gaze pamte razgovore s papom

Za 72-godišnjeg Kamala Antona papa Franjo je bio izvor utjehe i podrške. Kamal se od početka rata morao skloniti u kompleks katoličke crkve u gradu Gazi, u crkvu Svete porodice, u kojoj je njegovu ženu i kćer ubio izraelski snajper.

Bilo je to u decembru 2023. godine, dva mjeseca nakon početka izraelskog rata. Anton i više od dva miliona Palestinaca u Gazi često su se osjećali napuštenima u 18 mjeseci sukoba, u kojima je ubijeno više od 50.000 Palestinaca, a nada u kraj rata još se čini dalekom.

Pokojni papa, koji je u ponedjeljak preminuo u dobi od 88 godina u Vatikanu, bio je u stalnom kontaktu s malom kršćanskom zajednicom u Gazi. Prije svoje bolesti, svake je večeri razgovarao s onima koji su se sklonili u crkvi, a nastavio ih je kontaktirati, malo rjeđe, čak i nakon što se razbolio.

Kamal se sjetio svog posljednjeg poziva u subotu, samo dva dana prije smrti. Papa Franjo čestitao je Uskrs članovima crkvene zajednice.

“Tokom svog poziva, molio se za mir i otpornost za nas u Gazi”, rekao je Kamal. “Nikada nije zaboravio riječ ‘mir’ ni u jednom od svojih poziva nama tokom rata. Njegova podrška uključivala je sve nas – i kršćane i muslimane. Svakodnevno se molio za našu sigurnost.”

Palestinski zaštitnik

Duboki osjećaj tuge i očaja prožima crkvu Svete porodice, gdje otprilike 550 raseljenih palestinskih kršćana i dalje traži utočište.

Izrael je nekoliko puta napadao crkvu i susjednu školu tokom rata, uključujući napad u julu 2024, u kojem je ubijeno četvero ljudi. Još jedna crkva, grčka pravoslavna crkva Svetog Porfirija, također je bombardirana.

No, crkva Svete porodice još je utočište. Ljudi se okupljaju u crkvi svaki dan, orguljaška muzika prati pjesme tokom molitve, a ljudi pozdravljaju oca Gabriela Romanellija. On je župnik, Argentinac koji je došao u Gazu da vodi crkvu prije 15 godina.

Nakon papine smrti, oni koji se nalaze u crkvi uglavnom su se odjenuli u crno, boju žalosti.

Gubitak vođe njihove crkve bio je dovoljno bolan događaj, ali palestinski kršćani znaju da su izgubili i jednog od svojih najvećih zaštitnika – svjetskog vođu koji je dugo podržavao palestinsku stvar i zaradio bijes Izraela u nekoliko prilika zbog svoje odbrane Palestinaca.

U svom posljednjem javnom govoru, održanom u njegovo ime na Uskrs, papa Franjo je pozvao na mir u Gazi i pozvao zaraćene strane da “pristanu na prekid vatre, oslobode taoce i pruže pomoć izgladnjelom narodu koji čezne za mirnom budućnošću”.

Otac Romanelli rekao je za Al Jazeeru da je gubitak pape Franje tragedija za kršćane diljem svijeta, a posebno u Gazi.

Prisjetio se tog subotnjeg telefonskog razgovora s papom.

“Rekao je da se moli za nas, da nas podržava i zahvalio nam je na našim molitvama”, rekao je Romanelli. “Ljudi u crkvi svakodnevno su čekali njegov poziv. Razgovarao bi s djecom i umirivao ih. Bio je izuzetan čovjek i pružao nevjerovatnu podršku, posebno tokom rata.”

Katastrofa i šok

Kamal je istaknuo da je podrška pape Franje također bila materijalna, u obliku pomoći koja je stizala u Gazu sve dok Izrael nije blokirao sav ulazak robe u martu, neposredno prije nego što je jednostrano prekršio prekid vatre.

“Svi u Gazi znaju koliko nas je Vatikan podržavao”, rekao je Kamal. “Uvijek smo tu pomoć dijelili i s našim susjedima muslimanima.”

Kamalov kolega, palestinski kršćanin, 74-godišnji Maher Terzi, također je u žalosti.

Maher, koji je raseljen od prve sedmice rata, upravo je sjedio u dvorani žalosti kada je razgovarao s Al Jazeerom.

“Davao nam je snagu”, rekao je Maher. “Rekao nam je da se ne bojimo, da je on s nama i da nas nikada neće napustiti, bez obzira na sve.”

“Ohrabrio nas je da se držimo svoje zemlje i obećao nam je pomoći da obnovimo naše uništene domove”, dodao je Maher. “Njegova smrt je katastrofa i šok za nas u ovom teškom trenutku.”