Šta se krije iza odluke o prebacivanju zatvorenika iz Danske na Kosovo

Odluka je izazvala reakcije i protivljenja niza organizacija za ljudska prava i pravnih stručnjaka koji smatraju da nije moguće na Kosovu ispoštovati i provesti zakone kakvi se primjenjuju u Danskoj.

Zatvor u Gnjilanu bi trebao primiti 300 zatvorenika iz Danske (Valdrin Xhema / EPA-EFE)

Skupština Kosova ratifikovala je u četvrtak sporazum o davanju u zakup Danskoj zatvora u gradu na jugu zemlje Gnjilanu, u kojem se očekuje da će kaznu služiti oko 300 danskih zatvorenika.

Skupština je na sjednici po ubrzanoj proceduri usvojila nacrt zakona o sporazumu sa Danskom sa 86 glasova za, sedam protiv i bez uzdržanih. Prethodno je Vlada Kosova usvojila Nacrt zakona o ratifikaciji ugovora između Kosova i Danske koji predviđa korištenje kazneno-popravne ustanove u Gnjilanu za izvršenje kazni danskih državljana za što će Danska izdvojiti 200 miliona eura.

Ministri pravosuđa Kosova i Danske potpisali su sporazum 2022. u Kopenhagenu, nakon što je u decembru 2021. godine potpisano pismo namjere za transfer 300 zatvorenika iz Danske u Gnjilane.

Prema Ugovoru, Danska neće slati na Kosovo zatvorenike osuđene za terorističke akte, ratne zločine i zatvorenike s dijagnosticiranim ozbiljnim mentalnim poremećajima koji zahtijevaju medicinsku njegu izvan zatvora. U ugovoru je propisano da se kazna izdržava prema danskim pravilima i u skladu s međunarodnim obvezama Danske. Zatvorenici će stoga kaznu služiti po uvjetima koji uglavnom odgovaraju uvjetima u zatvorima u Danskoj.

Danska je ranije objavila da su njihovi zatvorski kapaciteti 100 posto popunjeni, jer je broj zatvorenika porastao za gotovo 20 posto od 2015. godine.

Ovakva odluka Danske izazvala je reakcije i protivljenja niza organizacija za ljudska prava i pravnih stručnjaka koji smatraju da nije moguće na Kosovu ispoštovati i provesti zakone kakvi se primjenjuju u Danskoj.

UN-ov Komitet protiv mučenja (CAT) u decembru prošle godine procijenio je planove danske vlade da prebaci 300 deportiranih zatvorenika u zatvor u Gnjilanu, zbog nedostatka sredstava u danskim zatvorima. Izvještaj odražava zabrinutost komiteta zbog mogućih kršenja ljudskih prava i savjetuje dansku vladu da otkaže svoje planove.

Pridržava li se Danska Konvencije o zabrani mučenja?

CAT prati pridržavaju li se zemlje poput Danske Konvencije o zabrani mučenja. U izvještaju se navodi kako država treba osigurati da se svim pritvorenim osobama od početka pritvora osiguraju sve temeljne zakonske garancije, kako u zakonu tako i u praksi. To uključuje pravo na advokata sa zagarantiranom povjerljivošću tokom privatnih sastanaka, uključujući pristup besplatnoj pravnoj pomoći. Također uključuje pravo na sveobuhvatne informacije o njihovim pravima, razlozima hapšenja i svim optužbama protiv njih, na jeziku koji razumiju i na pristupačan način.

To podrazumijeva i pravo da se odmah nakon hapšenja mogu obratiti srodniku ili drugoj osobi po vlastitom izboru u vezi s lišenjem slobode. U slučajevima kada je ovo pravo ograničeno iz legitimnih razloga povezanih s istragom koja je u toku, takva bi ograničenja trebala biti utvrđena zakonom, vremenski ograničena s određenim maksimalnim trajanjem i podložna sudskoj reviziji i nezavisnom odobrenju nadređenog službenika.

Komitet je u izvještaju izrazio zabrinutost zbog potencijalnih posljedica koje bi transfer mogao imati na pristup zatvorenika zdravstvenoj njezi i posjete porodica. Iako je država najavila da će iznajmljeni zatvorski objekti podlijegati danskom zakonu, još uvijek postoji rizik od potencijalnih djela mučenja ili zlostavljanja od strane zatvorskog osoblja.

Postoji neizvjesnost o tome kako će se nasilje počinjeno ove prirode istraživati ​​i kako će se to nadzirati. Komitet također izražava zabrinutost zbog potencijalno diskriminatorne prirode ovog režima, od kojeg se navodno očekuje da razlikuje tretman zatvorenika na temelju nacionalnosti i porodične situacije.

Izvještaj zaključuje da bi se danska država trebala suzdržati od iznajmljivanja zatvorskih objekata na Kosovu i osigurati da osobe lišene slobode ne budu diskriminirane zbog svoje nacionalnosti ili porodične situacije.

Država također treba osigurati svim zatvorenicima pristup zdravstvenoj zaštiti i učinkovitim žalbama pod jednakim uvjetima. Istodobno se ne smiju nametati nerazumna ili diskriminirajuća ograničenja na njihovo pravo na održavanje porodičnih veza tokom boravka u zatvoru.

Zabrinutost za ljudska prava

Kao jedan od razloga protivljenju slanja zatvorenika iz Danske na Kosovo organizacije iz Danske i svijeta navode taj što Kosovo nije članica UN-a i Vijeća Evrope i stoga nije vezano međunarodnim pravom prema UN-ovoj Konvenciji o zabrani mučenja ili Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. Iz Svjetske organizacije protiv mučenja također su žestoko kritizirali ovaj sporazum.

“Danska je ključni igrač na međunarodnom nivou kada je riječ o vođenju borbe za ljudska prava i temeljno pravo na zaštitu. Imaju priliku dati dobar primjer ostatku svijeta, ali upravo sada vode se najgorim primjerom”, kaže Helena Sola Martin, politička savjetnica u organizaciji.

“Iluzorno je misliti da možete provesti ovaj projekat bez kršenja međunarodnih obaveza Danske. To jednostavno nije moguće. Ne možete osigurati da se zatvor vodi od A do Ž prema danskim standardima. Pogotovo ne kada se Danska odrekne dijela svoje jurisdikcije na Kosovu”, kaže Sola Martin.

Ističe kako su to pojedinci osuđeni prema danskom zakonu koji svoju kaznu moraju služiti prema danskim pravilima na danskom tlu. Kada ih odlučite poslati, Danska u praksi pokušava prekršiti svoje međunarodne obaveze.

Institut za ljudska prava i dostojanstvo doveo je u pitanje kako će se shema provoditi u praksi “pod istim uvjetima kao u danskom zatvoru” i u skladu s međunarodnim obavezama Danske.

Kazneno-popravna služba Danske je prije potpisa ugovora posjetila zatvor u Gnjilanu i utvrdila da, između ostalog, ima plijesni, da voda za piće toliko miriše na klor da većina zatvorenika pije flaširanu vodu, te da zatvor općenito ima znakove neodržavanja.

Istodobno, prema Kaznenoj službi, preduvjet je da se, među ostalim, osnuju kuhinje u kojima bi zatvorenici mogli kuhati, te zgrade za odmor i rad, kako bi uvjeti bili sličniji danskim zatvorima. Stoga zatvor mora biti podvrgnut opsežnoj obnovi prije nego što bude spreman za smještaj danskih zatvorenika.

Prema prvobitnom planu, prvi zatvorenici osuđeni na deportaciju trebali su početi izdržavati kaznu na Kosovu početkom 2023. godine. Danski ministar pravosuđa Peter Hummelgaard u februaru prošle godine izjavio je da je taj plan odgođen za otprilike dvije godine.

“Može biti potpuno spreman u roku od 21 do 26 mjeseci, nakon čega se tamo mogu useliti prvi zatvorenici”, objasnio je.

U Amnesty Internationalu u Norveškoj, Gerald Kador Folkvord također smatra da je teško vidjeti kako će Danska moći ispuniti svoje međunarodne obaveze na Kosovu.

On je politički savjetnik u norveškom ogranku Amnestyja i pratio je proces kada je Norveška prije nekoliko godina iznajmljivala zatvorske prostore u Nizozemskoj. Aranžman je na kraju dobio kritike jer je norveškim vlastima bilo teško zadržati odgovornost u nizozemskom zatvoru.

Gerald Kador Folkvord ističe da je primarni razlog zašto se mislilo da djeluje jer su obje zemlje bile obavezne poštovati ljudska prava, dok je kultura zatvorskog sistema u Nizozemskoj i Norveškoj bila vrlo slična. Ovdje je drugačija situacija na Kosovu, jer oni nisu vezani Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

“Kada Kosovo nije obavezno pridržavati se evropskih konvencija o ljudskim pravima, postoji opasnost da standard bude niži za zatvorenike na Kosovu. Zbog toga je teško vidjeti kako to provesti bez kršenja prava”, kaže.

Iako Danska nema jurisdikciju u svim područjima, vlada je branila dogovor koji je Kosovo poduzelo u sporazumu o ispunjavanju međunarodnih obaveza Danske, čak i kada su zatvorenici izvan danske jurisdikcije.

“Svrha velikog i kompliciranog prijedloga zakona koji smo iznijeli je da moramo osigurati da prava i dužnosti zatvorenika tokom izdržavanja kazne u osnovi odgovaraju onima koje imaju zatvorenici osuđeni na deportaciju u zatvorima u Danskoj”, kazao je ranije bivši ministar pravosuđa Mattias Tesfaye.

Strah od zloupotreba zakona

Prema sadašnjoj i prethodnoj vladi, zatvor na Kosovu trebao bi se koristiti isključivo za zatvorenike osuđene na deportaciju. No, zakon tako dopušta širu upotrebu zatvora, koji je nekoliko organizacija i političara od početka kritiziralo da je na rubu kršenja ljudskih prava.

“Nije odlučeno da to mogu biti samo oni koji su osuđeni na deportaciju. Mogu biti i svi drugi. Neće biti protivno ni zakonu, ni primjedbama ni ugovoru da se neki drugi prebace”, kaže Peter Vedel Kessing, profesor međunarodnog prava i viši naučni saradnik na Institutu za ljudska prava, za danski nezavisni portal Altinget.

Eva Smith, profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Kopenhagenu, dodaje kako je zabrinjavajuće što se, prema tekstu ministra i izrađivača sporazuma, na Kosovo mogu smjestiti i osobe koje nisu osuđene na deportaciju iz zemalja koje nisu članice EU.

Louise Halleskov, profesorica javnog prava na Univerzitetu Aarhus, u osnovi dijeli ocjenu da je zakonski moguće poslati i danske državljane na Kosovo. Uz opću formulaciju zakona, ona se poziva na činjenicu da je zatvorenik jednostavno definiran u ugovoru kao odrasla osoba koja je osuđena na dansku zatvorsku kaznu.

“Drugim riječima, domaći propisi nisu ograničeni na osobe osuđene na deportaciju, a tekst može uključivati ​​i druge osobe osuđene na dansku zatvorsku kaznu koje nisu osuđene na deportaciju. Daleko je teže sa apsolutnom sigurnošću odgovoriti hoće li zakon u praksi omogućiti danskim državljanima da kaznu služe na Kosovu“, kazala je Halleskov za Altinget.

Prema Institutu za ljudska prava, ključno je da zatvorenici ne pretrpe gubitak prava transferom na Kosovo.

“Jedno od vrlo velikih pitanja koje postavlja ovaj prijedlog jest hoće li danske vlasti i dalje imati odgovornost za ljudska prava za zatvorenike, čak i ako nisu na danskom tlu”, kaže Louise Holck, direktorica Instituta.

“Inače bismo mogli doći u situaciju da zatvorski službenik s Kosova tuče zatvorenika ili zatvorenika podvrgava mučenju, a da zatvorenik nije zaštićen ljudskim pravima i da se može žaliti, naprimjer, Evropskom sudu za ljudska prava, jer Kosovo nije vezano ljudskim pravima. U praksi će to značiti da zatvorenici riskiraju gubitak svojih prava na letu za Kosovo, osim ako vlasti ne osiguraju da budu zaštićeni obavezama danske države u pogledu ljudskih prava”, ističe Holck.

Amnesty International je na pozvao da budući sporazumi između Danske i Kosova jasno stave do znanja da će zatvorenici biti pod danskom jurisdikcijom u svakom trenutku i na svakom mjestu.

Izvor: Al Jazeera