Klima u 2023: A temperature i dalje rastu

Godina 2023. će ostati upamćena, barem za kratko, po nizu oborenih temperaturnih rekorda, gdje je živa širom svijeta dosezala najviše zabilježene podioke u modernoj historiji, dok su se glečeri širom svijeta nastavili topiti, snijega i leda je sve manje, a toplotni valovi su doveli do novih, ogromnih požara koji su opustošili hiljade kvadratnih kilometara na gotovo svim kontinentima planete Zemlje, usmrtili hiljade ljudi, a šteta koju su prouzrokovali se gotovo više ne može mjeriti.

“Ostati upamćena, barem na kratko” je bitno istaći, jer trendovi viđeni proteklih godina ukazuju da bi u novoj, 2024. godini mogli biti oboreni dosadašnji temperaturni rekordi. Ili, grubo rečeno, godina 2023. je najtoplija godina u historiji – do sada.

Ipak, godina iza nas je dovela i do nekih pozitivnih stvari, prije svega do dogovora predstavnika više od 200 zemalja da se počela smanjivati upotreba fosilnih godina, kako bi se spriječio utjecaj klimatskih promjena.

U nastavku teksta donosimo pregled nekih od značajnijih događaja koju su obilježili rekordno toplu godinu.

Već je januar ukazao da će 2023. biti ‘vruća’, kada je objavljeno da su temperature zraka su u prvom mjesecu dostigle rekordan maksimum u brojnim zemljama širom Evrope, a u osam evropskih država su oboreni nacionalni rekordi.

U glavnom gradu Poljske, Varšavi, primjera radi, izmjerena je temperatura od 18,9 stepeni, dok je u Bilbau u Španiji živa u termometru skočila na 25,1 stepeni, čak 10 stepeni iznad prosjeka.

Temperature zraka u Nizozemskoj, Lihtenštajnu, Litvaniji, Letoniji, Češkoj, Poljskoj, Danskoj i Bjelorusiji oborile su nacionalne rekorde, a u Njemačkoj, Francuskoj i Ukrajini oboreni su rekordi mjernih stanica.

Rast temperatura

Nedugo nakon toga, novi podaci otkrili su da su temperature na Grenlandu najviše u posljednjih 1.000 godina, naglašavajući sve veći utjecaj klimatskih promjena koje uzrokuju ljudi.

Studija objavljena u naučnom časopisu Nature otkrila je da su temperature od 1995. godine porasle za 1,5 stepeni iznad prosjeka 20. stoljeća.

Januar je donio i potvrdu onoga za što se naučnici odavno zalažu, a to je da su šume naš veliki saveznik u borbi sa zagađenjem i klimatskim promjenama.

Svake godine iz atmosfere se ukloni gotovo dvije milijarde tona ugljičnog dioksida, ali uglavnom zahvaljujući šumama, uprkos sve većim investicijama u nove tehnologije, navedeno je u izvještaju više institucija predvođenih univerzitetom u Oxfordu.

Da bi se temperatura na Zemlji ograničila na 1,5 stepen iznad temperature u predindustrijskom vremenu, kao što je zacrtano Pariškim sporazumom, potrebno je do 2050. iz atmosfere ukloniti gotovo 1.300 puta više ugljičnog dioksida novim tehnologijama i dvostruko više putem drveća i tla, procjenjuju stručnjaci.

Kako se planeta zagrijava, tako se sve viša vlada trudi naći način kako da se uspore i obrnu posljedice ovih promjena, a to ukazuje i vijest da je u februaru Evropski parlament dao konačno odobrenje za obaveznu primjenu nulte stope emisija novih automobila i kombi-vozila od 2035. godine, što znači da se za 12 godina više neće moći prodavati novi automobili na benzin i dizel.

Novi standardi CO2 emisija za automobile i kombi-vozila dio su zakonskog paketa “Spremni za 55”, a podržani su sa 340 glasova za, 279 protiv i 21 suzdržanim. Uredbu su podržali zastupnici socijaldemokrata, zelenih i liberala.

Međutim, sve te promjene bi mogle doći prekasno, bar za drevni led na Zemlji.

Očuvanje leda

Zbog svega je međunarodni tim naučnika počeo je bušenjima na Arktiku radi očuvanja uzoraka leda starog i do 300 godina za analizu, prije nego što se zaleđeni slojevi otope zbog klimatskih promjena, objavili su u aprilu organizatori misije.

Italijanski, francuski i norveški istraživači podigli su kamp na norveškom arhipelagu Svalbardu u okviru, kako sami kažu, utrke s vremenom čija je svrha sačuvati ključne podatke o ledu i proanalizirati uvjete kakvi su vladali u nekadašnjem okolišu.

Da nije takav poduhvat bezrazložan pokazuje i saopćenje služba Evropske unije za klimatske promjene Copernicus da se 2022. u Alpama otopilo više leda nego ikada prije.

Glečeri Alpa izgubili su više od pet kubnih kilometara leda, navodi se u Izvještaju o stanju klime u Evropi za 2022. godinu (ESOTC 2022) i dodaje da je prošle godine zabilježeno najtoplije ljeto ikada.

Iako nije prošla prva polovica godine, veliki dio planete je uveliko opustošen požarima, koju su prije svega izazvani visokim temperaturama.

Deseci ljudi poginuli su u Čileu u velikim šumskim požarima, kojih je u jednom trenutku bilo više od 300 aktivnih, a takvi šumski požari su divljali i Španijom. Ural i Sibir u Rusiji nisu bili pošteđeni, ogromna prostranstva Kanade su gorjela… Sve više temperature su dovele do sve većih požara.

Potvrda toga je stigla u saopćenju 50 istaknutih svjetskih naučnika, koji su objavili da su rekordno visoke emisije stakleničkih plinova i smanjenje onečišćenja zraka izazvali su nezapamćeno ubrzavanje globalnog zagrijavanja.

Od 2013. do 2022. godine “zagrijavanje zbog ljudskih djelatnosti raslo je nezapamćenim ritmom, više od 0,2 stepena na desetljeće”, objavili su naučnici u recenziranom istraživanju namijenjenom kreatorima politika.

Takvog zagrijavanja nije pošteđen ni Stari kontinent.

Smrtonosni toplotni valovi

U junu je objavljen opsežan izvještaj koji je navodio da bi se Evropa trebala pripremiti za još smrtonosnije toplotne valove koji su uzrokovani klimatskim promjenama, te se ističe da je Stari kontinent, koji se zagrijava najbrže na svijetu, prošle godine bio gotovo 2,3 stepena topliji nego u predindustrijsko doba.

Suša koja uništava usjeve, rekordno visoke temperature površine mora i dosad nezapamćeno otapanje ledenjaka samo su neke od posljedica spomenutih u izvještaju Svjetske meteorološke organizacije i Službe za klimatske promjene Copernicus.

Čak ni visoka gorja nisu pošteđena velikog zagrijavanja.

Ledenjaci himalajskog planinskog lanca tope se brzinom bez presedana što bi moglo izazvati i opasne poplave i manjak vode za gotovo 240 miliona stanovnika koji žive u toj planinskoj regiji, pokazao je izvještaj iz juna. Glečeri u toj regiji bi do 2100. mogli izgubiti 75 do čak 80 posto volumena zbog globalnog zatopljenja, navodi se.

Ali planine nisu jedine koje su ugrožene.

Globalni sistem Golfske struje mogao bi da nestane već 2025. godine, sugeriraju otkrića studije Univerziteta Kopenhagen objavljene u naučnom časopisu Nature Communications.

U studiji se ukazuje da bi nestanak Golfske struje, vitalnog sistema okeanskih struja koje naučnici nazivaju Atlantska meridionalna preokretna cirkulacija (AMOC), imalo katastrofalan utjecaj na klimu.

Cjelokupno zagrijavanje planete posljedično dovodi do problema s hranom na Zemlji.

Utjecaj na hranu

Globalno zagrijavanje će vjerovatno negativno utjecati na snabdijevanje hranom u svijetu, upozorio je Alain-Richard Donwahi, predsjednik Konferencije o dezertifikaciji Ujedinjenih naroda. Prema njegovim riječima, nedostatak vode postao prijetnja poljoprivredi brže nego što se očekivalo.

Svijet će se vjerovatno suočiti sa velikim poremećajem u snabdijevanju hranom mnogo prije nego što temperature porastu za najavljeni 1,5 stepen, upozorio je Donwahi.

Mnogi posljedice zagrijavanja nisu bili u mogućnosti dočekati, zbog ogromnih požara. Primjera radi, požar koji je poharao Havaje je bio najsmrtonosniji šumski požar u Sjedinjenim Američkim Državama u više od jednog stoljeća.

U istom periodu je objavljeno da je u Španiji ovoga ljeta zbog visokih temperatura umrlo više od 6.000 ljudi, od kojih su većina stari i bolesni, kao i oni koji nemaju sredstva da se zaštite od velikih vrućina. U ovoj mediteranskoj zemlji je prošlog ljeta zbog visokih temperatura umrlo najmanje 12.000 ljudi, prema podacima Instituta za zdravlje Carlos III i Državne meteorološke agencije.

Više od 6,5 milijardi ljudi, što odgovara 81 posto svjetske populacije, bilo je izloženo ekstremnoj vrućini barem jedan dan u julu ove godine, što je samo pokazatelj koliki je obim klimatskih promjena.

Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem u julu su dovele do neobično visokih temperatura širom svijeta, navodi se u izvještaju koje je objavio Centar za klimu (Climate Central) sa sjedištem u saveznoj američkoj državi New Jersey.

Ekstremni klimatski događaji

Zbog toga nije ni čudno što je u septembru Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila da je gotovo 12.000 ekstremnih klimatskih događaja prijavljenih od 1970. do 2021. godine uzrokovalo smrt više od dva miliona ljudi.

U izvještaju je navedeno da se više od 90 posto smrtnih slučajeva i 60 posto ekonomskih gubitaka dogodilo u ekonomijama u razvoju, što je ometalo održivi razvoj.

Pokazatelj klimatskih promjena je vijest da je morski led koji prekriva okean oko Antarktika dosegao rekordno nisku površinu tokom zime, što je pokazala preliminarna analiza američkih satelitskih snimaka. Sve to naučnike navodi na procjene da se utjecaj klimatskih promjena na Južnom polu povećava.

U jednom trenutku ove godine morski led je pao na 1,03 miliona kvadratnih kilometara [veličina slična veličini Teksasa i Kalifornije zajedno], što je manje od prethodne rekordno niske površine.

U istom periodu, panel Švicarske akademije nauka oglasio se o dramatičnom ubrzanju topljenja glečera u toj alpskoj zemlji, koja je izgubila 10 posto svog leda u samo dvije godine, nakon velikih ljetnih vrućina i male količine snijega tokom zime.

U Švicarskoj, gdje se nalazi gotovo 1.400 glečera, najviše u odnosu na bilo koju drugu zemlju u Evropi, tokom 2023. je nestalo četiri posto ukupnog volumena ledenjaka. To je drugi najveći pad u jednoj godini, pored smanjenja zapremine ledenjaka od šest posto prošle godine, objavila je Akademska komisija za posmatranje kriosfere.

Rekordne temperature izmjerene na sjevernoj hemisferi ovog ljeta posljedica su klimatskih promjena, zaključak je novog istraživanja.

Istraživanje nevladine organizacije Climate Central, koje se odnosi na period od juna do augusta 2023. godine, pokazalo je da su emisije stakleničkih plinova od početka industrijskog doba učinile vjerovatnijim toplinske valove koji su pogodili Aziju, Afriku, Europu i Sjevernu Ameriku.

Poplave širom svijeta

Kada se govori o posljedicama klimatskih promjena, uglavnom se misli na visoke temperature, požare i topljenje leda, ali su istovremeno i velike poplave uzrokovane pretjeranim zagrijavanjem planete.

Veliki broj zemlja je bio pogođen razornim poplava, poput onih u libijskoj Derni, gdje je zabilježeno više od 10.000 žrtava. Stručnjaci tvrde da je poplava koja je zahvatila istočnu Libiju ove godine samo jedna od katastrofa koje će zadesiti svijet kao rezultat klimatskih promjena.

Zabrinutost oko globalnog zagrijavanja više nije bezrazložna, smatraju stručnjaci  koji su potvrdili da će rekordne temperature zabilježene tokom ljeta otvoriti vrata iznenađenjima, posebno na obalama Mediterana i u sjevernoafričkoj regiji.

No, ljudi neće osjećati samo direktne posljedice globalnog zagrijavanja, već će biti i izloženi bolestima.

Denga groznica postat će ovog desetljeća velika prijetnja u južnoj Evropi, na jugu Sjedinjenih Američkih Država i dijelovima Afrike, budući da više temperature stvaraju povoljne uvjete za komarce koji prenose zarazu, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Bolest je dugo bila pošast u velikom dijelu Azije i Latinske Amerike, uzrokujući procijenjenih 20.000 smrti svake godine. Stope bolesti već su porasle osam puta na globalnom nivou od 2000. godine, uglavnom potaknute klimatskim promjenama, kao i povećanim kretanjem ljudi i urbanizacijom.

U tradicionalno hladnom decembru objavljena je “vruća” vijest koja ukazuje da je situacija zaista ozbiljna.

Najtoplija godina

Naučnici Evropske unije saopćili su početkom mjeseca da će 2023. biti najtoplija godina u historiji, jer je globalna srednja temperatura za jedanaest mjeseci ove godine dostigla najviši rekordni nivo – 1,46 stepeni iznad prosjeka iz perioda 1850-1900.

Temperatura za period januar-novembar 2023. bila je za 0,13 stepeni viša od prosjeka za isti period 2016. godine, trenutno najtoplije kalendarske godine, saopćila je služba za klimatske promjene Copernicus (C3S).

Primjer toga je i izvještaj američke državne agencije za klimu NOAA, koji je pokazao da je Arktik ove godine zabilježio najtoplije ljeto otkad se vode mjerenja.

Regija oko Sjevernog pola imala je najviše ljetne temperature, objavili su naučnici agencije NOAA u svom godišnjem izvještaju, upozorivši kako je to znak “ubrzanja klimatskih promjena”.

Ipak, da nije sve toliko crno, vijest iz Ujedinjenih Arapskih Emirata gdje se održavao klimatski samit Ujedinjenih naroda COP28, a u Dubaiju su se predstavnici gotovo 200 zemalja usuglasili da počnu smanjivati globalnu potrošnju fosilnih goriva kako bi se spriječio utjecaj klimatskih promjena, što je prvi sporazum takve vrste koji naznačava mogući kraj ere nafte.