Svijet se zagrijava rekordnih 0,2 stepena svakog desetljeća

Rekordno visoke emisije stakleničkih plinova i smanjenje onečišćenja zraka izazvali su nezapamćeno ubrzavanje globalnog zagrijavanja, upozorilo je 50 istaknutih svjetskih naučnika.

Od 2013. do 2022. godine “zagrijavanje zbog ljudskih djelatnosti raslo je nezapamćenim ritmom, više od 0,2 stepena na desetljeće”, objavili su naučnici u recenziranom istraživanju namijenjenom kreatorima politika.

Prosječne godišnje emisije u istom periodu iznosile su rekordne 54 milijarde tona CO2 ili ekvivalent u drugim stakleničkim plinovima, što je oko 1.700 tona svake sekunde, piše AFP.

Svjetski čelnici dobit će nove podatke na klimatskom samitu COP28 u Dubaiju ove godine na kojem će biti razmotren napredak prema ostvarenju ciljeva iz Pariskog sporazuma o klimi iz 2015. godine.

“Premda još nismo dostigli zagrijavanje od 1,5 stepeni, odnosno količinu stakleničkih plinova koje ljudi mogu emitirati, a da ne premaše taj prag, vjerovatno će biti prekoračen za samo nekoliko godina”, rekao je glavni autor izvještaja Piers Forster, profesor fizike na Univerzitetu u Leedsu.

Uspješna priča ubrzala zagrijavanje

Da bi imali 50-postotne izglede zaustaviti zagrijavanje ispod praga od 1,5 stepeni, emisije CO2, metana i drugih plinova koji izazivaju globalno zagrijavanje, koje većinom uzrokuje izgaranje fosilnih goriva, ne smiju premašiti 250 milijardi tona, istakli su naučnici.

Da bi pariski klimatski ciljevi ostali u igri, trebalo bi smanjiti onečišćenje ugljen-dioksidom za barem 40 posto do 2030. i posve ga eliminisati do polovice stoljeća, po računicama IPCC-a.

Ironično, jedna od velikih klimatskih uspješnih priča proteklog desetljeća nehotice je ubrzala ritam globalnog zagrijavanja, pokazuju novi podaci.

Postepeno smanjenje korištenja uglja, koji značajno više zagađuje od nafte ili plina, za proizvodnju energije usporilo je povećanje emisija ugljika. Ali je i smanjilo onečišćenje zraka, koje štiti Zemlju od pune snage Sunčevih zraka.

Onečišćenje finim česticama iz svih izvora ublažava zagrijavanje za gotovo pola stepena, što znači da će, barem kratkoročno, više topline stići do površine planeta jer je zrak čišći.

Objavljeno u časopisu Earth System Science Data, novo istraživanje prvo je u nizu periodičnih analiza stanja koje će pomoći popuniti praznine između IPCC-ovih izvještaja, koja se objavljuju u prosjeku svakih šest godina od 1988. godine.

‘Poziv na buđenje’

Jedna od autorica izvještaja Valerie Masson-Delmotte rekla je da bi novi podaci trebali biti “poziv na buđenje” uoči samita COP28, premda postoje dokazi da se povećanje količine stakleničkih plinova u atmosferi usporilo.

“Ritam i razmjeri klimatskih akcija nisu dovoljni da bi se ograničila eskalacija rizika povezanih s klimom”, upozorila je.

Naučnici su izvijestili i o zapanjujućem povećanju temperature na kopnenim površinama, osim oceana, od 2000. godine.

“Prosječne maksimalne godišnje temperature na kopnu porasle su za više od pola stepena u posljednjih deset godina (1,72 stepena iznad predindustrijskih uslova) u odnosu prema prvom desetljeću milenija (1,22 stepena)”, navodi se u istraživanju.

Duži i intenzivniji toplinski valovi bit će po život opasna prijetnja u desetljećima koje dolaze u velikim dijelovima južne i jugoistočne Azije te u područjima oko ekvatora u Africi i Latinskoj Americi, pokazala su nova istraživanja.