Francuska Ukrajini šalje rakete dugog dometa

Ako SAD opskrbi Ukrajinu kasetnim bombama, Moskva će upotrijebiti “slično” oružje, rekao je u utorak ruski ministar odbrane Sergej Šojgu.

Šojgu je ustvrdio da Rusija dosad nije koristila kontroverznu municiju u svojim vojnim kampanjama.

Oružje je zabranjeno u većini zemalja svijeta, no ne i u Rusiji, Ukrajini i SAD-u.

“Ako SAD opskrbi Ukrajinu kasetnim bombama, ruske oružane snage bit će prisiljene koristiti slična sredstva uništenja protiv oružanih snaga Ukrajine kao mjeru ‘oko za oko, zub za zub'”, citirale su ruske novinske agencije Šojgua.

Ruske kasetne bombe “puno su učinkovitije od američkih i dostupne su u širem i raznolikijem rasponu”, rekao je.

Kratka posjeta američkog predsjednika Joe Bidena Velikoj Britaniji uslijedila je iz više razloga, od kojih je najvažniji jasno neslaganje oko odluke Sjedinjenih Američkih Država da se Ukrajini isporuče kasetne bombe kako bi se suprotstavila ruskim snagama. Britanija je najavila da takav korak neće podržati.

Iako je američki predsjednik odluku o slanju kasetnih bombi u Ukrajinu opisao kao “tešku”, te uprkos otvorenim kritikama i strahovima saveznika Washingtona, posebno Španije, Kanade i Novog Zelanda, britanski stav je najviše privukao pažnju Washingtona, s obzirom na to da je London na drugom mjestu po pitanju podrške Ukrajini u vidu novca i oružja nakon SAD-a.

Više o ovoj temi na linku ovdje.

Ukrajina je danas najavila formiranje koalicije od 11 država za obuku njenih pilota u borbenim avionima F-16, čiju isporuku Kijev traži za kontraofanzivu.

“Formirana je koalicija za obuku F-16 za ukrajinsko vazduhoplovstvo! Danas je 11 partnerskih država i Ukrajina potpisali memorandum”, naveo je ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov na Twitteru.

Ova koalicija uključuje Veiku Britaniju, Kanadu i evropske zemlje.

Albanski premijer Edi Rama potvrdio je danas da je predsjednik SAD-a Joe Biden govorio i o sigurnosnom problemu Zapadnog Balkana, tokom obraćanja na samitu NATO-a u Vilniusu.

“Tješi me činjenica da se predsjednik Biden u svom govoru pred Vijećem dotakao ove tačke, jer sigurnosni problem Zapadnog Balkana danas možda nije u istoj mjeri kao veliki problem Ukrajine, ali nije tako mali da se tretira kao nevažan”, rekao je Rama, a prenosi Tanjug pozivajući se na albanske medije.

Rekao je da je “ono što se dešava uznemirujuće”, i to, kako je ocijenio, pogotovo u posljednje vrijeme, ”kada je sjever Kosova postao vrela tačka i prijetnja od konflikta postaje sve veća”.

”Istovremeno dok postoji dijalog između Beograda i Prištine, kojim posreduje EU, postoji i treća strana povezana sa stvaranjem ekstremističkih grupa na sjeveru Kosova”, tvrdi Rama.

Čelnici zemalja članica NATO-a složili su se na sastanku u Vilniusu da će pozvati Ukrajinu da se pridruži Savezu “kada se za to ispune uvjeti”, rekao je glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

“Jasno smo rekli da ćemo pozvati Ukrajinu da se pridruži NATO-u kada se saveznici u pogledu toga usuglase i kada se ispune uvjeti”, rekao je na konferenciji za novinare.

“Nikada nije bila snažnije poruke NATO-a u bilo kojem trenutku, i kada je riječ o političkoj poruci o putu prema članstvu, i o konkretnoj podršci NATO saveznika”, kazao je.

“Prvi smo put upotrijebili riječ – poziv”, istaknuo je, odgovarajući na novinarsko pitanje o nezadovoljstvu što ga je nekoliko sati ranije izrazio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zbog stava Saveza.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je u utorak u Vilniusu da je Ukrajini obećano članstvo u NATO-u “uz pedeset tisuća uvjeta”, što sigurno neće zadovoljiti Ukrajinu čiji je predsjednik Volodimir Zelenski već izrazio nezadovoljstvo time.

“To je jedno obećanje uz pedeset tisuća uvjeta što sigurno neće zadovoljiti Ukrajince, no to je takva odluka, mi tu ne možemo ništa promijeniti”, rekao je Milanović novinarima nakon prvog sastanka šefova država i vlada u Vilniusu.

Kazao je da se na samitu “donose velike odluke” i “nadam se da smo svjesni posljedica koje nose”.

Čelnici NATO-a složili su se na samitu da je budućnost Ukrajine u savezu, no nisu Kijevu uručili pozivnicu ili vremenski okvir za pristupanje koji ta zemlja traži.

“Budućnost Ukrajine je u NATO-u”, navodi se u deklaraciji koju su dogovorili čelnici alijanse.

Ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto, izjavio je da je premijer Viktor Orban razgovarao sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom o članstvu Švedske u NATO, na dvodnevnom samitu u Vilniusu koji je počeo danas.

“Buduće članstvo Švedske u NATO je također stalna tema diskusije tokom protekla dva dana. Premijer Viktor Orban razgovarao je sa turskim predsednikom Reccepom Tayipom Erdoganom, a razgovori o tome bit će nastavljeni”, napisao je Szijjarto na Facebooku.

Kako je naveo, na samitu u Vilniusu se održava historijski NATO samit, gdje će sigurno biti donijete odgovorne odluke bez izazivanja eskalacije rata.

“Ukrajina neće dobiti ni poziv ni raspored za moguće priključivanje Alijansi”, rekao je mađarski ministar.

Kremlj kaže da Turska ne bi trebala gajiti iluzije da bi joj jednog dana moglo biti dopušteno pridružiti se Evropskoj uniji.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odgovorio je na pitanje o odluci Turske, članice NATO-a, da prekine svoje protivljenje ulasku Švedske u Alijansu.

“Turska se može orijentisati prema Zapadu. Znamo da je u historiji Republike Turske bilo razdoblja intenzivne orijentacije na Zapad, a bilo je razdoblja manjeg intenziteta”, rekao je.

“Ali također znamo da… niko ne želi vidjeti Tursku u Evropi, mislim na Evropljane. Naši turski partneri ne bi trebali nositi ružičaste naočale”, rekao je.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova rekla je za Al Jazeeru da su članice NATO-a jedinstvene oko toga da se Ukrajina ne pozove u Alijansu.

“Ovdje možete vidjeti da je NATO odlučio ne uključiti Ukrajinu. O kakvoj podršci govorimo? To znači da su članice NATO-a povlačile Ukrajinu u zapadni svijet u vrijeme kada Ukrajina zove u pomoć, napustile su Ukrajinu, [i] iznevjerile je.

“[…]Oni pozivaju Finsku i Švedsku, ali ne i Ukrajinu; zašto? To je pitanje koje treba postaviti na svim televizijskim kanalima, zašto da ne?”.

Dodala je da NATO nije pozvao Kijev da se pridruži bloku jer je Poljska zainteresovana za zapadni dio Ukrajine.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg sastao se danas s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Vilniusu.

“Sjedinjene Američke Države igraju nezamjenljivu ulogu u evropskoj sigurnosti, uključujući stalnu podršku Ukrajini. Predsjednik Biden održava NATO jakim i ujedinjenim”, napisao je Stoltenberg na Twitteru.

On je zahvalio predsjedniku SAD-a na “snažnom liderstvu”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da bi bilo apsurdno ako se Ukrajini ne ponudi vremenski okvir za članstvo u NATO-u tokom samita u Vilniusu.

“Neviđeno je i apsurdno što se ne nudi određen vremenski okvir ni za pozivnicu ni za članstvo Ukrajine. Dok su u isto vrijeme nejasne formulacije o “uslovima” dodane čak i za pozivanje Ukrajine”, napisao je na Twitteru.

“Čini se da nema spremnosti niti da se Ukrajina pozove u NATO niti da se ona učini članicom Saveza. To znači da je ostavljena prilika za cjenkanje o članstvu Ukrajine u NATO-u u pregovorima s Rusijom. A za Rusiju to znači motivaciju da nastavi svoj teror.”

Zelenski je dodao da će o tome razgovarati na samitu.

Kremlj kaže da će pristupanje Švedske NATO-u imati negativne implikacije na sigurnost Rusije, a Moskva će odgovoriti sličnim mjerama onima koje je poduzela nakon što se Finska pridružila savezu.

Glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je da Turska ima svoje obaveze prema NATO-u i da Moskva nema iluzija o tome.

Peskov je dodao da Rusija i Turska imaju svoje razlike, ali i zajedničke interese koje Moskva namjerava dalje razvijati.

Njemačka vlada uputit će novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od 700 miliona eura, saopštilo je danas Njemačko ministarstvo odbrane.

Paket uključuje dva raketna sistema Patriot iz zaliha Bundeswehra, 40 dodatnih pješadijskih borbenih vozila Marder, 25 dodatnih borbenih tenkova Leopard 1A5, kao i pet tenkova Bergepanzer 2, navelo je Ministarstvo.

U saopštenju se navodi da novi paket vojne pomoći Ukrajini uključuje i dodatnih 20.000 komada artiljerijske municije, prenio je Reuters.

Odluka Francuske da pošalje Ukrajini rakete dugog dometa je pogrešna i prepuna posljedica po ukrajinsku stranu, izjavio je danas glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

Dodao je kako ostaje da se vidi o kom dometu je riječ, prenose RIA Novosti.

“S naše tačke gledišta, ovo je pogrešna odluka, prepuna posljedica po ukrajinsku stranu jer će nas to, naravno, primorati da preduzmemo kontramjere“, rekao je Peskov, prenose RIA Novosti.

Naveo je da odluka Pariza neće utjecati na tok “specijalne vojne operacije”, kako Moskva naziva rat u Ukrajini.

“Još jednom ponavljamo principijelan pristup takvim odlukama: ove odluke ne mogu utjecati na tok događaja u okviru specijalne vojne operacije. One samo mogu sudbinu kijevskog režima učiniti težom“, dodao je Peskov.

Predsjednik Francuske Emmanul Macron izjavio je prethodno u Vilniusu da će Pariz dati Ukrajini rakete dugog dometa, ne precizirajući o kojim raketama je riječ.

Ministar vanjskih poslova Estonije Margus Tsahkna rekao je za Al Jazeeru kako se nada da će Švedska postati punopravna članica NATO-a nakon sinoćnjih dogovora s Turskom.

“Vjerujem da predsjednik Erdogan drži riječ, naravno, sada čekamo brzi proces ratifikacije od Turske. Vrlo je važno za Estoniju, kao i za našu regiju, da će Švedska postati punopravna članica NATO-a jer će Baltičko more sada biti unutarnje more NATO-a”, rekao je Tshkna.

Dodao je da, iako je sretan što Turska želi nastaviti pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji, EU i NATO su različite organizacije.

Dodao je da je Estonija čvrsto podržavala Ukrajinu i da se istočno krilo nada jasnoj poruci sa samita o sljedećim koracima Kijeva da se pridruži Savezu.

Francuska će početi da snabdijeva Ukrajinu raketama dugog dometa kako bi se mogla braniti, izjavio je danas predsjednik Francuske Emmanuel Macron.

On je po dolasku na samit NATO-a u Vilniusu u Litvaniji odbio iznijeti detalje o tome koliko i kojih projektila će biti dato Ukrajini.

„Odlučio sam povećati isporuke oružja i opreme koja bi omogućila Ukrajincima da imaju kapacitet udariti duboko, uz zadržavanje naše doktrine da dozvolimo Ukrajini da brani svoju teritoriju“, rekao je Macron.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kazao je da Savez nije vidio nikakvo kretanje boraca grupe Wagner u Bjelorusiju.

“Vrlo pažljivo pratimo situaciju”, rekao je Stoltenberg novinarima prije dvodnevnog samita NATO-a u Vilniusu.

Poljska je tokom vikenda počela premještati više od 1.000 vojnika na istok zemlje zbog rastuće zabrinutosti da bi prisutnost Wagnerovih boraca u Bjelorusiji mogla dovesti do povećanja napetosti na granici.

Francuska diplomatija pozdravila je danas zeleno svjetlo koje je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan dao ulasku Švedske u NATO, nadajući se brzom procesu, prenosi Beta.

“Pozdravljam najavu Turske da ratifikuje protokol o pristupanju Švedske NATO-u i nadam se da će se to dogoditi što je prije moguće”, izjavila je šefica francuske diplomatije Catherin Colonna.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u ponedjeljak uvečer u Vilniusu da je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan pristao da “što je prije moguće” pošalje Turskom parlamentu protokol o pristupanju Švedske NATO savezu.

Saveznici u NATO-u trebali bi pristati na uklanjanje zahtjeva Akcijskog plana za članstvo (MAP) kako bi Ukrajina u budućnosti postala članica saveza, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg prije samita NATO-a.

“Ukrajina je prešla dug put otkako smo 2008. donijeli odluku da će sljedeći korak biti akcijski plan za članstvo. Ukrajina je mnogo bliža NATO-u, pa mislim da je došlo vrijeme da se to odrazi u odlukama NATO-a”, rekao je Stoltenberg.

“Sve skupa, uključujući to da ćemo jasno dati do znanja da će Ukrajina postati članica, uklonit ćemo akcijski plan za članstvo, to će poslati vrlo snažnu i pozitivnu poruku iz NATO-a Ukrajini.”

Objavom planova za povećanje snabdijevanja Ukrajine oružjem, Sjedinjene Američke Države jasno daju do znanja da nisu zainteresirane za diplomatsko rješenje, citirala je novinska agencija RIA izjavu visokog ruskog diplomata Konstantina Gavrilova u utorak.

Gavrilov je također rekao u komentarima objavljenim na dan samita NATO-a u Litvaniji da će Evropa biti prva koja će se suočiti s “katastrofalnim posljedicama” ako rat eskalira.