Kasetne bombe izazivaju prva neslaganja između Washingtona i Londona
Kratka posjeta američkog predsjednika Britaniji uslijedila je iz više razloga, od kojih je najvažniji jasno neslaganje oko odluke SAD-a da se Ukrajini isporuče kasetne bombe.
Piše: Ayoub Errimi
London – “Odnosi između dvije zemlje čvrsti su kao kamen”, rekao je američki predsjednik Joe Biden tokom svoje kratke posjete Ujedinjenom Kraljevstvu. Američki predsjednik se tokom posjete sastao s kraljem Charlesom III i britanskim premijerom Rishijem Sunakom, prije nego što je krenuo na samit Sjevernoatlantskog saveza (NATO) koji počinje u utorak.
Kratka posjeta američkog predsjednika Britaniji uslijedila je iz više razloga, od kojih je najvažniji jasno neslaganje oko odluke Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da se Ukrajini isporuče kasetne bombe kako bi se suprotstavila ruskim snagama. Britanija je najavila da takav korak neće podržati.
Iako je američki predsjednik odluku o slanju kasetnih bombi u Ukrajinu opisao kao “tešku”, te uprkos otvorenim kritikama i strahovima saveznika Washingtona, posebno Španije, Kanade i Novog Zelanda, britanski stav je najviše privukao pažnju Washingtona, s obzirom na to da je London na drugom mjestu po pitanju podrške Ukrajini u vidu novca i oružja nakon SAD-a.
Otvoreno protivljenje
U britanskoj političkoj literaturi postoji izreka da je ”londonska vanjska politika samo sjenka američke politike”. Ovu izreku ovjekovječio je rat u Ukrajini, gdje su stavovi između dvije savezničke zemlje bili identični do stepena podudarnosti, sve dok Washington nije objavio svoju odluku da pošalje kasetne bombe.
Uprkos pokušaju britanskog premijera Rishija Sunaka da pažljivo bira riječi govoreći o američkoj odluci, bilo je jasno da se Britanija protivi ovakvom potezu.
Sunak je naglasio da njegova zemlja neće podržati slanje ovakvih bombi, pogotovo jer je Britanija potpisnica Konvencije o zabrani i sprječavanju širenja ovog oružja. Također, 2013. godine potpuno se riješila svog arsenala tih bombi.
Kritike su se zaoštrile nakon izjave britanskih političara iz opozicione Laburističke stranke, koja je, preko kancelarke u sjeni Rachel Reeves, saopćila da odbacuje odluku SAD-a o slanju kasetnih bombi.
Što se tiče Tobiasa Elwooda, predsjednika Odbora za odbranu u britanskom parlamentu, on je otvoreno pozvao SAD da odustane od svoje odluke. U tvitu na svom zvaničnom nalogu je napisao: ”Ovo je pogrešan korak. Upotreba ovih bombi ostavlja mnoga smrtonosna neeksplodirana ubojita sredstva na bojnom polju, koja ubijaju i ranjavaju civile i nevine ljude dugo nakon završetka rata”.
Članstvo Ukrajine u NATO-u
Jedna od spornih tačaka između Britanije i SAD-a je i pitanje članstva Ukrajine u NATO-u. Britanija je ranije saopćila, kroz izjave svog ministra vanjskih poslova Jamesa Claverlyja u maju, da podržava “brzo pristupanje Ukrajine alijansi, pogotovo jer njena vojska ispunjava sve potrebne uvjete.”
Iako je Francuska podržala britanski prijedlog da se Ukrajina brzo pridruži Evropskoj uniji, to nije bilo dovoljno s obzirom na američko protivljenje ovom koraku.
Američki predsjednik Joe Biden je više puta izjavio da odbacuje ovakav korak, smatrajući da nije prikladno vrijeme da se krene naprijed s njegovom realizacijom. Washington vjeruje da će ovaj korak povećati tenzije s Moskvom i dovesti do direktne konfrontacije s tom državom.
Spor oko kandidata za šefa NATO-a
U pitanja oko kojih se spore SAD i Britanija spada i to ko će biti kandidat za šefa NATO-a. Generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu produžen je mandat za godinu dana nakon što je dobio snažnu američku podršku, a natjecanje za ovu poziciju počet će naredne godine.
Za ovu važnu poziciju nominirana su mnoga imena, s tim da je britanski premijer Rishi Sunak najavio da će podržati kandidaturu britanskog ministra odbrane Bena Wallacea, koji uživa veliku popularnost u Britaniji, a njegovo ime se povezuje s izdašnom vojnom podrškom Ukrajini.
Sunak želi nagraditi svog ministra u narednoj godini, koja je posljednja godina aktuelne konzervativne vlade. Međutim, ta se želja sudarila s američkom voljom koja želi ponovo dati povjerenje sadašnjem generalnom sekretaru alijanse. Pored toga, tu su i evropski pokušaji da se podrži kandidatura predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, s tim da konačna odluka ostaje u rukama Amerikanaca.
Dogovor o vojnoj potrošnji
Američki predsjednik Joe Biden i britanski premijer Rishi Sunak prisustvovat će samitu NATO-a u Vilniusu u Litvaniji. Obojica se u potpunosti slažu da trebaju pojačati pritisak na članice alijanse kako bi ubrzale povećanje svoje vojne potrošnje na više od dva posto bruto domaćeg proizvoda.
Preliminarne brojke pokazuju da mnoge evropske zemlje još uvijek nisu u stanju postići ovaj cilj, uključujući Francusku, Njemačku i Španiju. S druge strane, Britanija je premašila ovu cifru i troši više od 2,1 posto svog bruto domaćeg proizvoda na budžet za odbranu.