Samit NATO-a: Ukrajina želi više od izjave, a Švedska članstvo

Čelnici NATO-a trebali bi na samitu usvojiti i nove odbrambene planove, prve od kraja Hladnog rata koji će u detalje odgovoriti na pitanje kako se postaviti u slučaju eventualnog ruskog napada.

Samit u Vilniusu 11. i 12. jula bit će četvrti NATO-ov sastanak na vrhu otkako je Rusija počela invaziju na Ukrajinu EPA)

Čelnici zemalja NATO-a sastat će se sljedeće sedmice u Vilniusu gdje će razgovarati o ukrajinskim i švedskim željama da se pridruže savezu, izdvajanjima za odbranu, povećanju zaliha municije i odbrambenim planovima.

Samit 11. i 12. jula bit će četvrti NATO-ov sastanak na vrhu otkako je Rusija počela invaziju na Ukrajinu. Prvi je bio virtualni 25. februara 2022. godine, samo dan nakon početka krvavog rata, a potom su održana još dva – u Briselu i Madridu.

Pojačan ritam okupljanja u suprotnosti je s prijašnjim rasporedom godišnjih samita i pokazuje kako je rat na vratima NATO-a vratio savez u politički fokus, prenosi Hina.

Sigurnosne mjere u glavnom gradu Litvanije bit će na visokom nivou. NATO snage pretvorile su Vilnius u tvrđavu, branjenu naprednim naoružanjem kako bi zaštitio američkog predsjednika Josepha Bidena i druge vođe bloka, koji se sastaju svega 32 kilometra daleko od bodljikave žice na granici s ruskom saveznicom Bjelorusijom.

Šesnaest članica NATO-a poslalo je ukupno gotovo 1.000 vojnika kako bi štitili samit, a mnoge države šalju napredne sisteme protuzračne odbrane koji baltičkim zemljama nedostaju, poput Patriota ili NASAMS-a.

“Bilo bi više nego neodgovorno da naše nebo bude nezaštićeno dok stižu Biden i vođe 40 zemalja”, rekao je litavski predsjednik Gitanas Nauseda.

Samit NATO-a najveći je i najvažniji događaj u historiji te zemlje, članice NATO-a od 2004, koja se nalazi između ruske eksklave Kalinjingrada i Bjelorusije i osjetljivo je mjesto na NATO-vom istočnom krilu.

Ukrajinsko članstvo

Samit samo što nije počeo, ali članice saveza još nisu dogovorile preciznu završnu izjavu o ukrajinskom potencijalnom članstvu.

Kijev, uz podršku saveznika iz istočne Evrope, želi obećanje da će se Ukrajina pridružiti savezu kada rat s Rusijom bude gotov.

Dok se Ukrajina želi priključiti što prije, mišljenje je o tome među članicama NATO-a podijeljeno.

Neke zemlje – prije svega SAD i Njemačka – oprezne su u pogledu bilo čega što bi moglo savez uvući bliže aktivnom ratu protiv Rusije.

“Ne mislim da je (Ukrajina) spremna za članstvo u NATO-u”, rekao je američki predsjednik Joe Biden za CNN. “Ne mislim da postoji suglasnost u NATO-u oko toga treba li ili ne dovesti Ukrajinu u NATO-ovu porodicu sada, u ovom trenutku, usred rata”, kazao je Biden.

Istočne članice, pak, traže jasan raspored za ukrajinsko članstvo. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je nekoliko njih uoči samita kako bi dobio podršku – Češku, Slovačku i Bugarsku.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji je na čelu saveza od 2014, a mandat mu je produžen do 1. oktobra ove godine, rekao je u petak na konferenciji za novinare da će čelnici zemalja NATO-a potvrditi na svom samitu da će Ukrajina jednog dana postati članicom i složiti se oko načina kako je približiti tom cilju.

Zelenski je rekao da njegova zemlja, koja je već 17 mjeseci u ratu protiv ruskih agresora, treba mnogo više od općenite izjave da su vrata NATO-a tek “otvorena”.

“Mi govorimo o jasnom signalu, nečemu konkretnom u smjeru pozivnice”, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare koju je održao sa češkim kolegom Petrom Pavelom.

Stoltenberg je ranije istakao da sa samita u Vilniusu Ukrajini neće biti poslana pozivnica za članstvo, kao i da ta zemlja ne može postati dio alijanse dok traje rat.

U Vilniusu će biti održan i prvi sastanak Vijeća NATO-Ukrajina, nove platforme koja znači jačanje statusa Ukrajine u odnosima s NATO-om.

Bit će to platforma za konsultacije i odlučivanje unutar koje će Ukrajina ravnopravno sudjelovati u području zajedničkih sigurnosnih pitanja.

Na osnivačkom sastanku Vijeća NATO-Ukrajina očekuje se predsjednik Zelenski, najavio je Stoltenberg.

Pristupanje Švedske

Ruska invazija na Ukrajinu u februaru revitalizirala je NATO osnovan 1949. za odvraćanje i odbranu od Sovjetskog saveza. Nakon decenija neutralnosti, Švedska i Finska ubrzo su nakon početka invazije zatražile prijem u NATO.

Finska je postala članica u aprilu, ali Švedskoj kao 32. članici nedostaje zeleno svjetlo Turske i Mađarske. Budimpešta je najavila da će ukloniti blokadu čim to napravi Turska.

NATO još uvijek nije izgubio nadu da bi Švedska na samitu mogla postati članicom, iako su šanse dosta male.

Stoltenberg je u četvrtak održao sastanak s ministrima vanjskih poslova Turske i Švedske i rekao kako je švedsko pridruživanje “nadohvat ruke”. No čini se, ipak, da do proboja u razgovorima nije došlo.

Zbog toga se očekuje novi sastanak u ponedjeljak, ovaj put s turskim i švedskim čelnikom u Vilniusu, na kojem bi se ponovno razgovaralo o pristupanju Švedske.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kaže da Švedska skriva članove militantnih grupa, uglavnom pristalice Kurdistanske radničke stranke (PKK), koje optužuje za organiziranje protesta i finansiranje terorističkih grupa.

Izdvajanja za odbranu, odbrambeni planovi, zalihe municije

Saveznici su u petak postigli dogovor o podizanju cilja NATO-a za vojna izdvajanja od najmanje dva posto BDP-a. Taj bi dogovor trebao biti potvrđen na samitu čime bi ranije dogovorenih dva posto BDP-a za odbrambene potrebe bila donja, a ne više gornja granica.

NATO će također podići ciljeve za skladištenje municije, jer Kijev troši granate mnogo brže nego što ih zapadne zemlje mogu proizvesti, a nakon više od godinu dana sukoba u Ukrajini ostavio je savezničke zalihe ozbiljno iscrpljenim.

Čelnici NATO-a trebali bi na samitu usvojiti i nove odbrambene planove kako bi uobličili odgovor na potencijalne napade.

Radi se o prvim odbrambenim planovima od kraja Hladnog rata koji će u detalje odgovoriti na pitanje kako se postaviti u slučaju eventualnog ruskog napada.

NATO decenijama nije imao potrebu za odbrambenim planovima velikih razmjera, ali se situacija promijenila s obzirom da na granicama njegovih zemalja bjesni najkrvaviji rat u Evropi od onog 1939-1945. godine.

Izvor: Agencije