Putin formalizirao aneksiju i odgodio regrutaciju studenata

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da su oslobodili tri sela u regiji Herson.

“Novovoskresenske, Novogrigorivka i Petropavlivka… oslobođeni su u posljednja 24 sata”, rekao je Zelenski, dodajući da se protuofanziva nastavlja.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da je zajednička kandidatura njegove zemlje da bude domaćin Svjetskog prvenstva 2030. zajedno sa Španijom i Portugalom “više od simbola vjere u našu zajedničku pobjedu”.

“Ukrajina će izdržati i biti obnovljena zahvaljujući solidarnosti njenih partnera”, poručio je Zelenski.

Francuski energetski div TotalEnergies saopćio je da će nastaviti isporučivati ukapljeni prirodni plin (LNG) iz Rusije sve dok ne budu uvedene evropske sankcije na plin.

“Nastavit ćemo isporučivati LNG iz Rusije sve dok nema sankcija ili pritisaka iz Evrope na plin, jer na taj način doprinosimo sigurnosti opskrbe Evrope. U slučaju da sankcije budu uvedene, odmah ćemo prestati”, rekao je Patrick Pouyanne, izvršni direktor kompanije.

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi na putu je za Kijev, objavljeno je na njegovom Twitter nalogu.

“Na putu smo za Kijev zbog važnih sastanaka. Potreba za zonom nuklearne sigurnosti oko nuklearne elektrane Zaporožje sada je hitnija nego ikada”, napisao je na Twitteru.

Ranije danas, zamenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinjin izjavio je da će Grossi posjetiti Moskvu narednih dana, a da će se tokom posjete razgovarati o sigurnosti i normalnom funkcionisanju nuklearke Zaporožje.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je ranije danas ukaz kojim je dao instrukcije da se nuklearna elektrana Zaporožje stavi pod vlasništvo Rusije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je vladi da preuzme u savezno vlasništvo objekte nuklearne elektrane Zaporožje i drugu imovinu neophodnu za sprovođenje njenih aktivnosti.

Posebnom uredbom naredio je vladi i da objavi novi tekst ruskog ustava sa amandmanima o broju regiona. Na web-stranici Kremlja navodi se da je ta potreba nastala zbog “pristupa četiri nova regiona Rusiji”, prenosi Anadolija.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin dodijelio je čečenskom lideru treći najviši zapovjedni čin u ruskoj vojsci.

Ramzan Kadirov je naveo da ga je Putin “lično” obavijestio o tome.

“Predsjednik Rusije dodijelio mi je čin general-pukovnika”, napisao je Kadirov na Telegramu.

“Ovo je unapređenje za mene.”

Ranije ove sedmice, Kadirov je pozvao Moskvu da upotrijebi nuklearno oružje malog dometa u Ukrajini te poručio da šalje trojicu svojih sinova tinejdžera na front.

Evropska unija treba ojačati otpornost na ruske dezinformacije i propagandu, naročito u jeku agresije te zemlje na Ukrajinu, a aspirantice za članstvo u Uniji ne smiju biti uz one koji “žele nauditi Evropi”, rečeno je na sjednici Evropskog parlamenta.

“Ruska propaganda prodrla je u naša društva pomoću rublja oligarha na našim ekranima, u našim novinama i u našem javnom prostoru. Ruska propaganda i dezinformacije ciljaju evropske i međunarodne auditorije kako bi se smanjila podrška Ukrajini”, rekao je Margaritis Schinas, potpredsjednik Evropske komisije u raspravi o “borbi protiv antievropske i antiukrajinske propagande Putinovih evropskih ortaka”.

Schinas je naveo da je radna grupa za dezinformacije o ratu u Ukrajini, koju je osnovao Ebropski opservatorij za digitalne medije (EDMO), identificirala više od 1600 slučajeva slučajeva dezinformacija o ratu, prenosi Hina.

Nakon početka rata u Ukrajini društvene mreže blokirale su ruske državne medije.

“Russia Today i Sputnik očito su bile propagandne mašinerije”, istakao je Schinas.

Potpredsjednik EK rekao je da partneri EU-a, među njima i zemlje kandidatkinje za članstvo u Uniji, ne mogu više sjediti na dvije stolice.

“Oni ne mogu istovremeno biti uz nas i uz one koji nam žele nauditi”, rekao je Schinas, dodavši da EU treba jačati otpornost na dezinformacije i propagandu.

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije saopćilo je da je protjeralo jednog litvanskog diplomatu u znak odmazde nakon što su ruskog diplomatu proglasili personom non grata (nepoželjnim).

Rusko ministarstvo je, u saopćenju objavljenom web-stranici, navelo da “zadržava pravo da preduzme dodatne mjere” kao odgovor na, kako je ocijenilo, “neprijateljske korake Litvanije”.

Zapadne zemlje protjerale su stotine ruskih diplomata od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara. Povod za protjerivanje nekih od njih bilo je navodno špijuniranje.

Na prvom sastanaku Evropske političke zajednice (EPZ), koji će biti održan u četvrtak u Pragu, neće zvanično biti pokrenuto pitanje neprihvatanja Srbije da uvede sankcije Rusiji i zahtjev da to učini, izjavio je visoki funkcioner Unije u Briselu.

“Mogu da se očekuju poruke od nekih zemalja, za koje je prihvatanje Srbije da uvede sankcije od nacionalnog interesa, a za druge je to manji prioritet”, kazao je evropski funkcioner na brifingu za novinare.

Ovaj izvor očekuje da na sastanku u Pragu budu poslate poruke o potrebi prihvatanja sankcija i vanjske politike EU-a i očekuje da Srbija objasni zašto to ne radi, prenosi Tanjug.

Značaj skupova poput ovog, po njegovim riječima i jeste da se razgovara na sve teme.

Što se tiče posljedica po Srbiju zbog neprihvatanja sankcija, to bi, kaže on, bila tema za debatu između zemalja članica Unije, ali ne u formatu 44 zemlje koliko ih se okuplja u Pragu.

Rizik od nuklearnog sukoba je visok zbog ruskih prijetnji da će upotrijebiti taktičko nuklearno oružje u Ukrajini, izjavio je češki predsjednik Miloš Zeman.

“Vjerujem da bi u ovoj situaciji evropske, a ne samo evropske zemlje morale da daju snažan vojni odgovor”, rekao je Zeman, prenosi TASS.

Kako je rekao češki predsjednik, međunarodna zajednica treba da pošalje jasnu poruku ruskom rukovodstvu da “ukoliko Rusija upotrebi nuklearno oružje u Ukrajini, neće biti samo diplomatske reakcije, već i vojne, sa svim posljedicama koje iz toga proizilaze”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret kojim je, odgađanje djelimične mobilizacije za studente prošireno na dodatne kategorije akademaca.

Kako je objasnio, dekretom se mobilizacija odgađa i za one koji su upisani na akreditovane privatne univerzitete i određene postdiplomske studente, prenosi Reuters.

Putin je 21. septembra, na prijedlog Ministarstva odbrane i Generalštaba, objavio djelimičnu mobilizaciju rezervnog sastava, a ministar odbrane Sergej Šojgu objasnio je da je planirana regrutacija do 300.000 ljudi.

Ukrajinska vojska napredovala je u Lugansku, regiji na istoku koja je do sada bila gotovo potpuno u okupaciji ruskih snaga, objavio je u srijedu ukrajinski guverner Serhij Gajdaj.

“Sada je to i službeno. Počelo je oslobađanje regije Lugansk. Nekoliko mjesta već je slobodno od ruske vojske”, napisao je Gajdaj na Telegramu.

U utorak je Ukrajina već ustvrdila da je izvela proboj u južnoj regiji Herson, a gotovo cijela regija Harkova na sjeveroistoku čini se, sada je pod kontrolom Ukrajinaca.

To otvara put za Lugansk, uporište proruskih separatista od 2014. godine.

Rusija je prvi put dronovima kamikazama napala ciljeve pored ukrajinskoga glavnoga grada Kijeva, rekle su kijevske vlasti.

“Bilo je šest udara i eksplozija”, rekao je kijevski guverner Oleksij Kuleba na Telegramu. Pogođena je infrastruktura, a jedna osoba je ozlijeđena u gradiću Biloj Cerkvi.

Zračne snage izvijestile su da je s juga doletjelo 12 iranskih dronova.

Pogođeno je i srušeno šest dronova, rekao je glasnogovornik Juri Ihnat na ukrajinskoj televiziji. Informacije se ne mogu nezavisno provjeriti, piše dpa.

Prema medijskim izvještajima meta je bila kasarna u Biloj Cerkvi. Najbliži ruski vojnici nalaze se oko 380 kilometara južnije.

Bjelorusija, saveznica Rusije, udaljena je od grada oko 180 kilometara.

Sabotaža plinovoda Sjeverni tok nalik je napadu američke CIA-e 1983. na naftnu infrastrukturu u Nikaragvi, rekao je saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina u srijedu dok Moskva zahtijeva da sudjeluje u istrazi curenja plina na Baltiku.

Podvodne eksplozije u oktobru izazvale su curenje ruskog plina iz plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 u Baltičkom moru zbog čega se Rusija i Zapad međusobno optužuju za sabotažu.

Glavni sekretar Ruskog vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev direktno je spomenuo Centralnu američku obavještajnu agenciju (CIA), prenosi Reuters.

“Podsjećam da se slična situacija dogodila 1983”, rekao je Patrušev, a prenijela je novinska agencija Interfax.

“Tada su saboteri koje je angažirala CIA organizirali napade na Nikaragvu što je izazvalo eksplozije na plinovodu u jednoj od luka”, rekao je Patrušev.

Još prošle sedmice Patrušev je rekao da je Zapad već izvodio napade na plinovode.

Švedska koja je zadužena za istragu, zabranila je pristup mjestu sabotaže u Baltičkom moru, piše agencija France presse.

“Potrebno je provesti istragu i naravno uz sudjelovanje Rusije”, rekao je Sergej Veršinjin, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, prenose TASS i Ria Novosti.

Zaporoška nuklearna elektrana radiće pod upravom nadležnih resora Rusije, izjavio je danas zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Veršinjin.

On je naveo da će se o pitanjima bezbjednog rada elektrane razgovarati tokom posjete Moskvi generalnog direktora Međunarodne agencije za nuklearnu energiju Rafaela Grossija, prenosi RIA Novosti.

„Zaporoška nuklearna elektrana se sada nalazi na teritoriji Ruske Federacije i, u skladu sa tim, mora da radi pod nadzorom naših nadležnih resora“, rekao je Veršinjin.

Zemlje članice Evropske unije postigle su danas dogovor o još jednoj rundi sankcija Rusiji zbog njene agresije na Ukrajinu, saopštilo je češko Predsjedništvo EU.

„Ambasadori su postigli politički dogovor o novim sankcijama Rusiji – snažan odgovor EU na Putinovu nelegalnu aneksiju ukrajinskih teritorija“, objavilo je češko Predsjednštvo na Twitteru, prenosi Reutrs.

Ruska novinarka Marina Ovsjanikova koja je u prenosu uživo protestovala protiv napada na Ukrajinu u srijedu je potvrdila da je pobjegla iz kućnog pritvora u kojem je završila zbog navodnog ponovnog širenja lažnih vijesti.

„Smatram se potpuno nedužnom, a kako naša država odbija poštivati svoje zakone, ja odbijam poštivati mjeru zabrane koja mi je izrečena 30. septembra 2022. te se oslobađam iste“, napisala je na svom Telegram kanalu.

Njen advokat rekao je da se 44-godišnja novinarka trebala pojaviti na saslušanju u 10 sati po moskovskom vremenu te da se ne zna gdje se trenutno nalazi.

Ovsjanikova je u avgustu kažnjena s dva mjeseca kućnog pritvora zbog protesta u julu na kojem je pored Kremlja stajala s plakatom koji je ruskog predsjednika Vladimira Putina nazivao ubicom, a njegove vojnike fašistima.

Prijeti joj do deset godina zatvora za širenje lažnih vijesti o ruskim oružanim snagama.

Njen kućni pritvor trebao je trajati do 9. oktobra, no državni medij Russia Today u subotu je pisao da je pobjegla sa svojom 11-godišnjom kćerkom i ne zna se gdje se nalaze.

Još je nejasno kako je uspjela pobjeći, a u ponedjeljak su se njeno ime i fotografija pojavili na službenoj listi bjegunaca ministarstva unutarnjih poslova.

U objavi u srijedu potvrdila je da je pobjegla i pritom kritikovala član zakona po kojem je optužena zbog toga što „govori istinu“.

Rusija je nove zakone o „namjernom širenju lažnih informacija“ donijela 4. marta, osam dana nakon početka napada na Ukrajinu.

Ovsjanikova je kasnije u martu u televizijskom studiju izašla pred kamere tokom informativnog programa noseći natpis „zaustavite rat“ i „lažu vam“.

Ruska energetska kompanija Gazprom saopštila je u srijedu da je obnovila isporuke plina u Italiju preko Austrije, prenosi Anadolija.

Kompanija je saopštila da je s italijanskim kupcima postignuto neophodno rješenje da se plin ponovo isporučuje u Italiju preko Austrije.

“Austrijski operator rekao je da je spreman potvrditi transport putem kompanije Gazprom Export, što omogućava nastavak isporuke ruskog plina preko Austrije”, saopštila je ruska kompanija.

Gazpromovi tokovi plina u Italiju su zaustavljeni 1. oktobra zbog novih propisa u Austriji koji su nastali kao rezultat sankcija Rusiji.

Gazprom je 1. oktobra obustavio isporuke plina italijanskoj kompaniji Eni, navodeći kao problem transport kroz Austriju.

Rusija je smanjila količine isporuke prirodnog plina u evropske zemlje, dok one rade na ublažavanju zavisnosti od ruskih energenata u vrijeme rata u Ukrajini.

Američki predsjednik Jode Biden rekao je u razgovoru sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim da će Washington osigurati još 625 miliona dolara vojne pomoći za Kijev, uključujući lansere za raketni sistem visoke pokretljivosti (HIMARS), saopštila je Bijela kuća.

Tom prilikom predsjednik SAD-a je naglasio da Washington nikada neće priznati rusku aneksiju ukrajinske teritorije, obećavši da će nastaviti da podržava Ukrajinu sve dok se brani od ruske agresije “onoliko dugo koliko bude potrebno”, navodi se u saopštenju.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin dovršio je formalnu aneksiju više od 15 posto Ukrajine u srijedu, dok se ruske snage bore da zadrže ukrajinsku protuofenzivu na dijelovima teritorija, piše Reuters.

U najvećem proširenju ruske teritorije u najmanje pola stoljeća Putin je potpisao zakone o prijemu samoproglašene Donjecke narodne republike ( DPR), Luganske narodne republike, regija Zaporožje i Hersona u Rusiju.

“Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je četiri federalna ustavna zakona o ulasku Donjecke i Luganske narodne republike, regija Zaporožje i Hersona u Rusku Federaciju”, saopćio je donji dom ruskog parlamenta.

“Također je potpisao relevantne zakone o ratifikaciji”, dodaje se.

Rusija je proglasila aneksije nakon što je održala kako ih naziva referendume u okupiranim područjima Ukrajine. Zapadne vlade kažu da su referendumi bili kršenje međunarodnog prava te da su bili prisilni i nereprezentativni.

Nisu sva pripojena područja pod nadzorom ruskih snaga. Rusija polaže pravo na ukupno 18 posto ukrajinske teritorije, ali tačne granice tek se trebaju razjasniti.

Karte ruskog ministarstva odbrane predstavljene u utorak pokazuju brzo povlačenje ruskih invazijskih snaga iz područja u istočnoj i južnoj Ukrajini gdje su bile pod teškim pritiskom ukrajinske strane.