Otkriće na Marsu: Rubini u krateru Jezero

Rover NASA-e Perseverance otkrio je prvi dokaz o mineralu korundu (corundum), koji sadrži hrom na Marsu, unutar tri stijene pronađene u krateru Jezero, koje rover proučava od slijetanja na Crvenu planetu 2021. godine.

Značaj otkrića ne leži u povezanosti minerala s dragim kamenjem, već u neobičnim geološkim uvjetima potrebnim za njegovo nastajanje.

Otkriće je objavljeno u studiji koju je vodila geohemičarka Anne Olella iz Nacionalne laboratorije Los Alamos, a objavljeno je u magazinu Geophysical Research Letters.

Istraživači vjeruju da bi korund mogao pružiti novi uvid u toplotne i hemijske procese koji su se odvijali u oblasti kratera Jezero u dalekoj prošlosti.

Korund je kristalni oblik aluminijevog oksida, a na Zemlji uključuje dva dobro poznata dragulja – rubin i safir. Međutim, njegova prisutnost na Marsu ne znači nužno pronalazak velikih ili sjajnih dragulja, jer podaci pokazuju da mineral postoji samo u obliku malih zrna unutar stijena.

Zanimljivo je da su tri stijene – nazvane Hampden River, Coffey Cove i Smiths  Harbor – bogate mineralom “plagioklasom”, koji sadrži aluminij.

To predstavlja hemijsku zagonetku jer je za formiranje korunda obično potreban materijal bogat aluminijem, a siromašan silicijem, dok prisutnost silicija omogućuje aluminiju da uđe u strukturu silikatnih minerala poput plagioklasa.

Perseverance je ispitao tri stijene u prvoj polovini 2025. godine, a sve su bile plutajuće, što znači da više nisu bile vezane za izvornu stijenu na kojoj su nastale i da su se možda preselile s druge lokacije.

Laser otkriva skriveni metal

Sonda je uspjela identificirati korund, koristeći tehniku koja se oslanja na mjerenje luminiscencije koju proizvode minerali nakon što ih izazove laser, putem instrumenta Supercam na sondi.

Kada se laser usmjeri na metal, njegovi atomi se pobuđuju i emitiraju karakterističnu svjetlost kada se vrate u svoje normalno stanje. Instrument je zabilježio dva različita signala na valnim dužinama od 692,7 i 694,1 nanometara, koje su karakteristične za emisiju hroma kada zamjenjuje neke atome aluminija unutar korunda.

Istraživači su usporedili mjerenja s Marsa s spektrima zemaljskih uzoraka rubina, safira i diaspora, pronalazeći sličnosti koje su ojačale identifikaciju minerala. U Smiths Harboru, jedinoj stijeni na kojoj je izmjereno trajanje luminiscencije, sjaj je trajao otprilike tri hiljadinke sekunde, što odgovara rasponu koji važi i za zemaljski korund.

Krater Jezero mogao bi biti ključ misterije

Istraživači vjeruju da se najzanimljivije objašnjenje odnosi na historijat samog kratera Jezero. Nastao je masivnim udarom prije više milijardi godina, a takvi udari mogu generirati ekstremne temperature i pritisak koji može promijeniti minerale prisutne u stijenama.

Korund je prethodno pronađen u stijenama koje su udarile u Zemlju i Mjesec, pa istraživači sugeriraju da je udar koji je stvorio Jezero možda omogućio uvjete za njegovo formiranje.

Tri stijene pronađene su i blizu ruba kratera i pored stijena za koje se vjeruje da su sastavljene od fragmenata koji su razbijeni i ponovno sastavljeni tokom i nakon udara.

Naučnici, također, ne isključuju ulogu vrućih tekućina. Jezero je u prošlosti doživjelo hidrotermalnu aktivnost, a interakcija tekućina sa stijenama možda je pomogla u stvaranju okruženja bogatog aluminijem i siromašnog silicijem, što su pogodni uvjeti za formiranje korunda.

Međutim, porijeklo tri stijene ostaje nepoznato, a mehanizam kojim su minerali nastali ne može se definitivno utvrditi. Istraživači vjeruju da bi pronalazak izvorne stijene iz koje su ovi uzorci nastali bio ključan korak, dok bi povratak uzoraka na Zemlju mogao pružiti priliku za precizniju laboratorijsku analizu.

To otkriće još jednom pokazuje da Mars nije samo svijet stijena i prašine, već bogata geološka planeta koja u svojim mineralima čuva tragove sudara, vode i toplote, koji se protežu milijardama godina.

Svako zrno minerala koje naučnici pronađu na Marsu moglo bi biti mali dio veće priče, podsjećajući nas da naučno istraživanje ponekad počinje s naizgled običnom stijenom, ali može dovesti do dubljeg razumijevanja historije cijelog svijeta.