Može li Iran raketama postavljati mine u Hormuškom moreuzu

Sjedinjene Američke Države prekinule su jednomjesečno zatišje u ratu protiv Irana napadima na vojne ciljeve na otoku Larak krajem augusta. Američki dužnosnici tvrde da je cilj bio spriječiti Teheran da raketama postavlja pomorske mine u Hormuškom moreuzu.

Napadi su bili usmjereni na iranske raketne lansere raspoređene na otoku Larak, u moreuzu. SAD ih je opisao kao “ograničenu i preciznu akciju” protiv snaga koje postavljaju mine.

Glasnogovornik Centralne komande SAD-a (CENTCOM) Tim Hawkins rekao je da je američka vojska, koja trenutno blokira iranske luke u Hormuškom moreuzu i oko njega, uočila pripadnike iranske Islamske revolucionarne garde (IRGC) kako se pripremaju za lansiranje raketa koje nose pomorske mine.

Iranski čelnici osudili su napad kao “čin agresije”, a IRGC je potom izveo uzvratne napade na dvije baze američke vojske u Jordanu. IRGC je u saopćenju naveo da su u američkim napadima poginuli njegovi pripadnici i civili. Poluslužbena novinska agencija Tasnim objavila je da su poginule najmanje dvije osobe, a dvije su povrijeđene.

No, mogu li se mine zaista postavljati raketama? Evo šta je poznato.

Mogu li se pomorske mine raketama lansirati u more?

Harlan Ullman, penzionirani visoki oficir američke mornarice, kazao je Al Jazeeri da je američka tvrdnja o minama lansiranim raketama “malo vjerovatna”. Ocijenio je da su Sjedinjene Američke Države možda dobile obavještajne podatke da se Iran priprema da koristi lansere s brodova za postavljanje novih mina, ali su željele umanjiti razmjere prijetnje.

“Čini mi se da bi raketa, kada udari u vodu… sam udar bio takav da bi nanio veliku štetu minama”, rekao je Ullman.

“Oni [Iran] imaju mnogo mogućnosti za postavljanje tih mina. Zato bih volio da CENTCOM objasni zašto smatra da je Iran koristio rakete, što je, po mom mišljenju, veoma, veoma novo.”

Međutim, Iran je i sam reklamirao sposobnost da raketama postavlja pomorske mine.

Iranska državna televizija je u januaru 2025. godine, kako se činilo, prikazala IRGC kako tokom pomorskih vježbi koristi višecijevni raketni sistem (VCRS) Fajr-5 za postavljanje mina.

Riječ je o sistemu srednjeg dometa koji je prvenstveno namijenjen ispaljivanju raketa s bojevim glavama, a montiran je na kamione koji se mogu kretati po zahtjevnom terenu.

Kako se pomorske mine uobičajeno postavljaju?

Mine se obično postavljaju specijaliziranim površinskim ratnim brodovima, podmornicama ili avionima. Mogu se spustiti na morsko dno ili usidriti neposredno iznad njega, gdje čekaju da registriraju magnetni potpis ili vibracije brodova u prolazu, nakon čega eksplodiraju. Mogu se postaviti i tako da plutaju neposredno ispod površine vode te eksplodiraju pri dodiru s plovilom.

Smatra se da se Iran oslanjao na svoju flotu brzih, malih jurišnih čamaca kako bi u vode Hormuškog moreuza ubacio nepoznat broj eksplozivnih naprava, a potom se brzo udaljio. Američka vojska napala je mnoge od tih plovila.

Krajem augusta je američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je CENTCOM završio uklanjanje mina u Hormuškom moreuzu i očistio ga od mina. Upozorio je Iran da će brodovi ili čamci koji budu postavljali nove mine biti uništeni.

Kako bi se Hormuški moreuz očistio od mina i učinio sigurnim za redovan pomorski saobraćaj, CENTCOM bi, prema riječima stručnjaka, morao provesti izuzetno spor i zahtjevan postupak pronalaženja svake pojedinačne mine i aktiviranja kontroliranih detonacija svake pojedinačne mine.

Američka mornarica za uklanjanje mina obično koristi minolovce klase Avenger, koji su napravljeni od materijala koji otežavaju otkrivanje njihovih magnetnih vibracija.

Šta znamo o iranskom raketnom sistemu Fajr-5?

Iran je poznat po inovativnim, jeftinim taktikama s velikim učinkom, odnosno asimetričnom ratovanju.

Prema izvještajima iranskih medija, IRGC je u januaru prošle godine tokom pomorske vježbe predstavio novu taktiku postavljanja pomorskih mina: korištenje VCRS sistema Fajr-5 s kopna za razmještanje mina po moru.

Analitičari su to tada opisali kao “inovativno”, ali i “zabrinjavajuće”, jer bi IRGC jednim lansiranjem mogao rasporediti hiljade mina na velikom morskom području.

Fajr-5, prvi put razvijen devedesetih godina, raketni je sistem srednjeg dometa kalibra 333 milimetra koji se obično koristi za lansiranje artiljerijskih raketa.

Sistem može ispaliti do četiri artiljerijske rakete s mobilnog višecijevnog lansera postavljenog na kamione. Svaka raketa nosi fragmentacijsku bojevu glavu od 175 kilograma, projektiranu da se raspadne na više brzih fragmenata koji mogu pogoditi više ciljeva. Domet joj je blizu 75 kilometara, a uglavnom su je kopnene snage koristile za gađanje aerodroma i vojnih baza.

Međutim, domet od 75 kilometara znači i da bi Fajr-5, ako bi se koristio za postavljanje pomorskih mina, mogao pokriti cijeli Hormuški moreuz.

Novije varijante, poput Fajr-5c, opremljene su veoma preciznim navigacijskim sistemima i mogu ispaljivati rakete na udaljenost do 130 kilometara.

Kako bi se Fajr-5 mogao koristiti za postavljanje pomorskih mina?

Iran nije potvrdio da se Fajr-5 ili bilo koji drugi raketni sistem trenutno koristi za postavljanje pomorskih mina.

Teoretski, umjesto eksploziva, bojeva glava rakete mogla bi biti napunjena pomorskim minama, kao što je, čini se, demonstrirano tokom pomorske vježbe IRGC-a u januaru 2025. godine.

Nakon lansiranja s kamiona na obali, rakete s minama preletjele bi ciljane pomorske koordinate i otvorile se u zraku.

Neaktivirane pomorske mine potom bi bile izbačene i pale u more. Na njih bi bili pričvršćeni mali padobrani ili drugi materijali namijenjeni usporavanju pada i omogućavanju blažeg spuštanja, kako ne bi eksplodirale pri udaru u vodu.

Kada dospiju u vodu, mine bi potonule na morsko dno ili bi plutale ispod površine.

Jedno lansiranje rakete tehnički bi moglo nositi desetke, ako ne i stotine pomorskih mina, koje bi se rasule po uskom Hormuškom moreuzu.

Takva taktika mogla bi preopteretiti operacije uklanjanja mina, a istovremeno zaštititi iranske brze čamce od napada snaga CENTCOM-a.

Ko raspolaže sposobnostima postavljanja mina iz zraka?

Prema podacima američke mornarice, ona već koristi avione i lansere za postavljanje mina Quickstrike u more. Riječ je o minama za plitke vode, izrađenim od bombe teške 2.000 funti, odnosno 907 kilograma, opremljene komponentama mine te kompletima krila i repa za brzo, precizno isporučivanje sa srednje udaljenosti avionima američke mornarice i zračnih snaga. Mogu se lansirati s udaljenosti do 40 kilometara, izvan dometa neprijateljske protuzračne odbrane.

Savremenije varijante koriste Zajedničku municiju za direktni napad (JDAM), koji avionima omogućava da mine ispuštaju s većom preciznošću i s mnogo većih visina. Prema američkoj mornarici, JDAM je komplet za navođenje koji se može dodati postojećoj nenavođenoj bombi kako bi se pretvorila u precizno navođenu, “pametnu” municiju.

SAD je dosad ovu taktiku koristio samo u obukama i testiranjima. Posljednji put to se dogodilo u aprilu, kada je američka mornarica saopćila da je testirala novu navođenu municiju, poznatu kao GBU-75, sposobnu da s udaljenosti od više stotina kilometara napadne pomorske ciljeve ili postavlja pomorske mine iz aviona.

Stručnjaci kažu da SAD mora ubrzati razvoj novih načina postavljanja mina u moru, uključujući njihovo lansiranje s kopna.

Pišući prošle godine za Američki pomorski institut, zapovjednik američke mornarice Adam Pace naveo je: “I dalje je nužno pronaći rješenje koje može omogućiti minsko ratovanje uz očuvanje preživljavanja, željenog obima i brzine postavljanja. Postavljanje pomorskih mina lansiranjem s kopna nadograđuje postojeće jedinice i sisteme, poput pomorskih obalnih pukova i vojnih višedomenih operativnih grupa, kako bi se proširila sposobnost kopnenih jedinica da utječu na pomorsko područje”.