Kina preuzela rusko mjesto u Srbiji

Kada je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski početkom augusta stigao u službenu posjetu Beogradu, očekivala se oštra reakcija Moskve.

Ali, nije stigla odmah.

Prošle su gotovo dvije sedmice prije nego što se oglasio Kremlj. Umjesto kritike srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, glasnogovornica Ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova osvrnula se na jedan detalj sa zajedničke konferencije za novinare Zelenskog i Vučića, održane 8. augusta.

Novinar njemačkih dnevnih novina Frankfurter Allgemeine Zeitunga Michael Martens tada je pitao šta evropske zemlje mogu učiniti kako bi „pomogle ubiti više Rusa“.

Martens je kasnije pojasnio da je pitanje bilo aluzija na izjavu britanskog premijera Winstona Churchilla iz Drugog svjetskog rata, kada je govorio o podršci jugoslavenskom pokretu otpora i postavio pitanje: „Ko ubija najviše Nijemaca i kako im možemo pomoći da ih ubiju još više?“

No, činjenica da je Moskva reagirala na takvu izjavu, a ne na posjetu Zelenskog Beogradu, govori da Rusija, možda, više nema prostora stiskati Srbiju koliko bi željela.

Rusija gubi poluge utjecaja na Balkanu

Srbija je važna velikim silama. Ne samo zbog svog geografskog položaja nego i zbog političkog utjecaja koji ima na Zapadnom Balkanu. Beograd može biti važan faktor stabilnosti, ali i izvor novih tenzija u regiji. Zbog toga su se za utjecaj u Srbiji godinama nadmetale Moskva, Washington, Brisel i Peking, svako iz svog ugla interesa.

Dugo je Rusija bila glavni vanjski oslonac Beograda i obratno. Posljednjih godina, međutim, taj se odnos mijenja.

Zagrebački profesor Tihomir Cipek ranije je za Al Jazeeru rekao kako su mogućnosti Rusije da djeluje na Zapadnom Balkanu značajno smanjene.

„Dva su načina na koja je Rusija djelovala na Zapadnom Balkanu: ekonomijom i diplomacijom“, kazao je Cipek.

Prema njegovim riječima, upravo su te dvije poluge danas oslabljene.

„Sada vidimo da je glavni alat ruske politike – energetska politika – sve slabiji. S druge strane, diplomatski odnosi su svedeni na najmanju moguću mjeru, tako da ona nema te dvije poluge kojima bi provodila politiku na Zapadnom Balkanu.“

Postoji i geopolitički problem za Rusiju.

Gotovo cijeli Zapadni Balkan nalazi se unutar NATO prostora. Srbija je vojno neutralna, ali je  okružena državama članicama NATO-a.

Putin i dalje popularniji od Xija

To, ipak, ne znači da će Vučić okrenuti leđa Moskvi.

Rusija i dalje ima snažnu podršku u dijelu srbijanske javnosti. Prema istraživanju provedenom u 57 zemalja i teritorija, ruski predsjednik Vladimir Putin u Srbiji uživa najveću podršku među svjetskim čelnicima.

Na drugom mjestu je kineski predsjednik Xi Jinping.

Istraživanje je provedeno u novembru 2025. godine na uzorku od 1.020 ispitanika, metodom razgovora licem u lice. Realizirao ga je TMG Insights, član Gallup Internationala.

Vučić, također, često naglašava da sankcije Rusiji ne želi uvesti zbog odnosa prema Moskvi, ali i raspoloženja vlastitih birača. U jednom intervjuu to je objasnio riječima:

„Ja bih izdao dušu našeg naroda.“

Rusija, dakle, i dalje ima svoje mjesto u srbijanskoj politici. Ali kada je riječ o ekonomiji, investicijama i dugoročnom prisustvu, Kina je sve važnija.

Beograd i Peking: ‘čelično prijateljstvo’

Kada je Xi Jinping u maju 2024. godine posjetio Srbiju, Beograd je bio prekriven kineskim i srbijanskim zastavama.

Na Kuli Geneks u Novom Beogradu bila je postavljena ogromna kineska zastava. Ulice su bile ispunjene plakatima dobrodošlice „kineskim prijateljima“.

Vučić kinesko-srbijanske odnose često opisuje kao „čelično prijateljstvo“.

Za Kinu je Srbija malo tržište. Ali njena vrijednost nije samo u tome koliko proizvoda može prodati u Srbiji. Za Peking je Srbija istovremeno industrijska, transportna i geopolitička tačka na Balkanu.

Vanjskotrgovinska razmjena Srbije i Kine iznosila je 9,36 milijardi dolara u 2025. godini. Od toga je čak 7,2 milijarde dolara činio kineski izvoz u Srbiju.

Kineske kompanije posljednjih godina sve snažnije ulaze u srbijansku industriju.

Chin Jong Hwa, osnivač kineske kompanije Minth Group, koja je među velikim svjetskim proizvođačima automobilskih dijelova, rekao je da je Srbija baza iz koje njihovi proizvodi izlaze na evropsko tržište. To je jedan od razloga zbog kojih je Beograd važan Pekingu.

Kina zato ne ulaže samo u fabrike. U Srbiji je prisutna u izgradnji puteva i željeznica, a kineske kompanije imaju snažno prisustvo i u rudarstvu. Rudnik bakra i zlata u Boru od kraja 2018. godine nalazi se u većinskom kineskom vlasništvu. Tada je kompanija Zijin Mining dokapitalizacijom stekla 63 posto udjela u nekadašnjem državnom RTB-u Bor.

Peking uz Beograd i kada je politički teško

Kina Srbiji ne nudi samo novac i investicije. Peking je važan i kao politički partner. Kada je Generalna skupština Ujedinjenih naroda u maju 2024. godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, Kina je nije podržala.

Vučić je tada poručio da Srbija to „nikada neće zaboraviti“. Takvi potezi Pekingu donose politički kapital u Beogradu. Istovremeno, Srbiji daju osjećaj da ima velikog međunarodnog partnera koji nije dio zapadnog političkog bloka i nije više u potpunosti ovisna o Rusiji.

Washington za sada ne parira Pekingu

Sjedinjene Američke Države i dalje su politički i sigurnosno snažno prisutne na Zapadnom Balkanu. Ali kada je riječ o velikim ekonomskim projektima u Srbiji, Washington za sada teško parira Pekingu.

Zaustavljen je pokušaj izgradnje velikog hotelskog kompleksa na mjestu bombardiranog Generalštaba Vojske Jugoslavije u centru Beograda, iza kojeg je stajala kompanija povezana s Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Američki partner trebao je dobiti lokaciju na 99 godina.

Prema objavljenim dokumentima, američka kompanija imala bi 77,5 posto udjela u zajedničkoj kompaniji, dok bi državi Srbiji pripalo 22,5 posto.

Projekt je od početka izazivao žestoke kritike u Srbiji.

Generalštab je teško oštećen tokom NATO bombardiranja 1999. godine i za mnoge stanovnike Srbije predstavlja simbol tog perioda.

U decembru 2025. godine Kushner je odustao od projekta.

Istog dana Srbijansko tužilaštvo podiglo je optužnice protiv nekoliko visokih državnih dužnosnika zbog sumnji u zloupotrebu položaja povezanu s projektom.

Američki projekt tako je stao.

Kineski projekti se, međutim, nastavljaju širiti.

Srbija između velikih sila

Srbija danas pokušava održati ravnotežu između više centara moći. Sa Zapadom je ekonomski snažno povezana, Rusiju nije spremna politički potpuno napustiti, dok je Kina postala jedan od njenih najvažnijih investicijskih i ekonomskih partnera.

Beogradu je takva politika za sada korisna.

Za Moskvu je Srbija jedan od posljednjih prostora na Balkanu, u kojem još ima snažnu emotivnu vezu s lokalnim stanovništvom.

Ono što se promijenilo jeste pitanje ko danas ima najviše novca, investicija i konkretnih projekata u Srbiji.

Na planu ulaganja Kina je već napravila veliki korak ispred Rusije.