Crna Gora zatvorila još dva poglavlja, cilj punopravno članstvo u EU do 2028. godine

Na Međuvladinoj konferenciji održanoj u Briselu, Crna Gora je zatvorila još dva pregovaračka poglavlja s Evropskom unijom, čime je ukupan broj zatvorenih oblasti dostigao 23.

Planirano okončanja pregovora očekuje se do kraja godine.

Prema informacijama iz Brisela, službeno su zatvoreni Poglavlje 1, koje se odnosi na slobodno kretanje robe, i Poglavlje 12, koje obuhvata sigurnost hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku.

Do potpunog okončanja pregovaračkog procesa, kako prenosi agencija Beta, Podgorici je preostalo još deset poglavlja, a intenziviranje dijaloga sugerira ulazak u samu završnicu evropskih integracija.

Crnogorski premijer Milojko Spajić poručio je da ovaj tehnički i politički uspjeh jasno pokazuje spremnost države za finalnu fazu, izrazivši očekivanje da će se do kraja godine održati nove međuvladine konferencije na kojima bi se proces mogao u potpunosti zaokružiti.

Potpisivanje ugovora u junu, ulazak za dvije godine

Ovaj briselski sastanak direktno se naslanja na godišnji izvještaj o napretku koji je Evropska komisija predstavila u srijedu.

Uz izvještaj je priložena i “mapa puta”, prema kojoj bi Crna Gora mogla formalno zatvoriti sve pregovore do kraja ove godine, dok je potpisivanje Ugovora o pristupanju projektirano za juni 2027. godine.

Irski ministar za evropske poslove Thomas Byrne, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a, potvrdio je čvrstu posvećenost Brisela ovom kalendaru, ali je istovremeno skrenuo pažnju na to da se u preostalim sedmicama ne smije usporiti s reformama.

Evropska komisija predviđa da bi nakon junske ceremonije potpisivanja uslijedio proces ratifikacije u parlamentima svih 27 država članica, čime bi se ispunio proklamirani cilj vlade u Podgorici da Crna Gora do 2028. godine službeno postane 28. punopravna članica evropske porodice naroda.

Najteži ispiti pred Podgoricom

Iako vlada optimizam, crnogorsku administraciju u naredna dva mjeseca čekaju najkompleksniji izazovi od otvaranja pregovora 2012. godine.

Među preostalih deset oblasti nalazi se i Poglavlje 27, koje se bavi životnom sredinom i klimatskim promjenama, a koje važi za najskuplje i tehnički najzahtjevnije zbog ogromnog obima usklađivanja propisa i neophodnih višemilionskih finansijskih ulaganja u infrastrukturu. Osim tehničkih kriterija, ključna prepreka na ubrzanom putu mogao bi biti i potencijalni veto susjedne Hrvatske.

Naime, odnosi Zagreba i Podgorice opterećeni su nizom otvorenih bilateralnih pitanja: od neriješene granice na poluotoku Prevlaka, preko vlasništva nad školskim brodom „Jadran“, pa sve do nedavnih političkih tenzija izazvanih usvajanjem Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu.

Premijer Spajić je povodom ovih nesuglasica naglasio da timovi obje zemlje aktivno rade na pronalaženju kompromisa, te da je Podgorica spremna na ustupke kako bi se izbjegle blokade.

“Učinićemo sve što je u našoj moći da pronađemo kompromis i riješimo pitanja koja nas potencijalno dijele”, naglasio je Spajić

Upozorenje iz Brisela

Diplomatski napredak u Briselu, ipak, ne amnestira Podgoricu od oštrih unutrašnjih kritika koje je Evropska komisija eksplicitno navela u svom najnovijem izvještaju.

Evropski eksperti su konstatirali da je ukupan broj pravosnažnih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou i dalje zabrinjavajuće mali, dok hronični nedostatak stručnih kadrova i dugotrajni sudski postupci ozbiljno paraliziraju efikasnost i neovisnost kompletnog pravosuđa.

Brisel je izrazio i zabrinutost zbog nedosljednog provođenja tek usvojenih zakona, nedovoljne zaštite medijskih sloboda, kao i sve većeg malignog utjecaja stranih medija na domaću političku i društvenu scenu.

Iz tog razloga, Evropska komisija je poslala jasnu poruku da će konačna saglasnost svih 27 država članica ovisiti isključivo o opipljivim rezultatima na terenu, s posebnim naglaskom na oblast vladavine prava i borbu protiv organiziranog kriminala.