‘Ratna zona’: Zašto su indijske snage napale maoiste

Indijske snage sigurnosti pokrenule su sveopći rat protiv maoističkih boraca u saveznoj državi Chhattisgarh, dok savezna Vlada nastoji „izbrisati“ dugotrajne oružane pobune u plemenskoj regiji bogatoj mineralima.

Šuma Karrigatta Hills, koja se proteže preko država Chhattisgarh i Telangana, pretvorila se u „ratnu zonu“ sa više od 10.000 indijskih vojnika raspoređenih u antimaoističkoj operaciji – nazvanoj „Operacija Nula ili Kagar“.

Desničarska Bharatiya Janata Party (BJP), koja vodi i državu i centralnu Vladu, drastično je pojačala obim sigurnosnih operacija, ubivši ove godine najmanje 201 maoističkog pobunjenika, poznate i kao Naxali.

Samo u srijedu je ubijeno najmanje 27 pobunjenika, uključujući vođu maoista. U proteklih 16 mjeseci, više od 400 navodnih maoističkih pobunjenika ubijeno je u državi Chhattisgarh, domu značajne populacije Adivasija (što znači izvornih stanovnika ili autohtonog stanovništva).

No, aktivisti su uznemireni: kažu kako su mnogi od ubijenih nevini Adivasi. Aktivisti i opozicioni lideri pozivaju Vladu da prekine vatru i održi razgovore sa maoističkim pobunjenicima kako bi pronašli rješenje za višedecenijski problem.

Prema službenim podacima, više od 11.000 civila i pripadnika sigurnosnih snaga ubijeno je u sukobima u kojima su učestvovali maoistički borci između 2000. i 2024. godine. Sigurnosne snage ubile su najmanje 6.160 maoističkih boraca u istom periodu, prema policijskim i maoističkim podacima.

Dakle, hoće li tvrdokorni pristup Vlade pomoći u uspostavljanju mira ili će dodatno otuđiti Adivasije, koji su već jedna od najmarginaliziranijih grupa u državi?

Ko su maoisti i zašto se bore?

Oružana pobuna u Indiji počela je seoskim ustankom 1967. u malom gradu Naxalbari koji se nalazi u saveznoj državi Zapadni Bengal. Riječ Naxal dolazi od imena grada. Predvođen komunističkim vođama Kanuom Sanyalom, Charuom Majumdarom i Jungle Santalom, oružani ustanak pozivao je na rješavanje problema bezemljaštva i iskorištavanja ruralne sirotinje od strane zemljoposjednika.

Trojica vođa osnovala su Komunističku partiju Indije (marksističko-lenjinističku, CPI(ML)) 22. aprila 1969. kako bi pokrenuli oružanu pobunu protiv indijske države. Vjerovali su da njihovi zahtjevi neće biti ispunjeni prevladavajućim demokratskim uređenjem.

Naxal pobunjenike također je inspirirala revolucionarna ideologija kineskog vođe Mao Zedonga. Po uzoru na pristup kineske Komunističke partije osvajanju države, decenijama su vodili oružanu pobunu protiv indijskih sigurnosnih snaga u centralnoj i istočnoj Indiji bogatoj mineralima. Vlada Zapadnog Bengala, na čelu s vođom Kongresa Siddharthom Shankarom Rayom, pokrenula je žestoku kampanju za suzbijanje ustanka naksalita.

Sanyal, jedan od osnivača pokreta, rekao je potpisniku teksta 2010. kako je „do 1973. najmanje 32.000 naksalita ili simpatizera zatvoreno širom Indije“.

„Mnogi su ubijeni u izmišljenim obračunima. A kada je juna 1975. proglašeno vanredno stanje, bilo je jasno – sunce pokreta naksalita je gotovo zašlo“, rekao je. Umro je 2010. u dobi od 78 godina, najvjerovatnije počinivši samoubistvo u Siliguriju.

Tokom godina, CPI(ML) se rascijepila na više stranaka, od kojih više od 20 još uvijek postoji. Glavna stranka CPI(ML) odustala je od oružane borbe, izrazila vjeru u indijski Ustav i počela učestvovati u izbornoj politici. Trenutno je to legalno priznata politička organizacija s nekoliko parlamentaraca.

U međuvremenu, 1980. godine, jednu od frakcija pod imenom Narodni rat osnovali su Kondapalli Seetharamayya i Kolluri Chiranjeevi u Andhra Pradeshu. Još jedna velika odcjepljena frakcija, Maoistički komunistički centar (MCC), imao je bazu u državama Bihar i Zapadni Bengal. Septembra 2004. MCC i CPI(ML) Narodni rat su se spojili, što je rezultiralo stvaranjem Komunističke partije Indije (maoističke), najveće oružane maoističke organizacije u Indiji danas.

Novog generalnog sekretara organizacije, Nambalu Keshavu Raa koji je bio poznat kao Basavaraj, ubile su u srijedu snage sigurnosti u Bastaru, Chhattisgarh – posljednjem uporištu maoista.

Je li BJP pojačao kampanju protiv maoista?

Vlada države Chhattisgarh, koju predvodi BJP, zauzela je agresivniji stav protiv maoista u odnosu na prethodnu vladu koju je predvodila Kongresna stranka.

Najmanje 141 maoist ubijen je između 2020. i 2023. kada je Kongresna stranka bila na vlasti, ali nakon što je BJP došao na vlast, sigurnosne snage tvrde kako su samo u 2024. ubile 223 navodnog maoistu.

„Posljednjih 15 mjeseci naše sigurnosno osoblje snažno se bori protiv Naksala“, rekao je glavni ministar Chhattisgarha Vishnu Deo Sai za Al Jazeeru. „Ova akcija dio je širih napora, koje predvode premijer Narendra Modi i ministar unutrašnjih poslova Amit Shah, da se Indija oslobodi naksalizma. Ovo je odlučujuća faza i brzo napredujemo u tom smjeru.“

Kako navode vlasti, sigurnosne snage su trenutno opkolile sumnjiva skrovišta maoista u brdima Karigatta, a vojni helikopteri pomažu u operaciji. Indijski ministar unutrašnjih poslova Amit Shah 14. maja je izjavio kako je 31 borac ubijen ​​u brdima Karrigatta.

„Još jednom uvjeravam sunarodnjake da će Indija sigurno biti slobodna od naksalizma do 31. marta 2026. godine“, ponovio je Shah u svojoj objavi na X.

Ukupno je u Chhattisgarhu raspoređeno gotovo 66.000 pripadnika snaga sigurnosti, uključujući niz paravojnih i specijalnih snaga. Najnovija operacija, u kojoj učestvuje više od 10.000 vojnika, fokusirana je na mineralima bogatu regiju Bastar u Chhattisgarhu koja se prostire na 38.932 kvadratna kilometra – područje približno veliko kao američka savezna država Kentucky (nešto manje od Nizozemske).

Vlada je samo u Bastaru uspostavila gotovo 320 sigurnosnih kampova – dom za tri miliona ljudi. Broj osoblja u svakom kampu varira ovisno o potrebama: može biti od 150 do 1.200, uključuju sigurnosne snage, kao i tehničko osoblje. Sigurnosni kampovi često su opremljeni opremom za nadzor i komunikaciju kako bi pomogli u operaciji protiv pobunjenika. Lokalne policijske snage od 20.000 ljudi također pomažu u operacijama u Bastaru.

Korištenje vrhunske tehnologije, poput naprednih dronova opremljenih kamerama visoke rezolucije i termovizijskim senzorima, pomoglo je snagama sigurnosti u praćenju aktivnosti maoista u gustim šumama regije. Međutim, seljani tvrde kako su snage sigurnosti izvodile zračne udare u raznim dijelovima Bastara koristeći velike dronove. Maoističke grupe također su optužile snage za izvođenje zračnih napada. Sigurnosne snage kategorički negiraju te optužbe.

Shah, ministar unutrašnjih poslova, često je posjećivao Chhattisgarh, čak je i provodio noći sa snagama sigurnosti u Bastaru. No, savezna Vlada bivšeg premijera Manmohana Singha, koji je bio Modijev prethodnik na najvišoj izvršnoj funkciji Indije, također je zauzela oštar stav protiv Naksala.

Singh je čak nazvao naksalizam “najvećom prijetnjom unutrašnjoj sigurnosti” Indije, a njegova Vlada pokrenula je veliku akciju 2009. godine u okviru onoga što je nazvala “Operacija Zeleni lov” kako bi ugušila oružanu pobunu. Usred navoda o kršenju ljudskih prava, indijske snage sigurnosti uspjele su smanjiti teritoriju koji kontroliraju maoisti.

Tokom 2000-ih, Naksali su kontrolirali gotovo trećinu indijskih plemenskih područja bogatih mineralima, eufemistički poznatih kao Crveni koridor, a koje se protežu kroz države Chhattisgarh, Telangana, Odisha, Jharkhand i Maharashtra, između ostalih. No, broj okruga u kojima maoisti imaju značajan utjecaj smanjio se sa 126 u 2013. na 38 do aprila prošle godine.

Izvode li snage sigurnosti vansudska ubistva?

Dok Vlada tvrdi kako je uspjela u svojoj vojnoj ofanzivi, grupe za ljudska prava poput Narodne unije za građanske slobode (PUCL) optužuju snage sigurnosti za provođenje lažne sukobe ili vansudska ubistava.

„Provodi se velika vojna kampanja pod izlikom eliminacije maoista“, rekao je Junas Tirkey, predsjednik PUCL-a u državi Chhattisgarh. „Od 2024. godine nasilje, kršenja ljudskih prava i militarizacija naglo su se povećali u Bastaru. Nevini pripadnici plemena ubijaju se u lažnim okršajima“, rekao je za Al Jazeeru.

PUCL je identificirao najmanje 11 incidenata kao lažne sukobe u posljednjih godinu i pol. Policija je 25. marta objavila kako je ubila maoističke pobunjenike Sudhakara alias Sudhira, Pandrua Atru i Mannua Barsu u selu Bordga, ​​Bijapur, 160 kilometara istočno od Bastara. No, seljani tvrde da je policijska verzija dešavanja lažna. Tvrde kako je policija noću opkolila selo, odvela 17 ljudi, pustila sedam, ubila troje i odvela preostalih sedam sa sobom.

Vlada je demantirala optužbe, ali u ovom slučaju nije provedena nezavisna istraga. Redovnu istragu, koja se provodi nakon takozvanih sukoba, ne smatraju vjerodostojnom grupe za ljudska prava i plemenske zajednice jer se uvelike temelji na policijskoj verziji događaja.

„Istina je da je Sudhakar bio maoist i došao posjetiti nekoga u selu. No, policija je uhvatila Sudhakara, mog brata i ostale žive, odvela ih i kasnije ih upucala, lažno proglasivši to sukobom“, rekao je Manesh Barsa, brat Mannua Barse, za Al Jazeeru.

Generalni inspektor policije regije Bastar Pattilingam Sundarraj nije se složio s tim optužbama. Tvrdi da maoisti često vrše pritisak na lokalno stanovništvo da izmišljaju optužbe protiv policije nakon susreta. Međutim, više takozvanih sukoba u Bastaru pokazalo se lažnim u prošlosti, a u većini slučajeva žrtve nisu dobile pravdu.

Od hiljada navodnih sukoba u Bastaru u posljednjih 25 godina, samo su dva bila predmet sudske istrage. Tako je 28. juna 2012. godine 17 Adivasija, uključujući šest maloljetnika, ubijeno u selu Sarkeguda u okrugu Bijapur. Potom su 17. maja naredne godine četiri maloljetnika bila su među osam Adivasija ubijenih u selu Edasmeta u istom okrugu.

Istrage koje su vodili sudije Visokog suda utvrdile su da su sve žrtve nevine. Izvještaji su objavljeni 2022. tokom prethodne vladavine Kongresne stranke, iako do danas nije zabilježen nijedan proces protiv bilo koga.

Čak su i mirni protesti protiv rudarskih projekata i militarizacije regije dočekani oštrim represijama. Moolvasi Bachao Manch (MBM), kojeg predvodi Adivasis, zabranjen je prošle godine zbog “protivljenja razvoju” i “pružanja otpora sigurnosnim snagama”. Deseci mladih Adivasija povezanih s MBM-om uhapšeni su od 2021. godine.

Zašto se kritizira regrutiranje bivših maoista u Vladine snage?

Regrutiranje Adivasija, od kojih su mnogi bivši maoisti, u državne snage posljednjih godina kao da je preokrenulo situaciju u korist Vlade. Tadašnja vlada BJP-a počela je 2008. uključivati ​​Adivasije, posebno bivše maoiste, u snage Okružne rezervne garde (DRG) sa ciljem korištenja u antimaoističkim operacijama. Ideja je bila: bivši maoisti bolje se snalaze u gustom terenu džungle i znaju za maoistička skrovišta.

No, raniji podaci izazvaju zabrinutost. Adivasi koji su se prijavili kao specijalni policajci (SPO), kako su ih nazivali, optuženi su za kršenje prava. Indijska Vlada je 2005. godine, kada je većinu imala Kongresna stranka, pokrenula kampanju protiv maoista pod nazivom Salwa Judum (što na lokalnom jeziku Gondi znači „marš mira“). Članovi Salwa Juduma bili su naoružani, a kasnije su proglašeni SPO-ima te su primali 1.500 rupija mjesečno (17 dolara).

No, članovi Salwa Juduma suočili su se s optužbama za silovanje, podmetanje požara, mučenje i ubistvo. Vrhovni sud je 2011. proglasio Salwa Judum ilegalnim i oštro kritizirao državu zbog naoružavanja civila. Nakon toga, mnogi SPO-i su pripojeni u DRG. Pripadnici DRG-a također su optuženi za kršenje prava, ali takvi su slučajevi rijetko istraženi.

Aktivisti su također doveli u pitanje politiku korištenja predanih maoista u borbi umjesto njihove rehabilitacije.

„Način na koji su SPO-i uključeni u DRG je uznemirujući. Pokazuje kako je plemenskoj omladini uključenoj u nasilje ponovo uručeno oružje pod izlikom rehabilitacije“, rekla je Priyanka Shukla, advokatica i aktivistica za ljudska prava, za Al Jazeeru.

Bivši zastupnik u Parlamentu Arvind Netam vjeruje kako je Bastar „u stanju građanskog rata“. U ovakvoj situaciji, kaže, najviše pate pripadnici plemena.

„Bilo da se radi o maoistima ili DRG-u, onaj ko ubija je iz plemena, a i onaj ko umire je iz plemena“, rekao je za Al Jazeeru Netam, plemenski vođa.

Aktivisti tvrde kako nova rehabilitacijska politika Chhattisgarha, koja obećava nagrade, potiče ljude da se okreću jedni protiv drugih za novac, često uz optužbe koje mogu biti pravno neodržive.

Zašto se Vlada opirala pozivima na prekid vatre?

Zanimljivo je da je, iako je Vlada pojačala svoju ofanzivu, nastavila nuditi mirovne pregovore maoistima.

„I dalje ponavljamo da bi maoisti trebali doći na dijalog nakon što polože oružje. Naša vrata za razgovore u okviru indijskog Ustava uvijek su otvorena“, rekao je prošle sedmice lokalnim medijima Vijad Sharma, ministar unutrašnjih poslova Chhattisgarha.

Maoisti, međutim, insistiraju na prekidu vatre i povlačenju paravojnih snaga kao preduvjetima za razgovore. Tvrde da mirovni pregovori i vojne operacije ne mogu teći istovremeno.

U izjavi je glasnogovornik CPI (maoista) Abhay naveo: „Pravo na život garantirano indijskim Ustavom gazi sama Vlada… Sa jedne strane, naša stranka pokušava pokrenuti bezuvjetni dijalog, a s druge strane, neprekidna ubistva maoista i pripadnika plemena čine mirovni proces besmislenim.“

Aktivisti su izrazili zabrinutost zbog teškog položaja Adivasi zajednica. Soni Sori, društveni aktivista Adivasi iz Bastara, vjeruje da Vlada mora poduzeti inicijativu za mirovne pregovore.

„S jedne strane, sama Vlada je predložila dijalog s maoistima. Sada je ta ista Vlada pretvorila Bastar u ratnu zonu“, rekao je Sori za Al Jazeeru. „Obzirom na način na koji se ove operacije provode, Vlada bi ih trebala zaustaviti, poticati okruženje pogodno za dijalog i poduzeti značajne korake prema pokretanju mirovnih pregovora.“

Aktivisti za ljudska prava, akademici i studenti postali su meta nakon što su proglašeni simpatizerima Naxala. Profesor sa invaliditetom od 90 posto sa Univerziteta u Delhiju GN Saibaba zatvoren je zbog podrške maoistima. Prošlog oktobra umro je nekoliko mjeseci nakon što ga je najviši sud države oslobodio nakon decenija zatvora.

Ipak, glavni državni ministar Sai kaže da neće biti popustljivosti u ovom pitanju. „Istrebljenje Naxala nije samo kampanja, već misija osiguranja budućnosti Bastara i Chhattisgarha“, rekao je.

Opada li podrška maoistima?

Tadašnji generalni direktor policije Chhattisgarha Vishwaranjan procijenio je 2011. da u regiji Bastar ima otprilike 10.000 naoružanih maoista i 40.000 pripadnika paravojnih snaga. Tačne cifre teško je utvrditi.

Pobunjenici su uspjeli izvesti smrtonosne napade na snage sigurnosti 2010. godine i tada su ubili 76 pripadnika paravojnih snaga u šumskoj zasjedi u Chhattisgarhu, dok su tri godine kasnije, deseci ljudi, uključujući lidera Kongresa koji je osnovao Salwa Judum, ubijeni u pobunjeničkoj zasjedi.

Sundarraj P, trenutni generalni inspektor policije Bastara, procjenjuje kako je ostalo približno 1.000 naoružanih maoista, zajedno s 15.000 pojedinaca koji se povezuju sa pokretom. Interni izvještaji maoista priznaju pad broja novih regruta, manje jedinice i nestašicu municije. Od 40 članova centralnog komiteta i politbiroa, samo je 18 ostalo na slobodi, dok su ostali su ili mrtvi ili uhapšeni.

U međuvremenu su se snage sigurnosti proširile, izgradile nove kampove te poboljšale obavještajne podatke i obuku, dok se područja baza maoista smanjuju. Bivši glavni zamjenik generalnog direktora Vishwaranjan kaže da su maoisti oslabljeni u Chhattisgarhu, ali su se proširili na susjedni Madhya Pradesh.

„Čak i ako budu eliminirani iz Bastara, maoizam je ideologija koja se ne može pobijediti samo nasiljem“, rekao je za Al Jazeeru. „Sve dok gradimo društvo na ekonomskoj nejednakosti, ideologija se može ponovo pojaviti u novom obliku.“

Braneći politiku svoje Vlade, glavni ministar Sai rekao je da „sigurnost i razvoj idu ruku pod ruku“.

„Dok naša vlada vodi kampanju protiv Naksala, mi također aktivno radimo na razvojnim projektima“, rekao je.

Je li borba zapravo zbog željezne rude?

Naksali su kao razloge za pobunu u područjima bogatim mineralima naveli iskorištavanje prirodnih resursa, posebno rudarskim zakupima izdatim globalnim korporacijama, te raseljavanje lokalnih zajednica. Hiljade Adivasija su raseljene, a njihova lokalna okruženja su jako razorena zbog rudarskih aktivnosti. Od 51 zakupnine minerala u Bastaru, 36 drže privatne firme, uključujući globalnog giganta ArcelorMittal.

Bivši zastupnik i plemenski vođa Manish Kunjam ponavlja sličan stav, tvrdeći: „Pravi problem je željezna ruda.“

Prema indijskoj Vladi, 19 posto rezervi željezne rude u državi nalazi se u Chhattisgarhu, uglavnom u Bastaru. Chhattisgarh čini 18 posto indijskih prihoda od željezničkog teretnog prometa, uglavnom od prijevoza minerala – i taj broj raste.

Kunjam je objasnio kako je, kada su korporacije Tata i Essar 2005. započele projekte rudarenja željezne rude, država pokrenula program Salwa Judum, evakuirajući 644 sela pod izlikom straha od maoista. Najmanje 350.000 ljudi je raseljeno. Međutim, snažan plemenski otpor prisilio je firme na povlačenje.

„Učeći iz tog neuspjeha, Vlada je sada postavila sigurnosne kampove u rudarskim zonama, pripremajući se za obnovljeno vađenje“, rekao je. „Bez odobrenja seoskog vijeća, rudarstvo se ne može nastaviti. Ako plemena protestiraju, bit će označeni kao maoisti ili simpatizeri i s njima će se postupati u skladu s tim.“

Detaljniji pogled na njegove tvrdnje otkriva da se većina kampova doista nalazi u područjima gdje je rudarstvo pokrenuto ili će uskoro početi. U rudarskom pojasu Bastara, na svakih devet pripadnika plemena dolazi jedan vojnik. Mnoge od ovih kampova finansiraju rudarske firme.

No, glavni ministar Sai vjeruje da bi mineralne resurse u plemenskim područjima trebalo iskoristiti.

„Životi pripadnika plemena promijenit će se s početkom rudarskih i industrijskih aktivnosti“, rekao je i pohvalio se kako je Chhattisgarh druga država proizvođačica minerala [nakon Odishe], zaradivši prošle godine otprilike 14,19 milijardi rupija (1,71 milijardi dolara). Ove godine država je dodijelila 48 velikih mineralnih blokova privatnim firmama u državi.

Ipak masovno siromaštvo i nedostatak osnovnih zdravstvenih ustanova razotkrivaju Vladine tvrdnje. Netam, plemenski vođa, istakao je da država ima stopu smrtnosti dojenčadi od gotovo 38 na 1.000 živorođene djece, u usporedbi s nacionalnom stopom smrtnosti dojenčadi od 28 na 1.000 živorođene djece. U Bastaru, rekao je, siromaštvo je 80 posto.

Glasnogovornik opozicione Kongresne strankle Sushil Anand Shukla tvrdio je da se pod krinkom rudarstva provode pripreme za potpuno raseljavanje plemena iz Bastara.

„Danas se Bastar nalazi na rubu rata, a odgovori se ne mogu pronaći gledajući u prošlost. Vlada mora prestati sa saradnjom sa korporacijama i rudarskim firmama po cijenu deložiranja plemena“, kaže Sushil Anand Shukla za Al Jazeeru. „Ideja o stvaranju prihoda po cijenu života plemena je opasna i neustavna“.