Šta je postignuto Trumpovim carinama, osim ‘bure’ na tržištima

Prilikom ispitivanja carinskih akrobacija američkog predsjednika Donalda Trumpa, na početku njegovog drugog mandata, teško je shvatiti šta je zapravo postignuto.

Ono što jeste jasno je da su Trumpove najave carina uzburkale globalna tržišta, izbrisavši hiljade milijardi vrijednosti i ostavivši mnoge kompanije u nedoumici kako planirati budućnost usred takve neizvjesnosti.

U roku od nekoliko dana nakon što je preuzeo dužnost za svoj drugi mandat Trump je uveo 25-postotne carine na meksički, kao i većinu kanadskog uvoza, te 10-postotne carine za Kinu, tvrdeći da SAD mora učiniti više kako bi zaustavio priliv fentanila i dolazak ilegalnih migranata u SAD.

Ubrzo je, na 30 dana, suspendirao mjere protiv Kanade i Meksika, ali ne i protiv Kine, u zamjenu za ustupke u pogledu granica i realizacije zakona.

Od tada je povećao carine na čelik, aluminij, automobile i autodijelove za 25 posto, vratio carine Meksiku i Kanadi, te udvostručio carine na sav kineski uvoz na 20 posto.

‘Krvoproliće’ na Wall Streetu

Zatim je pregovarao o carinama na uvoz automobila iz Kanade i Meksika, te se konačno dogovorio o brojci od 25 posto na globalni uvoz automobila.

Zatim je u aprilu najavio “recipročne” tarife za desetke zemalja širom svijeta, s osnovnom tarifom od deset posto za sve zemlje. Nakon „krvoprolića“ na Wall Streetu, pauzirao je “recipročne” tarife na 90 dana, ali je zadržao globalni porez od 10 posto i uveo porez od 145 posto za Kinu – koja je potom uzvratila porezom od 125 posto na američku robu koja ulazi u zemlju.

Ubrzo nakon toga, Trump je počeo ukidati neke carine dok je SAD sklapao trgovinske sporazume. Prvi se desio prošle sedmice, u obliku ograničenog trgovinskog sporazuma sa Velikom Britanijom, kojim je zadržana carina od 10 posto na mnoge proizvode, ali je smanjena američka carina na uvoz britanskih automobila sa trenutnih 27,5 posto na 10 posto, što je izazvalo gnjev američkih proizvođača automobila.

Ipak ono što su svi očekivali dogodilo ovih dana – SAD i Kina najavili su pauzu i smanjenje carina na 90 dana, pri čemu je SAD smanjio tarife na 30 posto, a Kina na 10 posto, dok dvije zemlje dogovaraju trgovinski sporazum.

I prije objave, SAD je već uveo izuzetke za pametne telefone, računare i druge tehnološke proizvode, koje uglavnom uvozi iz Kine. Zatim je, prema sporazumu, smanjio i carinu na uvoz niske vrijednosti iz Kine (de minimis), snizivši carine sa 120 na 54 posto za artikle vrijedne manje 800 dolara. Takva se roba prije uvozila u SAD bez plaćanja ikakvih uvoznih carina i uz minimalne preglede.

Takav uvoz je oštro kritiziran, ne samo zbog optužbi da je zemlja preplavljena jeftinim proizvodima, već i zbog toga što su ga trgovci koristili za uvoz droge, uključujući fentanil.

Trgovina fentanilom bila je opravdanje za početne tarife uvedene Kini, Meksiku i Kanadi, pa nije jasno je li američka vlada još uvijek zabrinuta zbog potencijalne zloupotrebe od strane krijumčara droge.

Najveće posljedice po male kompanije

Iako su kompanije pozdravile razna smanjenja i privremenu obustavu carina, predah nije potpuno uklonio neizvjesnost. Kratke pauze u tarifama mnogim kompanijama nisu dovoljne za donošenje dugoročnijih investicijskih ili odluka o snabdijevanju.

Upravo male kompanije, koje zapošljavaju 45,9 posto američke radne snage i čine 43,5 posto američkog bruto domaćeg proizvoda, najsnažnije osjećaju posljedice.

Postoji strah da neizvjesnost uzima danak američkoj ekonomiji. Bloombergova ekonomska anketa pokazuje da je vjerovatnoća od recesije sljedeće godine 50 naprema 50.

I dok je inflacija do sada bila pod kontrolom – potrošačke cijene porasle su za 2,3 posto u aprilu u odnosu na prethodnu godinu – ekonomisti očekuju porast inflacije do sredine godine, a povjerenje potrošača dostiglo je najniži nivo u 13 godina, mada su se neke cijene, koje su iznenada snažno skočile, počele spuštati.

U međuvremenu je Walmart, najveći svjetski trgovac na malo i najveći uvoznik kontejnera u SAD-u, od kojih je veliki dio iz Kine, upozorio da će morati početi povećavati cijene do kraja ovog mjeseca zbog visokih troškova carine, čak i nakon što su one smanjene na 30 posto.

Trump je priznao da postoji mogućnost porasta cijena. “Američka djeca će imati dvije lutke umjesto 30. Dakle, možda će te dvije lutke koštati nekoliko dolara više nego inače”, rekao je nedavno.

No nije jasno gdje ide sa svojim tarifama, čak i ako su neke kompanije najavile milijarde dolara vrijedna nova ulaganja, a neka su bila recikliranje prethodnih – poput Appleove februarske najave da će uložiti 500 milijardi dolara u SAD u sljedeće četiri godine, ali za koju analitičari kažu da uključuje i trenutne obaveze.

Na kraju, to je više pitanje za narednih nekoliko godina, nego za sadašnja radna mjesta.