Trumpove carine stupile na snagu: Na šta treba obratiti pažnju

“Recipročne” carine predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa stupile su na snagu u srijedu, minut iza ponoći po američkom istočnom vremenu, zaoštravajući globalni trgovinski rat koji je uzburkao berze i doveo kompanije na rub živaca.

Trump je dugo obećavao uvođenje carina američkim trgovinskim partnerima, uključujući i tokom predizborne kampanje prošle godine.

Neke ciljane carine, uključujući one na čelik i aluminij, na snazi ​​su sedmicama.

Dana 2. aprila, Trump je predstavio svoje carine na “dan oslobođenja”, kako ga je nazvao, za desetke zemalja, i tako poslao berze u strmoglav pad dok su ulagači probavljali izglede za kraj ere globalizacije i slobodne trgovine. Od tada je nekoliko istaknutih Trumpovih pristalica izrazilo zabrinutost zbog njegovih trgovačkih salvi.

Bill Ackman, izvršni direktor hedge fonda Pershing Square Capital Management, javno je pozvao upravu da zaustavi carine kako bi SAD-u i njegovim trgovinskim partnerima dali vremena za postizanje dogovora.

No, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt jasno je dala do znanja da Trump nema namjeru odgoditi carine, uprkos tome što je više od 70 zemalja pristupilo početku pregovora.

Kako se približavao rok, analitičari su se pomirili sa činjenicom da će carine postati stvarnost.

“Ovo će biti bolno za potrošače i povećati poslovnu neizvjesnost. Tržište dionica će dodatno pasti”, rekao je za Al Jazeeru Gary Hufbauer, nerezidentni viši saradnik Peterson Instituta za međunarodnu ekonomiju.

Rachel Ziemba, pomoćna viša saradnica u Centru za novu američku sigurnost, očekuje nastavak pregovora, iako Trump “udvostručuje carine za Kinu i ostaje pri ostalim carinama”.

Izazov je činjenica da će “Trumpova želja da nema trgovinskog deficita otežati sklapanje dogovora”, kaže Ziemba.

Ekonomisti se slažu da će cijene za potrošače neminovno rasti – pitanje je samo koliko.

Na snazi princip ‘milo za drago’

I dok stižu reakcije iz svijeta, najznačajnija zemlja za promatranje bit će Kina.

Nakon što je Trump rekao da će Kini uvesti dodatne carine od 50 posto kao odgovor na njene mjere odmazde, porezi na uvoz kineske robe trebali bi porasti na nevjerovatnih 104 posto.

“Carina od 100 posto za Kinu zatvorit će sav kineski izvoz u SAD”, ​​rekla je za Al Jazeeru Vina Nadjibulla, potpredsjednica odjela za istraživanje i strategiju u Azijsko-pacifičkoj fondaciji Kanade.

To ne samo da bi podiglo cijene u SAD-u, koji je uveliko ovisan o kineskom uvozu, već bi takođe vjerovatno natjeralo Peking da proširi trgovinu na drugim tržištima, uključujući Evropu i jugoistočnu Aziju, što bi dovelo do negativnih učinaka za te ekonomije.

“Što više kinesko-američki trgovinski rat eskalira, to su veće posljedice na države jugoistočne Azije i druge ekonomije širom svijeta”, kaže Nadjibulla.

Osim Kine, Evropska unija je prošle sedmice najavila brojne kontramjere, kao i Kanada. Drugi veliki trgovinski partneri, uključujući Japan, Južnu Koreju i Vijetnam, odbili su uzvratiti i pregovaraju sa SAD-om.

Tržišta će sljedećih dana i sedmica pažljivo pratiti ishod tih trgovinskih pregovora, a ulagači očajnički traže razjašnjenje jesu li Trumpove carine privremena pregovaračka taktika ili samo početak trajnog preuređenja globalne trgovine.

Ziemba kaže da će se ulagačima savjetovati da se do tada stišaju.

“Nemojte posuđivati ​​da biste investirali i nemojte ulagati novac koji bi vam mogao odmah zatrebati”, kaže Ziemba. “Za sada je na snazi princip ‘milo za drago’, a to će biti izazov za globalnu ekonomiju”.