Ukrajinci o kraju rata duž linije fronta: Putin samo odugovlači pregovore

Dovršavajući cigaretu posljednjim dubokim udahom ispred bolničke zgrade u središtu Kijeva, ranjeni ukrajinski operater bespilotne letjelice sumirao je spremnost ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat u Ukrajini duž trenutnih linija fronta.

“Ne vjerujte ovim procurjelim informacijama […] vampir samo odugovlači razgovore”, rekao je za Al Jazeeru Arsenij, 31-godišnjak koji se oporavlja od rane na glavi zbog koje je ostao slijep na jedno oko, dok je stajao pokraj rascvjetalog stabla jabuke.

Pri tome je mislio na izvještaj Financial Timesa objavljen ovih dana u kojem se sugeriralo da bi Putin mogao “odustati” od želja Moskve da pripoji četiri djelomično okupirane ukrajinske regije.

U septembru 2022. godine, sedam mjeseci nakon što je počela ruska invazija na Ukrajinu punog opsega, Moskva je priznala te regije kao dio Rusije iako ih nije u potpunosti kontrolirala – i počela je gubiti neka okupirana područja u roku od nekoliko sedmica.

U zamjenu za ustupak Kremlja, SAD bi mogao priznati Krim, crnomorski poluotok koji je Moskva anektirala 2014. godine, kao dio Rusije i de facto “priznati” kontrolu Kremlja nad okupiranim dijelovima četiri regije, tvrdi Financial Times pozivajući se na dužnosnike upoznate s pregovorima.

“Djed u bunkeru želi prevariti (američkog predsjednika Donalda) Trumpa i onda pronaći izgovor za nastavak rata”, rekao je Arsenij, koji nije naveo svoje ime u skladu s ratnim protokolom, misleći na Putina. “Ova imperijalna taktika nam je poznata stoljećima.”

Glavni glasnogovornik Kremlja odbacio je izvještaj, ali nije negirao detalje o priznanju Krima.

“Ovih dana se objavljuju mnoge lažne informacije, uključujući i one koje objavljuju ugledne publikacije”, rekao je Dmitrij Peskov za novinsku agenciju RIA Novosti. “Zato treba slušati samo originalne izvore informacije”.

‘Rusija nema resurse za nastavak rata’

Međutim, istraživač s njemačkog Univerziteta u Bremenu uvjeren je da je prekid vatre duž trenutne linije fronta primamljiva opcija za Putina.

“Rusija nema resurse za nastavak rata i, štoviše, za postizanje bilo kakvih velikih osvajanja”, rekao je Nikolaj Mitrokin za Al Jazeeru.

Sankcije Zapada, strahovit nedostatak kvalificirane radne snage i militarizacija ruske ekonomije izazvali su nagli pad proizvodnje u mnogim industrijama, rekao je.

“Za Putina su vašingtonsko priznanje Krima kao dijela Rusije i odbijanje Ukrajine da se pridruži NATO-u dobar trofej koji bi [izgledao] uvjerljivo za javnost”, rekao je.

Trofej bi “gajio daljnje nade za koje Kremlj ne mora žuriti da ih ispuni kako bi se ruske snage mogle odmoriti, pregrupirati i dalje djelovati u skladu sa situacijom”, rekao je.

Dogovor s Evropskom unijom, čije se zemlje članice velikom većinom protive rasparčavanju Ukrajine, “mogao bi se nekako postići kasnije”, rekao je.

Međutim, čini se da Volodimir Zelenski nije uvjeren.

“On je nezavisan igrač čija igra može osujetiti dogovor”, rekao je Mitrokin, misleći na ukrajinskog predsjednika. “Zasad se čini da je Zelenski raspoložen da pokuša da postigne dogovor.”

Putin je spreman da se službeno složi s nekim od Trumpovih zahtjeva – samo da bi iznio još svojih zahtjeva.

“Ovo je dvostruka igra, Putinov tradicionalni stil”, rekao je za Al Jazeeru Volodimir Fesenko, voditelj think tanka Penta u Kijevu. “To je pokušaj da se Trump drži na udici u pregovorima, pokušaj cjenkanja u zamjenu za virtualni sporazum o prekidu vatre duž prve linije fronta”.

Ustupak bi mogao izgledati kao “formalni korak” prema stajalištu Washingtona.

No, Putin zapravo želi dobiti mnogo više, uključujući trenutno ukidanje svih sankcija koje je Zapad uveo Rusiji od aneksije Krima 2014, rekao je Fesenko.

Putin “uvlači Trumpa u pregovarački proces, ali pod uvjetima Rusije”, smatra.

Spremnost Washingtona da prizna Krim istakao je kao “glavnu pogrešku” koja je izazvala krizu u pregovorima koji se razvlače mjesecima uprkos Trumpovoj tvrdnji da bi mogao okončati rat “za 24 sata”.

Ako se Bijela kuća ne povuče iz zagonetke u vezi Krima, razgovori će stati, rekao je Fesenko.

Čini se da je Krim doista postao jabuka razdora.

Zelenski je u međuvremenu rekao da Kijev nikada neće priznati poluotok kao dio Rusije. Njegove su riječi očito prisilile Trumpova posebnog izaslanika za Ukrajinu Stevea Witkoffa i američkog državnog sekretara Marca Rubija da odbiju prisustvovati mirovnim pregovorima u Londonu.

Iako je ukrajinsko izaslanstvo stiglo, London je saopćio da razgovora s drugim evropskim i američkim dužnosnicima neće biti.

‘Nemaju dovoljno snage’

U međuvremenu, Moskva pojačava svoje napore duž linije fronta u obliku polumjeseca koja se proteže na više od 1.000 kilometara. No, vojni analitičari kažu da Moskvi jednostavno nedostaje ljudstva i naoružanja.

“Nemaju dovoljno snage”, rekao je za Al Jazeeru general-poručnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Glavnog štaba ukrajinskih oružanih snaga.

Rekao je da Moskva pokušava protjerati ukrajinske snage iz njihovih uporišta u zapadnim ruskim regijama Kursk i Belgorod.

Putin također želi da zadrži tampon zonu u sjevernoj ukrajinskoj regiji Sumi, gdje je Rusija okupirala nekoliko pograničnih gradova, ali nije uspjela napredovati prema većim gradovima, rekao je Romanenko.

“Zadatak s vrha je da se dođe do granica istočne regije Dnjipropetrovsk do 9. maja”, kada će Moskva raskošno proslaviti 80. godišnjicu poraza nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu, rekao je Romanenko.

Pod Putinom je proslava 9. maja postala centralna tačka ruskog političkog kalendara.

Ukrajinski politički analitičar koji je postao vojnik smatra da će se rat razvući na još nekoliko mjeseci.

“Sigurni smo da do jeseni ili zime možemo iscijediti ozbiljne ustupke od Rusije zbog ekonomskih razloga”, poput nastavka sankcija, napisao je Kiril Sazonov na Telegramu.

“Nema četiri regije, nema službenog priznanja okupiranih područja, prekida neprijateljstava duž linije fronta, stranih mirovnih kontingenata koji bi kontrolirali prekid vatre – i to je to”, napisao je.

U međuvremenu Moskva želi slomiti odbranu Ukrajine kako bi nastavila svoju ofanzivu na istočnim i južnim frontovima i potom “iskoristiti svoju poziciju moći u razgovorima”, napisao je.

“Scenarij je jednostavan i razumljiv, rat se nastavlja, a stranama nije ponestalo argumenata na bojnom polju”, zaključio je Sazonov.