Politika ‘Amerika na prvom mjestu’ komplicira posao proizvodnje automobila

Najnovije carine predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa na automobilski sektor jasno su pokazale jednu stvar, kažu stručnjaci – da SAD više nije svjetionik slobodne tržišne trgovine, a poduzeća se moraju prebaciti na stvarnost “Amerika na prvom mjestu”.

Trump je najavio 25-postotne carine od ove sedmice na sve automobile, lake kamione i autodijelove uvezene u SAD, što je potez koji su stručnjaci nazvali “razornim” za industriju.

Gotovo polovina od 16 miliona automobila prodanih u SAD-u prošle godine bila je uvezena, s ukupnom vrijednošću većom od 330 milijardi dolara, prema novinskim izvještajima koji citiraju analitičare Goldman Sachsa.

Nije jasno hoće li carine stupiti na snagu kako je navedeno u Trumpovoj posljednjoj objavi ili će biti izuzetaka ili povlačenja.

“Ipak, jednu stvar znamo sigurno”, rekao je Ilhan Geckil, viši ekonomist u Anderson Economic Group (AEG). “Trumpove politike su protekcionističke, a ne slobodno tržište i slobodna trgovina na način na koji je SAD radio [stvari] desetljećima. Sada se to mijenja… To je novo pravilo, a kompanije moraju igrati u skladu s tim i morat će povećati poslovnu prisutnost u SAD-u.”

Neki proizvođači automobila, uključujući južnokorejske Hyundai i Kiu, najavili su planove za povećanje proizvodnje u SAD-u.

Iako to ostavlja utisak da je Trump u pravu kada tvrdi da će carine natjerati proizvođače da proizvode više u SAD-u, cjelokupna slika je kompliciranija, rekao je Geckil.

“SAD je zaista najbolji u smislu veličine tržišta” i čini gotovo 25 posto globalne prodaje automobila, rekao je Geckil, objašnjavajući zašto proizvođači automobila ne žele izgubiti pristup američkom tržištu.

Cijene će značajno porasti

Ipak, razlog zašto se velik dio proizvodnje preselio iz SAD-a bio je iskorištavanje prednosti nižih cijena i jeftinije robe. Vraćanje proizvodnje u SAD dovest će do viših cijena njihovih proizvoda, što će pogoditi potražnju, rekao je.

“Cijene će značajno porasti, a to će imati efekt prelijevanja”, rekao je Geckil, dodajući da očekuje više cijene automobila u roku mjesec dana od stupanja carina.

“Vozilo od 50.000 dolara postat će vozilo od 75.000 do 80.000 dolara za nekoliko godina, a to će povećanje cijene ostati zauvijek”, rekao je.

To će na kraju dovesti do gubitka radnih mjesta, suprotno Trumpovom deklariranom cilju zaštite američkih radnika, rekao je Geckil.

Prema ranijoj procjeni AEG-a, tarifni prijedlozi koje je Trump iznio u februaru povisili bi cijenu automobila sastavljenog u SAD-u, Kanadi i Meksiku s 4.000 dolara na 10.000 za većinu vozila i 12.000 dolara ili više za električna vozila (EV). Procjena nije uključivala učinak uzvratnih carina koje bi druge zemlje mogle nametnuti.

Uz to, očekuje se da će Trumpove carine od 25 posto na čelik i aluminij, koje su stupile na snagu 12. marta, povećati cijene vozila s konvencionalnim motorima za 250 do 800 dolara, a cijena električnih vozila za 2.500 dolara ili više, saopćio je AEG ranije.

Iz AEG-a su rekli da će mjere predstavljene 26. marta biti “mnogo skuplje” za automobile proizvedene u Evropi i Aziji od prethodne procjene i potencijalno više ili manje skuplje za vozila proizvedena u Sjevernoj Americi.

Izvršni direktor Forda Jim Farley rekao je zaposlenicima u poruci da će “utjecaj carina vjerovatno biti značajan u cijeloj industriji – pogađajući proizvođače automobila, dobavljače, trgovce i kupce”, izvijestila je novinska agencija Reuters. Upozorio je na to iako se oko 80 posto Fordovih vozila prodanih u SAD-u sklapa u zemlji.

Integrirana industrija

Jedan od razloga zašto tarife za automobile imaju tako širok utjecaj je taj što su industrije različitih zemalja tako duboko isprepletene.

U Sjevernoj Americi, američka i kanadska autoindustrija široko su integrirane od 1965. i potpisivanja pakta koji je omogućio bescarinski promet vozila i dijelova, rekao je David Adams, predsjednik i izvršni direktor Global Automakers of Canada.

Uslijedili su sporazumi o slobodnoj trgovini 1989. i 1994. koji su čvršće povezali industrije dviju zemalja i Meksika.

Tokom godina tri su zemlje izgradile specijalizacije za određene autodijelove, djelimično potaknute troškovima, rekao je Adams.

Naprimjer, kanadski dolar obično je niži od američkog, a budući da Kanada ima javni zdravstveni sistem, poslodavci obično ne moraju snositi troškove zdravstvenog osiguranja za svoje radnike, čineći obavljanje nekih poslova jeftinijim u Kanadi nego u SAD-u.

Za vozilo proizvedeno u Kanadi, polovina dijelova dolazila bi iz SAD-a, a za vozilo proizvedeno u Meksiku, u prosjeku bi 30 do 35 posto dijelova bilo iz SAD-a.

“Tarifiranjem kanadskih vozila učinkovito tarifirate američke dobavljače”, rekao je Adams za Al Jazeeru.

Budući da će Kanada i Meksiko, i sve druge nacije na koje se primjenjuju najnovije carine, vjerovatno uzvratiti, cijene će gotovo sigurno još više rasti.

“Ne želimo sebi odrezati nos da bismo prkosili svom licu, ali ono što gledamo boli sve… Zbog visokog stepena integracije, utjecaj će biti u istom stepenu na obje strane”, rekao je Adams.

‘Vrlo je zbunjujuće i složeno’

Carine na autodijelove, koje se ne odnose na komponente koje se smatraju “američkim sadržajem”, dodatno kompliciraju stvari.

U proizvodnji automobila, sirovine se obično pretvaraju u komponente u jednoj jurisdikciji prije nego što se sklope u veću komponentu ili komponente negdje drugdje. Uobičajeno je da dijelovi prelaze granice tri do pet puta po vozilu. U praksi to znači da tarifno opterećenje može jako varirati za različite kompanije i različita vozila.

“Vrlo je zbunjujuće i složeno”, rekao je Adams. “Čini se da Trumpova želja nije imati kanadski automobilski sektor. Ali to bi koštalo 50 do 60 milijardi dolara za preseljenje svega u SAD. Ovo nije kratkoročni prijedlog. U konačnici tražimo dugoročno rješenje koje stvara stabilnost ne samo u automobilskom sektoru već i u sjevernoameričkoj ekonomiji, kako bismo se mogli fokusirati na poslovanje.”

To rješenje treba uključiti Meksiko, jer globalno konkurentna automobilska industrija treba regiju s niskim troškovima za izvođenje najintenzivnijih dijelova proizvodnog procesa, rekao je Adams.

“Dio trenutnog izazova je taj što (Trump) na automobilsku industriju gleda iz kratkovidnog pogleda na automobilski sektor kao američku industriju, a ne sjevernoameričku industriju”, rekao je.

Dodatak neizvjesnosti koja visi nad sektorom je Trumpovo obećanje da će nametnuti “recipročne” carine svim zemljama i posebne carine Kanadi i Meksiku zbog njihovog navodnog neuspjeha u zaustavljanju protoka fentanila i imigranata bez dokumenata u SAD.

Neki od Trumpovih tvrdih obrazloženja za carine temelje se na “lažnim” informacijama, s obzirom na to da malo fentanila teče iz Kanade u SAD, rekao je Brett House, profesor ekonomije na Poslovnoj školi Univerziteta Columbia.

“Takozvani podaci koje ima Trumpova Bijela kuća apsolutno su lažni”, rekao je House za Al Jazeeru, dodajući da “to jasno daje do znanja da se te carine nikada nisu odnosile na te stvari.”