Ukidanje viza kao prilika za jačanje ekonomskih odnosa BiH i Kosova

Integracija Zapadnog Balkana kao priprema za učlanjenje u Evropsku uniju odvija se kroz Berlinski proces koji, između ostalog, predviđa slobodu kretanja s ličnom kartom. Iako je sporazum potpisan, Bosna i Hercegovina ga nije ratifikovala zbog protivljenja političkih predstavnika Srba.

Jednostranim ukidanjem viza državljani Bosne i Hercegovine od 1. januara 2025. godine mogu putovati na Kosovo, ali je upitno kad će BiH uraditi svoj dio odgovornosti.

Odluku Kurtijeve vlade analitičari vide kao borbu između koncepta “srpskog sveta” i jačanja saradnje Bosne i Hercegovine i Kosova.

“Sloboda kretanja u jednom smjeru, više prilika za ekonomsku, kulturnu, akademsku i svaku drugu saradnju. Opet u jednom smjeru. Međutim, najvažniji efekt je da ovo predstavlja početak uklanjanja vještačkih, nametnutih te strateški osmišljenih barijera planera srpske hegemonije da Kosovo treba izolirati od Bosne i Hercegovine i obratno”, smatra dr. Emir Hadžikadunić, profesor međunarodnih odnosa i diplomata.

U Bosni i Hercegovini živi brojna albanska zajednica koja je porijeklom s Kosova i iz drugih susjednih država. Njihov ekonomski kapacitet te porodične i prijateljske veze trpe mnogo zbog blokada.

„Mnogi Albanci u Bosni i Hercegovini, ali i Bošnjaci su porijeklom i porodično vezani za Kosovo. Također, Albanci iz Sjeverne Makedonije koji imaju samo bosanskohercegovačko državljanstvo su do jednostranog ukidanja viza za Kosovo morali putovati preko Niša ili Albanije“, ukazuje Fehmi Topalli iz Albanskog kulturnog centra u BiH.

„Ova promjena će najviše pogodovati unapređenju ekonomske saradnje gdje je tradicionalna uloga Kosova kao uvoznog tržišta za bosanskohercegovačke proizvode zbog nedostatka proizvodnih kapaciteta. Međutim, Kosovo ima dinamičan građevinski i uslužni sektor zbog jake dijaspore, koji ima kapacitete da investira u susjedne države, pa i Bosnu i Hercegovinu“.

Ogromne mogućnosti

Osim navedenog, ogromne su mogućnosti u turizmu i kulturnoj razmjeni koje su zbog blokada godinama zapuštene.

„Na Kosovu živi brojna bošnjačka zajednica, imamo zajedničku historiju i vrijednosti na osnovu kojih možemo razvijati turizam i kulturnu razmjenu. Za turiste iz Bosne i Hercegovine, Kosovo je neotkrivena destinacija, ali zbog blokada i predrasuda potrebno je da kosovske institucije ulože u turističku promociju i povezivanje kroz kulturu, sport, nevladin sektor i medije. U tom kontekstu između BiH i Kosova su ogromni potencijali i mogućnosti koje čekaju da se prepoznaju, otkoče i realizuju“, poručuje Topalli.

Bosna i Hercegovina i Kosovo su bili dio jedne države, odnosno tržišta od 1918. do 1991. godine. Zbog toga na Kosovu postoji razvijena svijest potrošača za konzumaciju bosanskohercegovačkih proizvoda bez obzira na višegodišnje blokade.

AS Holding je vodeća prehrambena grupacija u BiH koja svoje proizvode izvozi na sve kontinente, odnosno na tržišta 27 država. Njihovi proizvodi su jako traženi na Kosovu.

„Sloboda kretanja za naše privrednike trebala bi da omogući veću trgovinsku razmjenu između BiH i Kosova. Očekujemo povećanje našeg izvoza. Sad možemo češće ići, a ranije smo dobivali vize koje su važile nekoliko dana za jedan ulazak. Zbog toga smo neke sastanke morali obavljati u Skoplju. Međutim, takva komunikacija nije potpuna bez dolaska na lice mjesta jer samo tako možemo istražiti tržište, konkurenciju, cijene na policama… Ova promjena nam omogućava češće posjete Kosovu. Nažalost, naši partneri i dalje ne mogu dolaziti u BiH s ličnom kartom, a kad je u pitanju naš izvoz, on će sigurno rasti“, ističe Vedad Halilović iz AS Holdinga.

Ograničeno pravo na slobodu kretanja

Sloboda kretanja, kao jedno od univerzalnih ljudskih prava, i dalje je na Balkanu ograničena. S obzirom na brojne opstrukcije iz Banje Luke ostaje nada da međunarodna zajednica, odnosno Evropska unija može izvršiti pritisak da BiH ratifikuje potpis na Berlinski proces.

Iako je riječ o bilateralnim odnosima između dvije zemlje, ovdje se prije svega radi o unutrašnjoj blokadi euroatlanskih integracija iz Banje Luke.

„Pozicija Berlina, da je provođenje multilateralnog sporazuma o putovanjima sa ličnim kartama, prije svega, bila je u interesu svake od šest zemalja, uključujući i BiH, i da ne želi praviti dodatne ustupke kako bi bilo provedeno. Onda se došlo na ideju da se u sklopu reformskih agendi za svih šest zemalja ubaci i obaveza provedbe svih sporazuma dogovorenih u okviru Berlinskog procesa, uključujući onog o ličnim kartama. Za BiH, koliko je meni poznato, ta obaveza je planirana kao uslov za finansijsku podršku“, objašnjava Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina.

Složeno političko stanje unutar Njemačke i institucija EU-a pomjera fokus od Balkana.

„U Bosni i Hercegovini je samo usvajanje reformske agende na čekanju i nije jasno šta će se dalje dešavati. O nekim drugim vidovima pritiska teško je govoriti, jer u Njemačkoj slijede izbori i pitanje je ko će i na koji način biti zadužen za Berlinski proces, ali i koji pristup će imati“, dodaje Ćerimagić.

Faris Kočan, profesor na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, smatra da integracija Zapadnog Balkana može doći samo kroz produktivne politike u regiji.

„Situacija u Beogradu i Banjoj Luci je problematična prvenstveno za Bosnu i Hercegovinu kao zemlju koja se zalaže za članstvo u EU-u, a i za ideju paketnog proširenja kroz pitanje priznavanja Kosova. U tom smislu, što duže budu trajale takve politike, to je veća šansa da do 2028. godine u EU uđe samo jedna zapadnobalkanska zemlja, a to je Crna Gora. Ako Crna Gora uđe sama u EU, Unija održava politiku proširenja koja daje rezultate, ali i ukazuje na izazove destruktivnih politika“, smatra Kočan.