Iako je dobio azil u Rusiji, Assadu se može suditi – ovo su opcije

Prema izvještajima koje su organizacije za ljudska prava i mediji objavljivali u proteklih nekoliko dana, pronađene su masovne grobnice izvan sirijske prijestolnice Damaska s tijelima gotovo 100.000 Sirijaca. Izvještaji navode da je režim bivšeg predsjednika Bashara al-Assada, koji je svrgnut s vlasti, odgovoran za njihovo mučenje i ubijanje.

Izvještaji ukazuju na to da se na području Al-Qutayfah, udaljenom 40 kilometara od Damaska, nalazi samo jedna od brojnih masovnih grobnica koje je bivši režim koristio godinama kako bi se riješio svojih protivnika. Assad je takve aktivnosti provodio u okviru sistematske politike od 2011. godine, kada je izbila narodna revolucija sa zahtjevom da se promijeni režim u državi.

Lista optužbi

Osnovni korak u procesuiranju odgovornih za ove zločine jeste podnošenje odgovarajućih tužbi pred sudovima koji su nadležni za ispitivanje ovakvih povreda ljudskih prava, a potom i pokretanje istrage o zločinima koji im se stavljaju na teret.

Specijalna izvjestiteljica UN-a za pitanja mučenja Alice Jill Edwards izjavila je da je svima poznato da je Assadov režim vršio torturu nad hiljadama zarobljenika i zatvorenika te kako su te metode uključivale elektrošokove i seksualne napade.

U intervjuu za Al Jazeeru Mubasher, Edwards je potvrdila da je pripremila kompletan spisak tih optužbi, koji sadrži činjenice i konkretne primjere onoga što je činio Al-Assad. Također je istakla da se sastala s predstavnicima Međunarodnog krivičnog suda kako bi se postigla pravda i nadoknadila šteta žrtvama i preživjelima.

Izvjestiteljica je pozvala međunarodnu zajednicu i sve relevantne aktere koji se bave pitanjem zločina Al-Assadovog režima da formiraju vrhovni sud koji će suditi dužnosnicima umiješanim u zločine ili ih izručiti Siriji.

Također je napomenula da je Rusija, koja trenutno pruža utočište Al-Assadu (nakon što mu je dala azil), prema međunarodnom pravu, dužna suditi Basharu al-Assadu ili ga izručiti novim vlastima u Siriji.

Dokumentiranje zločina

Od 2011. godine počinju eskalirati zločini sirijskog režima protiv civila koji su u početku učestvovali u demonstracijama, tražeći poboljšanje svojih životnih uvjeta, da bi kasnije zahtijevali promjenu cijelog režima, s obzirom na nasilje koje je upotrijebio protiv demonstranata. Zbog toga su mnoge organizacije za ljudska prava i istraživački centri aktivno radili na dokumentiranju tih zločina.

“Tokom 14 godina rada dokumentirali smo brojne zločine i niz naređenja koja mogu biti provedena samo uz direktnu naredbu Bashara al-Assada, kao što su bombardiranja, ubijanja i korištenje barel-bombi i hemijskog oružja protiv civila u Siriji”, kaže Fadel Abdulghany, direktor Sirijske mreže za ljudska prava.

Govoreći za Al Jazeeru, Fadel je potvrdio da postoje “tone dokaza” koji dokumentiraju stotine hiljada slučajeva, osim hiljada dokumenata samog režima. Prema tome, “ne sumnja da će Bashar al-Assad odgovarati i biti osuđen na osnovu dokaza, kroz pošteno suđenje”. “Nećemo prihvatiti da bude mučen ili prisilno nestane, kao što je on učinio desecima hiljada Sirijaca”.

Direktor Sirijske mreže za ljudska prava ističe da nova vlast u Siriji mora učiniti sljedeće:

• izraditi novi ustav u državi, jer je sadašnji ustav režim sačinio na način da krši ljudska prava, istovremeno koncentrirajući sve ovlasti u rukama izvršne vlasti koju predstavlja predsjednik.
• izmijeniti pravosudni sistem u Siriji, jer sudovi nisu kvalificirani i nemaju nadležnost da razmatraju ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u koje je Al-Assad bio umiješan. Al-Assad je praktično bio predsjednik Vrhovnog sudskog vijeća, a ministar pravde je bio njegov zamjenik. Također je imenovao suce Vrhovnog ustavnog suda, čime cijela vlast postaje apsolutno diktatorska.
• ratificirati Rimsku konvenciju Međunarodnog krivičnog suda, čime bi Sirija bila pod nadležnošću tog suda, što bi omogućilo procesuiranje zločina počinjenih u Siriji i izvođenje odgovornih osoba pred lice pravde.

Mogućnost suđenja Al-Assadu

Činjenica da Rusija i Sirija nisu potpisnice Rimskog statuta, na temelju kojeg je 1998. godine formiran Međunarodni krivični sud, predstavlja prepreku da se režim Bashara al-Assada stavi pod nadležnosti tog suda, pa bi se u tom slučaju morali koristiti drugi pravni putevi za kažnjavanje odgovornih za zločine nad Sirijcima.

Raed Abu Badawiya, profesor međunarodnog prava na Arapsko-američkom univerzitetu, objašnjava ove opcije.

“Ako se bavimo pitanjem pozivanja na odgovornost kroz međunarodne mehanizme, postoji više od jednog puta. Međutim, najozbiljnija i najefikasnija opcija, s moje tačke gledišta, jeste da Vijeće sigurnosti UN-a proslijedi slučaj Međunarodnom krivičnom sudu”, kaže.

Abu Badawiyya je pojasnio za Al Jazeeru važnost ovog puta jer se time kompenzira činjenica da Sirija nije potpisnica Rimskog statuta. Također, postupanje Vijeća sigurnosti po tom pitanju ulazi u nadležnosti suda, što je omogućeno Rimskim statutom. To pruža mogućnost prosljeđivanja predmeta koji se odnose na zločine obuhvaćene ovim ugovorom, bilo da je riječ o ratnim zločinima, genocidu ili čak vjerski motiviranim zločinima.

Međutim, problem s kojim se suočava ova opcija i dalje će predstavljati pravo veta, koje bi Rusija mogla upotrijebiti kako bi srušila bilo koju rezoluciju Vijeća sigurnosti koja se odnosi na kažnjavanje Bashara al-Assada i njegovog režima. Međutim, profesor međunarodnog prava kaže da bi se Rusija na kraju mogla odlučiti da odustane od zaštite Al-Assada u zamjenu za političke ustupke koje bi dobila od Zapada – od Evropljana ili Sjedinjenih Američkih Država.

Kada je o ostalim mogućnostima riječ, Abu Badawiya vjeruje da, ako novootkriveni dokazi ili oni za koje se očekuje da će ih nova vlada otkriti u sljedećoj fazi, kao što su slučajevi masovnih pogubljenja, mučenja ili skrivanja tijela u masovnim grobnicama, potvrde masovno kršenje prava, onda to pruža priliku za obraćanje Međunarodnom sudu pravde, što je princip na koji se Južnoafrička Republika oslanjala u svom slučaju protiv Izraela.

Taj al-Din al-Husseini, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Mohammed V u Rabatu, dodaje još jednu opciju, koja je izvan okvira međunarodnih institucija. Smatra da postoji mogućnost da Bashar al-Assad bude krivično gonjen u okviru domaćeg zakonodavstva država, bez obzira je li riječ o zemljama na čije tlo može kročiti ili zemlji kojoj pripada.

Al-Husseini dodaje da postoji sporazum koji nova uprava u Siriji sada može iskoristiti, a riječ je o sporazumu potpisanom između Sirije i Rusije 2022. godine, koji se odnosi na izručenje traženih osoba. U ovom slučaju, ako Sirija odluči suditi Basharu al-Assadu, ima pravo podnijeti zahtjev Rusiji na osnovu ovog sporazuma, jer je to međunarodni ugovor, a državni suverenitet ne prestaje zbog revolucije ili vojnog udara.

Azil u Rusiji

Kada je riječ o zaštiti koju bi Rusija mogla pružiti Basharu al-Assadu nakon što mu je dala azil, tu postoje mnogi pravni detalji, kako s formalnog stajališta, tako i prema međunarodnim zakonima.

Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Mohammed V kaže da odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina da prihvati, kako je nazvao, “azil iz humanitarnih razloga” za Bashara al-Assada, s formalnog stajališta ima politički karakter. Odluku je donio predsjednik ruske države i nije prošla kroz administrativne procedure koje su obavezne za zahtjeve za politički azil u drugim zemljama. Prema tome, ova odluka spada u nadležnosti predsjednika države za postupanje u ovakvim slučajevima.

Al-Husseini je dodao da je ovaj azil s pravnog stajališta neprihvatljiv. “Ako uzmemo u obzir član 14. Opće deklaracije o ljudskim pravima, koji daje pravo na azil u slučaju progona, razloga koji su etničke ili rasne prirode ili određenih sukoba, onda to ne vrijedi za osobe koje su optužene za zločine protiv čovječnosti, mučenje, genocid ili druge zločine definirane statutom Međunarodnog krivičnog suda.”

Profesor Al-Husseini zaključuje da “status Bashara al-Assada spada u kategoriju ratnih zločinaca, što znači da je počinio djela koja ne spadaju samo u okvire krivičnog prava, već potpadaju i pod međunarodno humanitarno pravo, zločine mučenja, genocid i druge konvencije koje je usvojio UN.”

Među tim konvencijama je i Konvencija UN-a protiv mučenja, koju su potpisale i Sirija i Rusija, koja trenutno pruža azil Basharu al-Assadu. “Zbog toga se očekuje da će optuženi za ovakva djela biti izručen Međunarodnom krivičnom sudu”, dodao je.