Tužba za genocid protiv Izraela: Kako će presuditi Međunarodni sud pravde?

Piše: Shola Lawal

Dvodnevna javna saslušanja po južnoafričkoj tužbi za genocid protiv Izraela počet će u četvrtak pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), dok se propalestinski aktivisti nadaju da bi taj sud mogao zaustaviti razornu vojnu kampanju Izraela u Gazi.

Slučaj koji je pokrenula Južnoafrička Republika predstavlja presedan, kao prvi pred ICJ-om koji se odnosi na opsadu Pojasa Gaze, gdje je od 7. oktobra ubijeno više od 23.000 ljudi, od čega gotovo 10.000 djece.

U prijavi podnesenoj 29. decembra, Pretoria optužuje Izrael za počinjenje genocida, u suprotnosti sa Konvencijom Ujedinjenih naroda o genocidu iz 1948, čiji su potpisnici i Južnoafrička Republika i Izrael. Zemlje potpisnice sporazuma imaju kolektivno pravo spriječiti i zaustaviti zločin.

Ubijanje velikog broja civila, posebno djece, masovno protjerivanje i raseljavanje Palestinaca i uništavanje njihovih domova, huškačke izjave nekoliko izraelskih dužnosnika koji Palestince prikazuju kao nižu vrstu koju treba kolektivno kazniti – sve to predstavlja genocid i dokaz namjere, navodi Južnoafrička Republika.

U tužbi se također spominje blokada hrane i uništavanje osnovnih zdravstvenih usluga za trudnice i bebe kao mjere Tel Aviva “s namjerom da dovedu do njihovog (Palestinaca) uništenja kao grupe”.

Više od 85 posto od 2,3 miliona ljudi u Gazi raseljeno je od 7. oktobra, a humanitarne agencije upozoravaju na opasnost od gladi. Enklava od 365 kvadratnih kilometara već je pod izraelskom blokadom od 2007. godine.

Izrael poriče ove optužbe i obećava da će se braniti. Odvojeni slučaj se nastavlja pred Međunarodnim krivičnim sudom (ICC), drugim tijelom. ICC sudi pojedincima u krivičnim predmetima, dok se ICJ se fokusira na pravne sporove između država.

Evo šta se može očekivati od ICJ-a.

Koji su najvažniji datumi u ovom slučaju?

Prvi dio slučaja protiv Izraela počet će 11. januara, fokusirajući se na poseban hitni zahtjev Južne Afrike kojim se od ICJ-a traži da hitno naredi povlačenje izraelske vojske iz Gaze i zaustavljanje izraelskog neselektivnog bombardiranja civila.

To nije neuobičajeno. Prema pravilima ICJ-a, zemlje mogu zahtijevati uvođenje privremenih mjera prije samog početka slučaja, ako jedna strana vjeruje da se kršenja na kojim se slučaj temelji nastavljaju, kao što je slučaj u Gazi.

Ako to bude prihvaćeno, ICJ bi mogao izdati nalog za nekoliko sedmica. U slučaju Ukrajine protiv Rusije, ICJ je odgovorio na zahtjeve Kijeva za hitnim nalogom protiv invazije Moskve za manje od tri sedmice. Sud je 16. marta 2022. naredio Rusiji da “odmah obustavi vojne operacije”.

No, to bi moglo biti nezgodno za sud u ovom slučaju, kaže profesor Michael Becker s Trinity Collegea u Dublinu, govoreći o posebnostima južnoafričkog zahtjeva.

“Slučaj Ukrajine je drugačiji jer su dvije strane također bile uključene u sukob. Hamas nije stranka u parnici i ICJ bi mogao oklijevati reći da bi Izrael trebao prestati sa svojim akcijama kada ne može tražiti od Hamasa da učini isto”, rekao je Becker, dodajući da bi sud mogao zatražiti od Tel Aviva da umjesto toga pokaže puno više suzdržanosti.

Za potpunu presudu, kojom se utvrđuje da li je Izrael počinio genocid u Gazi, vjerovatno će trebati godine. Slučaj iz 2019. koji je Gambija pokrenula protiv Mijanmara zbog vojnog slamanja Rohinja izbjeglica još je u toku, na primjer, više od četiri godine nakon početka.

Kako ICJ odlučuje o slučajevima?

ICJ se sastoji od 15 sudija imenovanih na mandate od devet godina putem odvojenih, istovremenih izbora u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UNGA) i Vijeću sigurnosti UN-a.

Svaka zemlja može predložiti kandidate, ali ne smije se desiti da dvojica sudija budu iz iste zemlje. Trenutno sudska klupa uključuje sudije iz svih dijelova svijeta, uključujući Francusku, Slovačku, Somaliju i Indiju. Za imenovanje predsjednika i potpredsjednika sudije potrebno je tajno glasanje.

Predsjednica Joan E. Donoghue iz SAD-a trenutno vodi ICJ zajedno sa potpredsjednikom Kirillom Gevorgianom iz Rusije. Oboma mandat istče u februaru.

Sudije ICJ-a trebale bi biti nepristrane i ne ponašati se kao produžene ruke svojih zemalja. No, u prošlosti su sudije glasale u skladu sa politikom svojih zemalja. Godine 2022, kada je sudsko vijeće glasalo za odluku da se Rusiji naredi napuštanje Ukrajine, sudije iz Rusije i Kine bile su jedine koje su glasale protiv te odluke.

Ipak, to je izuzetak, rekao je Becker, također bivši uposlenik ICJ-a.

“Odbacio bih ideju da države imaju uticaj na odluke. Sudije ICJ-a su nezavisni akteri”, rekao je.

Izrael i Južnoafrička Republika mogu imenovati po jednog ad hoc sudiju da se pridruži sudskom vijeću budući da niti jedna strana nije zastupljena. Aharon Barak, bivši predsjednik Vrhovnog suda i osoba koja je preživjela holokaust, izbor je Izraela. Barak je optužen za “legitimiziranje” izraelske okupacije Palestine tokom svog mandata na najvišem sudu. Južnoafrička Republika imenovala je Dikganga Mosenekea, bivšeg zamjenika glavnog sudije.

Under Article 31, paragraphs 2 and 3, of the Statute of the International Court of Justice, a State party (#SouthAfrica🇿🇦) to a case before the #ICJ which does not have a judge of its nationality on the Bench may choose a person to sit as judge ad hoc in that specific case.…

— Clayson Monyela (@ClaysonMonyela) January 5, 2024

Na preliminarnim raspravama ove sedmice, ICJ će odlučiti ima li uopšte nadležnost u ovom slučaju. Obično se nadležnost uspostavlja kada uključene države potvrde da priznaju ovlasti suda ili ako su zemlje stranke ugovora.

Južnoafrička Republika i Izrael članice su Konvencije o genocidu, sastavljene 1948. nakon holokausta i stoga su podložne tumačenjima ICJ-a. Trebalo bi biti jasno, iako je prerano je reći hoće li Izrael osporiti nadležnost ICJ-a u ovom slučaju, baš kao što je to Rusija učinila u svom slučaju sa Ukrajinom – uprkos tome što je Moskva članica Konvencije o genocidu.

Gubitničke strane obično povlače taj argument kao posljednje sredstvo, rekao je Becker.

Kako će Južnoafrička Republika i Izrael biti zastupljeni na sudu?

Zemlje imenuju timove “specijalnih agenata” koji obično uključuju vrhunske pravne savjetnike ili renomirane profesore prava. Izrael je odabrao britanskog advokata Malcolma Shawa u svoj tim. John Dugard, profesor međunarodnog prava, vodit će južnoafrički tim.

Na ročištu 11. januara, ova dva tima iznijet će svoje argumente pred punim sastavom Suda. Svih 17 sudija sjedit će na čelu Velike dvorane pravde u ICJ-u kako bi saslušali argumente obje strane. Na pitanja koja se postave agentima, ne mora se odgovoriti na licu mjesta, kao u redovnom sudskom procesu, te se mogu dostaviti u pisanom obliku kasnije. Neće biti ni svjedoka, kao u redovnom slučaju.

Dok će privremeno saslušanje biti gotovo za nekoliko sedmica, za glavni slučaj, kojim će se utvrditi je li Izrael zaista kriv za počinjenje genocida kako tvrdi Južna Afrika, trebat će vremena. Sud sa sjedištem u Hagu dat će objema stranama vremena da izgrade i dostave detaljnije argumente. Slijedi više ročišta. Nakon toga će sudije glasati, a potom biti objavljena konačna odluka.

Kako bi mogla izgledati pravomoćna presuda?

Teško je predvidjeti kako će sudije glasati ili kakav bi oblik kazne mogao biti. Ali ako većina na kraju višemjesečnog razmatranja utvrdi da Izrael krši međunarodno pravo, Tel Aviv bi bio dužan učiniti kako ICJ odluči. Presude ICJ-a su pravno obvezujuće i na njih se ne može uložiti žalba.

Međutim, postavlja se jedno pitanje: Sud nema elemente prisile. To bi mogao biti problem za Južnu Afriku.

Ako se Izrael ne povinuje, Južna Afrika se može obratiti Vijeću sigurnosti UN-a radi provedbe presude. Ali ondje SAD, izraelski prvi saveznik, ima pravo veta kao stalni član. Washington bi mogao zaštititi Izrael od kazne, kao što je to učinio više puta u ovom ratu. Od 1945. godine SAD je stavio veto na 34 od 36 nacrta rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a vezanih uz izraelsko-palestinski sukob.

“Ovo je jedan od razloga zašto je važno manje razmišljati o presudi koju će donijeti ICJ, a više o samom procesu”, kaže Mai El-Sadany, direktorica Instituta Tahrir za bliskoistočnu politiku iz Washingtona.

Slučaj bi sam po sebi, rekla je, mogao biti korisniji u vršenju većeg međunarodnog pritiska na Izrael da zaustavi rat.

“[To] može imati značajan uticaj na odgovornost u različitom obliku, bilo da dokumentira iskustva žrtava, imenuje počinitelje ili postavlja međunarodni presedan”, rekla je za Al Jazeeru.

Hoće li druge zemlje intervenirati?

Ostale zemlje mogu legalno intervenirati u korist Izraela ili Južne Afrike, iako to još nijedna država nije učinila. U slučaju Ukrajine protiv Rusije, rekordne 32 zemlje, uključujući cijelu Evropsku uniju (osim Mađarske), intervenirale su da podrže Ukrajinu.

Iako se na njih gleda kao na politički iskaz solidarnosti, intervencije bi zapravo mogle zakomplicirati stvari, rekao je Becker.

“Ako država intervenira jer želi pokazati solidarnost, to ne dodaje ništa iz pravne perspektive”, rekao je. “Ono što će se dogoditi je da oni mogu usporiti proces i izazvati logističke izazove za ICJ. Svako ko želi podržati, trebao se pridružiti Južnoj Africi u njenoj početnoj prijavi.”

Slučajevi koje je pokrenulo više zemalja usporili bi slučaj jer bi se sud morao posvetiti svima njima. Da se neka zemlja pridružila Južnoafričkoj Republici u podnošenju, to bi i dalje bio jedan proces. Ne bi se radilo o zasebnim tužbama.

Umjesto toga, kažu stručnjaci, zemlje ili organizacije mogu dati političke izjave u prilog bilo kojoj stranci. Već su Malezija, Turska, Bolivija i nekoliko drugih rekle da podržavaju Pretoriju u podizanju tužbe.

SAD je branio Izrael u nekoliko izjava.