Žrtve političkih obračuna: Radnici Agrokomerca po pravdu morali u Strasbourg

Afera „Agrokomerc“ uzdrmala je prije 36 godina tadašnju Jugoslaviju i imala nesagledive posljedice po društveni, ekonomski i politički život Velike Kladuše i Bosanske Krajine. Nakon rata, pretvaranjem društvenog kapitala u državni, nekadašnji privredni gigant pada na koljena, a „deblji kraj“ izvlače radnici.

Upravo radnike, ujedno i bivše dioničare Agrokomerca, predstavnik oštećenih zaposlenika Rifat Dolić smatra „najobespravljenijom radničkom populacijom u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini“.

„To su ljudi koji su prošli političke, radnike i dioničarske udare, a danas velik dio njih ne može otići u penziju zbog neuvezanog staža. Imaju neuvezanog staža iz vremena Fikreta Abdića, u ratu i poslije rata“, ističe Dolić, nekadašnji zastupnik Demokratske narodne zajednice (DNZ) u Parlamentu Federacije BiH u tri mandata te u Parlamentarnoj Skupštini Bosne i Hercegovine u jednom mandatu.

Zbog neuvezanog staža u vrijeme kada država suvereno gospodari Agrokomercom, ovi ljudi čekaju godinama na milost Vlade Federacije BiH da im uplati staž i poveže ga kako bi oni mogli otići u penziju. Nezaposleni dioničari 1999. godine osnivanju Udruženje za zaštitu nezaposlenih dioničara i radnika Agrokomerca, koje kreće u borbu za njihova prava.

„Pokreću se razne tužbe i konačno jedna dolazi do Doma za ljudska prava BiH, koji je bio svojevrsna ispostava Suda u Strasbourgu. Presudom tog Suda 2002. godine, utvrđeno je da prava radnika i dioničara Agrokomerca kršena, te da je za te postupke odgovorna Vlada Federacije BiH koja je tada gospodarila Agrokomercom jer su ingerencije prenesene sa kantonalnog na federalni nivo“, pojašnjava Dolić.

Presuda iz Strasbourga

Federalnoj vladi je naloženo da otkloni određene nedostatke, da predstavnike malih dioničara uvede u upravljanje Agrokomercom i da omogući svakom dioničaru da u skladu sa zakonom upravlja firmom, te da se sprovede revizija poslovanja. Vlada Federacije BiH se oglušila o implementaciju te presude, dio je izvršila, a dio nije nikada, posebno dio koji se odnosi na prava dioničara.

„Slijedom toga, dvoje dioničara, Fikret Murtić i Raska Ćerimović, podnose tužbu, odnosno apelaciju Sudu u Strasbourgu zbog toga što presuda nije implementirana, kao i za uskraćivanje učestvovanja u upravljanju svojim dionicama i firmom. Sud u Strasbourgu 2011. godine donosi pravomoćnu presudu u kojoj konstatira da su kršena elementarna prava prema to dvoje ljudi, nalaže državi Bosni i Hercegovini da im isplati jednokratnu štetu u visini od 3.600 eura, plus troškove spora i zatezne kamate. Ministarstvo finansija Vlade Federacije BiH u januaru 2012. godine isplaćuje tu štetu“, podsjeća Dolić.

U pravnom smislu gledano, ta presuda ima karakter presuđenog slučaja i po toj logici, pojašnjava Dolić, isto to pravo ostvaruju svi drugi dioničari koji mogu dokazati da su na dan pravomoćnosti presude bili dioničari Agrokomerca. Njima je Vlada Federacije BiH obavezna isplatiti tu štetu.

„To je nedvojbeno proizlazilo iz te presude. Međutim, Vlada Federacije BiH je proglasila da je ta presuda u Strasbourgu okončana ovom isplatom dvoje dioničara koji su tužili. Međutim, to nije tako i očekivalo se da će se Udruženje za zaštitu nezaposlenih dioničara i radnika Agrokomerca uhvatiti u koštac s tim slučajem jer se na taj slučaj nadovezuje mnogo drugih šteta koje su napravljene. Prema reviziji, koja je naložena presudom Doma za ljudska prava BiH iz 2002. godine, utvrđeno je da je u Agrokomercu strukturu kapitala činilo: 9,66 posto mali dioničari i 90,34 država. U tom omjeru je trebalo obezbjediti upravljanje, ali se to nije desilo“, kaže Dolić.

Dodaje kako je ključna stvar, koja će biti predmet svih daljnjih sporova, je to što je puno imovine Agrokomerca prodano i mali dioničari imaju pravo da kažu da nisu učestvovali u upravljanju imovinom firme koja je prodana i mogu zatražiti da im se nadomjesti 9,66 posto imovine čiji su vlasnici upravo oni i kojom su upravljali.

„U posljednjih 10 godina Udruženje za zaštitu nezaposlenih dioničara i radnika Agrokomerca u prvoj fazi je odradilo jako dobar posao. Međutim, nakon 2012. godine nisu radili ništa. Gledajući cjelokupnu situaciju, znajući da za ovu presudu ovih dvoje dioničara nastupa zastara nakon 10 godina, sugerisao sam dioničarima da se pokušamo izboriti za njihova prava i krenuli smo u to“, pojašnjava Dolić.

Arogantan odnos politike

Organizovali su se na način da su formirali Odbor za naplatu štete dioničara Agrokomerca po presudi Suda u Strasbourgu u sastavu od pet ljudi u kojem je Rifat Dolić koordinator. Napravili su spis za svakog dioničara u kojem se nalaze svi potrebni podaci – od potvrde o vlasništvu dionica iz registra vrijednosnih papira, punomoći, transakcijskog računa i ostalih potrebnih dokumenata. Trenutno imaju 2.767 dioničara koji ima svaki ponaosob ima vlastiti spis sa potrebnim dokumentima. Pokrenut je postupak naplate štete pozivajući se na tu presudu Suda u Strasbourgu i sigurni su da će to biti dobiveno.

U cijelu priču se uključio Enes Abdić, vlasnik firme Una Trust & Investment GMBH i opunomoćenik dioničara Agrokomerca za pokretanje naplate dosuđene štete po presudi Suda u Strasbourgu u predmetu Murtić-Ćerimović. Kaže da je pokrenut postupak prinudne naplate i da sudski rok za Bosnu i Hercegovinu ističe krajem novembra 2023. godine, te da Bosna i Hercegovina ne može zatvoriti slučaj isplativši samo dvojicu dioničara.

„Ono što mogu garantirati je to da će se odšteta naplatiti, a ona će pokrenuti proces poništavanje privatizacije od 2012. godine i sve što su prodali morat će vratiti. Sve je u završnoj fazi, a za SDA će to biti ‘glogov kolac’ zauvijek jer glavni akteri ove priče su ljudi iz SDA“, kaže Abdić.

Kao i on, tako i Dolić prstom upire u SDA. Povlačeći paralelu s aferom iz ‘80-ih godina 20. stoljeća, kad je u jeku obračuna tadašnjeg sistema sa braćom Pozderac, jednom od najmoćnijih komunističkih političkih dinastija u bivšoj državi, jedini u političkom smislu profitirao Fikret Abdić, primjećuje kako je SDA „identično tom scenariju krenula u politički obračun sa Abdićem“.

„Postojala su dva načina obračuna sa Abdićem. SDA je odabrala gori način, a to je da uništi Agrokomerc i onda Abdić u tome ostaje kao privredni mag, što je nerealno i ne odgovara istini“, smatra Dolić.

Navodeći kako je „SDA po završetku rata u Bosni i Hercegovini imala apsolutnu vlast i vodila sve političke procese u državi“, navodi kako je „početak obračun sa Abdićem bila Uredba tadašnjeg Predsjedništva BiH iz 1996. godine o pretvaranju društvenog kapitala u državni“. „Tada su firme sa društvenim kapitalom, koje su imale strukturu samoupravljanja, pretvorene u državne firme gdje je država, odnosno politika preuzela sve ingerencije u onom dijelu gdje je bio državni kapital“, ukazuje Dolić.

Pokušali smo doći i do komentara Stranke demokratske akcije (SDA), ali oni niti nakon upita poslanih putem emaila, niti nakon telefonskog razgovora u kojem su rekli da im se ponovo pošalje email i da će odgovoriti, nisu odgovorili na ove tvrdnje.

Odgovor vlasti

Enes Abdić nadalje tvrdi da će odšteta biti naplaćena iz depozita Bosne i Hercegovine i da Sud može doći do sredstava jer u Švicarskoj se nalazi glavna banka za depozit. Abdić dalje tvrdi da su Vlada Federacije BiH i ministrica Jelka Miličević svjesno doveli državu u prisilnu naplatu.

Kontaktirali smo Službu za odnose sa javnošću Vlade Federacije BiH i, u dogovoru sa njima, poslali email u kojem smo zatražili komentar u vezi Abdićevih navoda. Od Ministarstva finansija Federacije BiH smo dobili informaciju koju su poslali Una Trust & lnvestment GmbH, a vezano za dioničare Agrokomerca čiji je vlasnik Enes Abdić.

„Dana 16. novembra 2012. godine, kod ovog ministarstva zaprimljena je Presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Murtić i Ćerimović protiv BiH, kojom je naložena isplata sredstava aplikantima u iznosu od po 3.600 eura na ime nematerijalne štete. Dosuđeni iznos aplikantima isplaćen je dana 15. januara 2013. godine, te je na taj način navedena Presuda Evropskog suda za ljudska prava u potpunosti implementirana, što potvrđuje i činjenica da je Komitet ministara dana 4. marta 2014. godine, usvojio rezoluciju kojom je potvrdio da je BiH izvršila svoje obaveze po presudi Murtić i Ćerimović protiv BiH i zatvorilo dalji nadzor nad procesom izvršenja iste“, navodi se u prvom dijelu informacije.

A što se tiče zahtjeva za identičnu isplatu nematerijalne odštete koju su federalnom Ministarstvu finansija uputili preostali dioničari preko firme Una Trust & lnvestment GmbH, iz ministarstva su naveli slijedeće:

„Presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Murtić i Ćerimović protiv BiH od 19. juna 2012. godine, odnosila se samo na aplikante Fikreta Murtića i Rasku Ćerimović, te ista nije osnov za isplatu sredstava dioničarima Agrokomerca, kako zahtijevate, niti postoji bilo koji drugi pravni osnov po kojem bi ovo ministarstvo moglo postupiti i udovoljiti vašem zahtjevu“, stoji u dijelu informacije upućene firmi koja zastupa preostale dioničare Agrokomerca.

Međutim, Abdić tvrdi da će cijela situacija nanijeti mnogo štete ugledu Bosne i Hercegovine kod evropskih institucija, te podsjeća da je cijelo vrijeme upozoravao na posljedice o čemu, kaže, postoji pisani trag. Međutim, Vlada Federacije BiH se, tvrdi Abdić, oglušila i ignorirala njihove zahtjeve za naplatu štete, te na kraju poslali i odgovor koji, tvrdi Abdić, nema nikakve veze sa presudom Suda u Strasbourgu.

„Bosanskohercegovačko pravosuđe ne može utjecati na međunarodne presude suda koje su konačne i obavezujuće. Švicarski advokatski tim je pregledao svu dokumentaciju i potvrdio nam ishod. Sad smo na kraju i čekamo naplatu od strane Suda. Kad se sve završi znat ćemo koliko će nas koštati advokatski tim, ali sigurno se radi o 3,5 miliona franaka [što je, po trenutnom kursu, gotovo isti iznos u eurima – op.a.]“, kaže Abdić i dodaje kako jedan advokat u Švicarskoj košta između 500 i 1.000 eura po satu, te da je za svakog dioničara planirano 2,5 sata posla.

Krivična prijava protiv Vlade Federacije BiH

Proces je okončan i uskoro očekuju naplatu. A kada će do nje doći, Abdić kaže da to to ne zavisi od njega već od Suda, te da to može biti u narednih pola mjeseca ili mjesec dana ali će svakako ići ubrzanim tokom. Ekskluzivno otkriva kako će nakon naplate odštete Odbor za naplatu štete dioničara Agrokomerca po presudi Suda u Strasbourgu podnijeti krivičnu prijavu protiv osoba koje su opstruirali isplatu i koje su nanijeli ogromnu štetu samoj državi i ugledu države.

„To je Vlada Federacije BiH. Ona je najodgovornija. Razlika će biti u tome što tu tužbu neće moći staviti u ladicu kao što su uradili sa našim zahtjevima za naplatu štete. Sud je poslao Vladi Federacije BiH preko diplomatskog predstavništva potraživanje i imali su rok 60 dana da Sudu isplate novac. Oni nisu reagirali, a to je nepoštivanje Suda što će imati velike posljedice. Svakom normalnom bilo bi jasno da ako jedna institucija pošalje zahtjev za naplatu da ljudi imaju osnova za potraživanje. Oni su Putinu zamrzli 300 milijardi, a da jednoj Bosni i Hercegovini ne naplate 10 miliona eura“, kaže Abdić.

Naglašava da je rok za isplatu štete istekao. Ako u roku od 10 dana Vlada Federacije BiH ne uplati novac, on će biti automatski uzet sa depozita.