Džankić: Evropski pogled na Balkan neće se promijeniti zbog Ukrajine

Ono što će se promijeniti su prioriteti EU-a u narednim godinama i možda će opravdati drugačiji pristup proširenju, kaže Jelena Džankić, profesorica iz Firenze.

Nacionalistički narativ uvijek je opasan, jer se može iskoristiti za rast mržnje među ljudima kaže Jelena Džankić (Ustupljeno Al Jazeeri)

Jelena Džankić profesorica je na Programu globalnog upravljanja u Robert Schuman centru za napredne studije Evropskog univerzitetskog instituta u Firenzi, gdje je kodirektorica Opservatorije za globalno građanstvo (GLOBALCIT).

Doktorirala je međunarodne studije na Univerzitetu u Cambridgeu, a predavala je i istraživala na Univerzitetu u Edinburghu, Univerzitetskom koledžu u Londonu, Univerzitetu u Grazu i Univerzitetu u Passauu.

U razgovoru napominje kako se često pokušavaju objasniti razlozi odnosno geopolitički interesi koji su doveli do rata u Ukrajini, a ono što se, prema njenim riječima, obično zanemaruje je obim ljudske patnje koju rat uzrokuje jer razara porodice i potpuno mijenja životne tokove miliona ljudskih bića.

Tragedija za čovječanstvo

“Rat je tragičan. To je tragedija i za čovječanstvo. Može biti toliko objašnjenja zašto je Ukrajina važna Vladimiru Putinu, ali bojim se da nijedno od njih ne može obuhvatiti kompletnu složenost situacije”, govori Džankić.

Sukob u Ukrajini, podsjeća, “traje godinama (čak i u ‘zamrznutom’ obliku), a Rusija je mjesecima prije početka rata gradila vojnu moć na granici”.

“Jedan od glavnih narativa je nacionalizam, tačnije ruski izazovi ukrajinskom nacionalnom identitetu. To je dio priče koja se često koristi za opravdavanje ratova, na populistički način. Takva vrsta narativa, kao što ljudi u regiji Balkana vrlo dobro znaju, lako se širi, a izaziva sukobe i mržnju kapitalizacijom pritužbi kako bi se povukle granice među narodima. Taj meta-narativ popraćen je ruskim prigovorima na moguće učlanjenje Ukrajine u Sjevernoatlantski savez (NATO), koje treba smjestiti u širi kontekst globalne sigurnosti u periodu nakon Hladnog rata. Za razliku od narativa o ‘identitetu’, ovaj potonji je stvar žara za ‘moć’. Kombinacija to dvoje je veoma opasna”, objašnjava.

Prema njenim riječima, trenutna kriza dovela do trenutka solidarnosti unutar Evropske unije pa je tako po prvi put EU aktivirala svoju Direktivu o privremenoj zaštiti iz 2001. godine kako bi pomogla onima koji bježe od rata u Ukrajini.

“Direktiva nudi zaštitu i pravni status Ukrajincima koji traže sklonište unutar Evropske unije. Na posljednjoj sjednici Evropskog vijeća, čelnici Unije su izrazili punu solidarnost s Ukrajinom i njenim narodom. Postojala je i daljnja posvećenost pružanju podrške poslijeratnoj obnovi i demokratizaciji Ukrajine, uključujući i preko ukrajinskog fonda solidarnosti”, kaže sagovornica.

Naglašava da se moć sankcija, ali i njeni efekti tek treba da sagledaju u potpunosti jer, kako kaže, otkako su sredstva ruske centralne banke zamrznuta od strane zapadnih zemalja, rublja je od početka godine pala za 22 posto, a stopa inflacije porasla za 14 posto.

“Mnoge ruske banke su uklonjene iz SWIFT sistema, što će odgoditi plaćanja za ruski izvoz energije. Brojne kompanije obustavile su trgovinu u Rusiji. Dio sankcija bio je usmjeren na bogatstvo ruskih oligarha, od kojih su mnogi bili politički povezani s Vladimirom Putinom, a značajan dio tog bogatstva, prema pisanju medija, održava se na različitim imenima. Puni efekti ovih različitih sankcija na ekonomiju zemlje osjetit će se u narednim mjesecima”, tvrdi Džankić.

Promjena prioriteta Evropske unije

Posebno su joj u trenutnim međunarodnim okolnostima interesantni stavovi Kine i Turske te je zanima kako će se oni dalje razvijati.

“Kina je slala ‘pomiješane signale’, ali je u posebnoj situaciji u kojoj traži kompromis između svojih ekonomskih interesa, političkih i vanjskopolitičkih prioriteta”, dodaje Džankić.

Smatra da rat u Ukrajini neće promijeniti evropski pogled na Zapadni Balkan.

“Prema mom mišljenju, evropski pogled na Zapadni Balkan se neće suštinski promijeniti. Međutim, promijenit će se prioriteti Evropske unije u narednim godinama i možda će opravdati drugačiji pristup proširenju”, navodi sagovornica.

Ističe da na Zapadnom Balkanu postoji značajan ruski utjecaj, koji se ogleda ne samo kroz ulaganja u nekretnine i razne industrije, već i u smislu često isprepletene religije i vanjske politike.

“Koliki je ovaj utjecaj razlikuje se od zemlje do zemlje i teško ga je kvantificirati. Ipak, to najbolje vidimo u smislu potreba koje su se pojavile širom regije u smislu usklađivanja vanjske politike sa Evropskom unijom u pogledu osude ruskih akcija i uvođenja sankcija. To će se također odraziti i na dinamiku pristupanja Evropskoj uniji”, smatra.

Nacionalistički narativ posebno opasan

Podsjeća da je nacionalistički narativ uvijek opasan, jer se može iskoristiti za rast mržnje među ljudima i gurnuti ih na nasilje i neprijateljstvo.

“Nacionalistički narativ je posebno opasan u kontekstima koji nisu ekonomski stabilni i gdje obični ljudi ‘plaćaju cijenu’ politike tako što su uhvaćeni u začarani krug siromaštva i nesuglasica. U takvim kontekstima, nacionalistički narativ je posebno opasan, jer se često može koristiti i zloupotrijebiti da opravda isključenost, dovede do nasilja i sukoba, odnosno to je instrument kojim političari utiču na narod i opravdavaju svoje postupke”, obrazlaže Džankić.

Potom se osvrnula i na sve učestalije zahtjeve za reformom sistema Ujedinjenih naroda u kontekstu trenutnih potreba i izazova.

“Izazovi s kojima se suočilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u svjetlu sukoba u Ukrajini definitivno su pokazali da je sistemu prijeko potrebna suštinska reforma. Međutim, to se neće dogoditi preko noći. Razmislite o ustavnoj reformi Bosne i Hercegovine i samo zamislite koliko će vremena trebati za reformu sistema Ujedinjenih naroda”, ocjenjuje sagovornica.

Poručuje da čovječanstvo tek treba pronaći odgovor na pitanje kako spriječiti da politička moć bude iznad zakona.

“Tokom proteklih 60-70 godina, došlo je do razvoja različitih instrumenata upravljanja za zaštitu od zloupotrebe položaja. Takvi instrumenti su uvijek dobrodošli, ali nažalost, bilo je bezbroj slučajeva kada je politička moć nadmašila zakon. Možda sam altruistična, ali vjerujem da je edukacija građana o njihovoj ulozi i moći u demokratskom društvu korak u tom smjeru. Na kraju krajeva, mora postojati svijest da su političke elite tu da služe potrebama građana, a ne obrnuto. Politička moć mora biti u potpunosti odgovorna građanima. Dolazak do toga je proces, ali ne brz ili jednostavan”, zaključuje profesorica Džankić.

Izvor: Al Jazeera