Konferencija u Irskoj o genocidu u Srebrenici i ratu u BiH

Udruženje BiH u Irskoj (Bosnia-Herzegovina Association of Ireland – BHAI), u saradnji sa Katedrom za jezički govor i komunikacijske nauke Trinity College Dublin, organizira online debatu o temi „Nakon Srebrenice: Razmišljanje o ratu u Bosni i Hercegovini“ koja će biti održana u ponedjeljak (28. juni, 19 sati).

U debati će učestvovati ambasador BiH u Ujedinjenom Kraljevstvu i Republici Irskoj Vanja Filipović, profesor političke i kulturne sociologije u Školi za slavenske i istočnoevropske studije Univerziteta College u Londonu Eric Gordy, predstavnica inicijative Remembering Srebrenica Aida Salkić Haughton, aktivistica bh. zajednice i doktorica i predavačica marketinga, kiberpsihologije i poslovnog računarstva na TU Dublin i Trinity Business School Fardus Sultan, te umjetnik i predavačAnthony Haughey.

Mirza Ćatibušić, predsjedavajući BHAI-a, dao nam je više detalja o konferenciji, kao i o aktivnostima bh. dijaspore u Irskoj kada je riječ o genocidu u Srebrenici i integraciji u irsko društvo.

• Možete li nam reći nešto više o predstojećoj konferenciji?

– Konferencija/razgovor o temi ‘Nakon Srebrenice: Razmišljanje o ratu u Bosni i Hercegovini’ je planirana u okviru 25. komemoracije genocida u Srebrenici i trebalo je da se održi u prostorijama Trinity College Dublin (TCD) 1. jula 2020. godine. Međutim, zbog COVID-a 19 to nije bilo moguće ni tada, kao ni sada zbog COVID restrikticija, te smo zbog toga odlučili da ovaj razgovor radimo putem Zoom aplikacije ‘online’.

Želio bih da se zahvalim Trinity Long Room Hub i Školi za jezički govor i komunikacijske nauke Trinity College Dublin na organizaciji i tehničkoj podršci. Također bih se zahvalio svim učesnicima, a posebne zahvale bih uputio Vanji Filipoviću, ambasadoru BiH u Ujedinjenom Kraljevstvu i Republici Irskoj koji je počasni gost ovog razgovora. Svi su dobrodošli, te ovim putem pozivam sve da se registruju i prisustvuju ovom online razgovoru – registracija je besplatna koristite ovaj link.

U ovoj panel diskusiji, međunarodni akademici i aktivisti će razgovarati i predstaviti posljedice rata u BiH. Razgovor će uključiti postratnu BIH i uticaj traume i raseljenja na regiju. Naravno, razgovor će također uključiti i značaj sjećanja na Srebrenicu i druge zločine protiv čovječnosti počinjene širom BiH tokom rata. Isto tako, učesnici ce dotaći i iskustvo bh. zajednice u Irskoj čiji korijeni u Irskoj su direktna posljedica rata u BiH i etnickog čišćenja 1992.

Ukoliko bude bilo vremena, razgovor će uključiti i prijem Bosanaca u Irsku koji su u Irsku stigli prije skoro 30 godina i trenutnim stavovima prema izbjeglicama i azilantima u Irskoj i uopšte. Podsjetimo da UNHCR navodi da je prvi put u zabilježenoj istoriji broj ljudi koji su prisilno raseljeni sada 80 miliona, a preko 26 miliona izbjeglica (juni 2020). UN je obećao da se genocid koji se desio u Srebrenici nikada ponoviti, a ipak je to dopustio. Tipičan primjer je Sirija gdje je u toku zadnjih deset godina ubijeno preko 600.000 ljudi I to pred licem UN-a!

Tako da je značaj ovog razgovora da genocid u Srebrenici nije samo prošlost, to se još uvijek dešava i svijet ne čini ništa kao što to nije činio u julu 1995. kada su dozvolili ubijanje u Srebrenici i u svim drugim dijelovima BiH.

• Da li je ovo prva konferencija ovog tipa ili ste ranije imali ove skupove?

– Ovo je prva konferencija ove vrste koju organizuje BHAI-a u saradnji sa TCD u zadnjih desetak godina. No, predstavnici bh. zajednice u Irskoj su učestovali i organizovali različite skupove i razgovore u saradnji sa irskom Vladom i nevladinim organizacijama, prvenstveno Remembering Srebrenica UK i Remembering Srebrenica Northern Ireland (NI) u čijem odboru su i clanovi BHAI-a.

Podsjetio bih na 2017. godinu kada je organizovana debata o Srebrenici u irskom Parlamentu (Dail Eireann) i Senatu (Seanad Eireann) na inicijativu bh. zajednice u Irskoj i Remembering Srebrenica NI u kome su učestvovale sve političke partije u Irskoj. To je bila jedna od najvažnijih debata koju je irska Vlada imala o genocidu u Srebrenici i ratu u BiH. U toku debate osuđeni su zločini protiv čovječnosti i poslana je vrlo jaka poruka svih političkih partija da ono što se dogodilo bosanskim muslimanima u ovoj tragičnoj epizodi istorije našeg kontinenta se nikada ne smije ponoviti i nikada se ne smije zaboraviti.

Zajednička izjava je bila da sjećanje na sve žrtve genocida u Srebrenici potvrđuje naše kolektivno dostojanstvo i odbacuje otrov rasne i etničke netrpeljivosti. Da dodam da, na inicijativu BHAI-i u julu svake godine irski Parlament, minutom šutnje, odaje počast svim žrtvama rata u BiH.

Želio bih da istaknem jedno od najznačajnih dostignuća bh. zajednice u Irskoj. I pored toga što je Tribunal u Hagu presudio da se u Srebrenici desio genocid, od završetka rata masovna ubijanja i sve što se desilo tokom rata u BiH su se nazivali tragedijom, ali riječ ‘genocid’ nije bila dio zvaničnih stavova mnogih zemalja. Irska je bila jedna od njih zemalja do 2015. kada smo vodili višemjesečnu kampanju gdje smo tražili od irske Vlade da javno izjavi da priznaje da se u Srebrenici desio genocid.

Izgubili smo nadu da će zvanična izjava stići da bi, pred samu 20. komemoraciju, ministar inostranih poslova je izdao izjavu o Genocidu u Srebrenici prepoznavajući užasni masakr u Srebrenici kao genocid…

• Koji su planovi BHAI-a kada je riječ o Srebrenici ove godine?

– Organizacija konferencije ‘Nakon Srebrenice: Razmišljanje o ratu u Bosni i Hercegovini’ je događaj u okviru komemoracije genocida u Srebrenici. Pored toga bh. zajednica ce se okupiti 11. jula, kao što i radimo svake godine. Spremamo, kao i svake godine, prepiske sa svim koji će, vjerujem kao i svake godine, minutom šutnje odati počast svim žrtvama rata u BiH. Obzirom da svi radimo volonterski i nemamo nikakvu finansijsku podršku, nase aktivnosti su ograničene.

• Kako komentirate odnos Irske prema stradanju ljudi u BiH? Čini se kako imaju prilično dosta sluha…

– U prvom redu moram reći da je Irska mala i neutralna zemlja, ali se njeno mišljenje itekako poštuje i Irska ima dobru reputaciju za zaštitu ljudskih prava na međunardnom nivou. Oni su nepopustljivi u podršci BiH na putu prema pomirenju i nastavit će podržavati bh. put prema EU. Mi smo ponosni da smo bar malo pomogli u izgradnji istine o BiH u Irskoj što je uticalo na oblikovanje političkog stava Irske prema BiH. Svjesni su da je politička situacija u BiH vrlo složena, svjesni su svih bh. problema, ali mi, svi kao građani BiH, biramo političke partije i samim tim i našu budućnost.

Htio bih dodati da je Irska je uistinu prijateljska zemlja. Računajući da je Irska mala zemlja i da je 1990-ih bila ekonomski vrlo siromašna, njihova odluka da uzme 200 izbjeglica iz BiH u septembru 1992 je stvarno velika. Pored prve grupe izbjeglica, primili su pet grupa sa ranjenicima, dozvolili spajanja porodica. Obezbijedili su izbjeglicama ista prava (i obaveze) koja imaju svi irski građani, smještaj, edukaciju, zapošljavanje, svima je omogućeno da dobiju irsko državljanstvo.

Pokazali su potpuno razumijevanje za patnju kroz koju smo prošli u toku rata u BiH. Uspostavili su sistem koji je direktno pomagao svim izbjeglicama. U ime bh. zajednice u svakoj prilici sam izrazio zahvalnost za njihovu gostoprimivost i mogu slobodno reći da se velika većina Bosanaca dobro integrisala u Irskoj, mada je integracija starijih ljudi bila teška i to se osjeća i dan-danas.

• Koliko dijaspora pomaže i koliko još može pomoći za mjesta kao što je Srebrenica?

– Dijaspora ima ključnu ulogu u tome da se istorija ne zaboravi, posebno genocid u Srebrenici kao i sva stradanja i masovne grobnice Prijedora, Vlasenice, Zvornika, Foče i svi drugih mjesta u BiH u kome se ubijalo civilno stanovništvo.

Organizovanje skupova, komemoracija, edukacija javnosti u svim zemljama gdje žive građani BiH je neophodna. Žrtve genocida u Srebrenici i čitavog rata u BiH nemaju glas, mi smo njihov glas i moramo govoriti u njihovo ime i osigurati da se istina o onome šta se desilo nikada ne zaboravi.