Papa je pred smrt pozvao na mir u Gazi – hoće li ga neko poslušati

Papa Franjo preminuo je u 89. godini nakon dugotrajne bolesti. Samo dan ranije, u svom uskrsnom govoru na Trgu svetog Petra u Vatikanu, poglavar Rimokatoličke crkve izrazio je svoju „bliskost patnjama kršćana u Palestini i Izraelu, te svom izraelskom i palestinskom narodu“.

Dodao je kako „misli na narod Gaze, a posebno na njenu kršćansku zajednicu, gdje strašni sukob i dalje izaziva smrt i razaranje te stvara dramatičnu i žalosnu humanitarnu situaciju“ – što je dakako ublažena referenca na izraelski genocid u Pojasu Gaze u kojem je od oktobra 2023. službeno ubijeno više od 51.200 Palestinaca.

Papine misli o ovom konkretnom „strašnom sukobu“ zaključuju se „apelom zaraćenim stranama: proglasite prekid vatre, oslobodite taoce i priskočite u pomoć izgladnjelom narodu koji teži budućnosti mira“.

Svakako, papa Franjo odlučio je upotrijebiti jezik koji ne odražava adekvatno užase koji se trenutno događaju u Gazi. Prije svega, genocid nije “sukob”, niti su izraelski počinitelji i palestinske žrtve genocida jednake “zaraćenim stranama”.

Uz to, papa zaslužuje pohvalu što je iskoristio svoj, kako se ispostavilo, posljednji istup u javnosti za poziv na prekid vatre u Gazi – u vrijeme kada se čini kako se svijet previše navikao i pušta da masovni pokolj Palestinaca traje unedogled.

Iako nije precizirao ko je tačno kriv za činjenicu da sada postoje “gladni ljudi” kojima je potrebna pomoć, ovo je naravno referenca na izraelsku odluku od početka marta da prekine sve isporuke humanitarne pomoći Pojasu Gaze – potez koji se svodi na prisilno izgladnjivanje i ratni zločin.

Kako težiti ‘budućnosti mira’?

Papin poziv na prekid vatre u nedjelju uslijedio je samo mjesec dana nakon što je Izrael definitivno uništio postojeći prekid vatre koji je navodno stupio na snagu u januaru, a tokom kojeg je izraelska vojska koristila svaku priliku da ga krši na svakom koraku.

Između izraelskog prekida primirja 18. marta i 9. aprila, Ujedinjeni narodi su ustvrdili kako su u najmanje 36 odvojenih izraelskih zračnih napada na Gazu žene i djeca bili jedine žrtve.

Koliko god izgladnjeli ljudi “težili budućnosti mira”, teško je uopće težiti bilo kakvoj budućnosti kada vas aktivno istrebljuje vojska koja uživa punu dvostranačku podršku vladajuće globalne supersile, Sjedinjenih Američkih Država.

Usput, posljednji dan pape Franje na Zemlji uključivao je i kratak sastanak sa drugim u liniji komande te supersile: američkim potpredsjednikom J. D. Vanceom. Susret se dogodio nakon što je poglavar Katoličke crkve otvoreno i više puta kritizirao administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa i njene manične sheme deportacije. U februarskom obraćanju napomenuo je da njihova imigracijska politika stvara “veliku krizu” koja “šteti dostojanstvu muškaraca i žena”.

Papa Franjo je u svom uskrsnom govoru također spomenuo tešku situaciju raseljenih ljudi: „Koliko se prezira ponekad pobuđuje prema ranjivima, marginaliziranima i migrantima“.

Nastavio je ponavljati svoju želju „da obnovimo našu nadu da je mir moguć“.

Stubovi beznadnog globalnog sistema

Nažalost, međutim, prezir i dehumanizacija su stubovi beznadnog globalnog sistema – predvođenog SAD-om – koji daje prioritet elitnoj tiraniji i profitu nad bilo kakvim prividom ljudske pristojnosti. Bilo da se radi o industriji naoružanja koja zarađuje na izraelskom genocidu u Gazi ili o SAD-u koji stvara pakao za ljude bez dokumenata o čijem radu ovisi vlastita ekonomija države, institucionalizirani prezir je dobar za poslovanje.

Tokom uskrsne sedmice, „nada da je mir moguć“ bila je potpuno isključena za palestinske kršćane u Gazi, na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael i u Jerusalemu – istom mjestu gdje je, prema Bibliji, Isus razapet.

U Pojasu Gaze, kršćani su se u strahu okupili na Uskrs u crkvi Svetog Porfirija u gradu Gazi koja je bombardirana oktobra 2023. godine, nedugo nakon početka genocida. U napadu je poginulo najmanje 18 raseljenih Palestinaca koji su se tamo sklonili, uključujući kršćane.

Na Zapadnoj obali i u Jerusalemu, izraelski zvaničnici spriječili su pristup svetim mjestima brojnim članovima kršćanske zajednice koja trpi sve češće napade jevrejskih doseljenika i druge oblike progona koje podržava država.

Samo je otprilike 6.000 Palestinaca sa Zapadne obale dobilo dozvole od Izraela za prisustvovanje uskrsnim službama ove godine u Crkvi Svetog groba u okupiranom Istočnom Jerusalemu, koja je, predvidljivo, za tu priliku bila puna vojske.

Kako je Al Jazeera primijetila, „čak je i predstavniku Vatikana u Palestini odbijen ulazak u crkvu“.

Dan kasnije, zemaljski predstavnik same Rimokatoličke crkve prešao je u druga područja. Među njegovim oproštajnim apelima bio je i poziv na prekid vatre u Gazi. Hoće li ga neko poslušati?

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i ne odražavaju nužno urednički stav Al Jazeere.