Obilne kiše potapaju Gazu

Grad Gaza – Rana Adnan Hmeida (29) stoji na ulazu u svoj šator u kampu al-Mina na sjeveru Gaze, držeći svoju dvomjesečnu kćerku i pokušavajući je ugrijati nakon što je kišnica tokom noći poplavila njihovo sklonište. Posteljina, ćebad i odjeća cijele porodice su mokri, a njena djeca izložena hladnoći i vjetru u Gazi.

Hmeida, njen suprug i djeca budni su od ponoći, otkako je obilna kiša i jak vjetar zahvatio kamp. Voda je prodrla u šator i natopila njihove stvari. Pošto je sva odjeća bila mokra, Hmeida je morala zamoliti komšije da joj pomognu osušiti je.

„Od ponoći sjedimo budni. Voda je ušla u naš šator, a posteljina, ćebad i sve ostalo se natopilo. Ujutro sam zatekla sina i malu kćerku kako drhte. Moja dvomjesečna beba se smrzavala“, rekla je Hmeida za Al Jazeeru.

„Šta da radim? Da držim djecu ili da pokušam zaustaviti vodu? Pokušavala sam ih ugrijati dok sam nosila malu kćerku, ali voda je neprestano ulazila. Vjetar je bio tako jak da smo mislili da će šator biti iščupan iz zemlje.“

Njen suprug, Sameh Hmeida (30), rekao je da je porodični šator posebno izložen zbog blizine mora. Nema cerada ni izolacijskih materijala koji bi mogli pomoći u oluji.

Obilne kiše posljednjih dana plavile su kampove i gradove širom Gaze, gdje mnogi Palestinci provode četvrtu zimu izvan svojih domova otkako je Izrael u oktobru 2023. godine započeo genocidni rat na enklavi.

Nivo vode porastao je za 30 do 40 centimetara u nekoliko kampova u Gazi zbog subotnje kiše, dok je Civilna zaštita Gaze primila stotine poziva.

Kišnica je poplavila mnoge šatore u kampu al-Mina, gdje živi oko 1.700 palestinskih porodica, pretvarajući tlo u bare blatnjave vode.

Raed Abu Amsha (40) rekao je da se njegov šator tokom oluje srušio na porodicu. Odjeća i ćebad svih devetero djece o kojima se brine – od kojih su četvero djeca njegovog pokojnog brata – bili su natopljeni.

„Odgovoran sam i za siročad i za vlastitu djecu, a ne mogu zadovoljiti njihove potrebe. Ova oluja trajala je samo dva sata, a pogledajte šta nam je učinila. Trebaju nam šatori, cerade i bilo šta što može zaštititi našu djecu. Koliko ćemo još ovako živjeti?“, rekao je.

U Nuseiratu, kampu starom nekoliko decenija u centralnoj Gazi s trajnim objektima, padavine prijete i porodicama koje žive u zgradama oštećenim u izraelskim bombardovanjima.

Nasser al-Hajj (54) živi u stambenom neboderu koji je pogođen u izraelskom udaru u septembru 2025. godine. Krhotine s gornjih spratova pale su na njegov dom, ostavljajući veliku rupu na stropu kroz koju voda sada ulazi svaki put kada pada kiša.

Iako je strop ojačan potpornim gredama, inženjer je upozorio al-Hajja da je stan opasan, uz rizik od daljnjeg obrušavanja ruševina sa zgrade ako Gazu pogodi novo nevrijeme.

Tokom posljednje oluje, al-Hajj je odveo djecu u komšijsku kuću i čekao da krhotine prestanu padati s krova. Dvoje njegove djece, koja imaju autizam, spavaju u prostoriji nebodera namijenjena za čuvara, daleko od oštećenog dijela.

„Prisiljen sam živjeti na mjestu koje se svakog trenutka može srušiti nad našim glavama. Ali gdje da odem? Stanarina je skupa, a ni šator nije siguran“, rekao je za Al Jazeeru. „Znam koliko je ovo mjesto opasno, ali nemam drugog izbora“, dodao je.

Prema podacima Ureda Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), oko 950.000 raseljenih osoba u Gazi živi u područjima izloženim poplavama. Posebno su ranjive nisko položene lokacije i mjesta u blizini obale, pri čemu više od 400.000 ljudi živi u područjima koja se smatraju visoko rizičnim za poplave.

Oko 44.000 Palestinaca živi u nesigurnim zgradama, dok se procjenjuje da više od 4.000 zgrada širom teritorije zahtijeva potpuno ili djelomično rušenje zbog štete nanesene izraelskim zračnim udarima. Oko 294.250 porodica treba pomoć u skloništu uoči zime, ali raspoložive zalihe pokrivaju samo 18 posto njihovih potreba.

I Općina Gaza bori se da odgovori na oluje. Oštećeno je oko 15 kilometara odvodnih linija za kišnicu i 212 kilometara kanalizacijske mreže. Osam crpnih stanica i tri glavna bazena za prikupljanje oborinskih voda izvan su funkcije.

Preostali sistem, u najboljim okolnostima, može podnijeti najviše 20 posto kišnice, prema riječima glasnogovornika općine Hosnija Muhanne.

„Nastavljamo čistiti odvodne sisteme u pripremi za kišnu sezonu“, rekao je Muhanna.

Općina je rasporedila radnike da čiste odvode i šahtove, uklanjaju smeće i čiste vodene kanale, popravljaju oštećene dionice odvodnih linija i upravljaju vodenim pumpama.

No Muhanna upozorava da ti napori ne mogu vratiti kapacitet mreže zbog nestašice goriva, opreme i rezervnih dijelova.

Samo u gradu Gazi više od 2.000 zgrada prijeti urušavanjem, rekao je, a količina ruševina u gradu premašila je 25 miliona tona.

I krizni odbori u raseljeničkim kampovima bore se s nestašicom zaliha za skloništa. Adli Awad, zvaničnik kriznog odbora u izbjegličkom kampu Nuseirat, rekao je da njegov tim pokušava podijeliti šatore i cerade, posebno porodicama pogođenim kišom. Ali broj onih kojima je pomoć potrebna daleko premašuje raspoložive zalihe.

„Pokušavamo osigurati što više šatora i cerada. Također pomažemo porodicama da iskopaju kanale kako bi kišnicu preusmjerili dalje od šatora i smanjili poplave“, rekao je Awad.