Svjetski čelnici se okupljaju na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti
Osim Bliskog Istoka i ruskog rata protiv Ukrajine, druge ključne teme uključuju budućnost NATO-a, globalnu potrošnju na odbranu i izazove cyber sigurnosti.

Danas počinje Minhenska konferencija o sigurnosti (MSC), vodeći svjetski forum o međunarodnoj sigurnosnoj politici, koja se održava u trusnom periodu izazvanom ponajviše potezima novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa.
U jeku porasta globalnih tenzija, ovogodišnji skup, koji će se održati od 14. do 16. februara, okupit će svjetske lidere, kreatore politike i stručnjake kako bi razmotrili hitna sigurnosna pitanja, kao što su rat Rusije protiv Ukrajine, kriza u Gazi i promjenjiva dinamika međunarodnih saveza.
Nastavite čitati
list of 4 itemsAnalitičari: Trump mora shvatiti da vojni pritisak ne daje rezultate u slučaju Hamasa
Izrael gađa kuće i šatore raseljenih, ubijene cijele porodice
Cijele porodice ubijene u novim izraelskim napadima
Prema ranijim nezvaničnim najavama, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu Keith Kellogg mogao bi na konferenciji predstaviti plan Trumpove administracije za okončanje rata u Ukrajini, a šef MSC-a Christoph Heusgen izrazio je nadu da bi mirovni projekat mogao dobiti konture upravo tokom konferencije u Minhenu.
Prijedlog o okončanju rata u Ukrajini
Kako su prenijeli ukrajinski mediji, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji će predvoditi delegaciju Kijeva na konferenciji, planira proučiti prijedlog i ponuditi odgovor u petak, kada će se na marginama skupa sastati s američkim potpredsjednikom J. D. Vanceom.
Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak rekao je ranije da će ukrajinska delegacija predstaviti stav te zemlje o okončanju rata i svoju “viziju za postizanje dugotrajnog mira”.
Jermak je naveo kako se Ukrajina nada da će razgovarati o potencijalnim sigurnosnim garancijama kako bi se spriječila buduća ruska agresija.
Konferenciji će, osim Vancea prisustvovati i američki državni sekretar Marco Rubio, kao i niz visokih svjetskih zvaničnika, među kojima i generalni sekretar NATO-a Mark Rutte i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. Na skupu će učestvovati i visoki predstavnici Ujedinjenih naroda, kako bi potvrdili posvećenost UN-a podsticanju međunarodnog dijaloga i saradnje, saopćeno je na sajtu te organizacije, prenio je Tanjug.
Osim Bliskog Istoka i ruskog rata protiv Ukrajine, druge ključne teme uključuju budućnost NATO-a, globalnu potrošnju na odbranu i izazove cyber sigurnosti, kao i rastuće tenzije u Indo-Pacifiku i međunarodni odgovor na sukobe u Sudanu i Demokratskoj Republici Kongo.
Skup će otvoriti njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeyer nakon čega će predstavnici vlada i lideri iz različitih regija svijeta razgovarati o izazovima svjetske sigurnosne politike.
Trend ‘multipolarizacije’
Glavni program počinje u petak s fokusom na globalne sigurnosne izazove, uključujući globalno upravljanje, demokratsku otpornost, klimatsku sigurnost i mnoge druge teme, objavljeno je na sajtu MSC-a.
Uoči konferencije, organizator je u izvještaju naveo da SAD više nije faktor stabilnosti, već predstavlja rizik zbog teritorijalnih pretenzija Donalda Trumpa prema Grenlandu i Panami, kao i izjavama da Kanada treba postati 51. država SAD-a.
Izvještaj, koji se fokusira na prelazak s unipolarne ere nakon hladnog rata, a koju SAD predvodi ka multipolarnom svijetu u kojem ne dominira nijedan ideološki pogled, predstavljat će pozadinu ovogodišnje konferencije.
“Bez globalnog vodstva kakav je SAD imao u posljednjih nekoliko decenija, teško je zamisliti da međunarodna zajednica pruža globalna javna dobra poput slobode plovidbe ili suočavanja s nekim od mnogih ozbiljnih prijetnji s kojima se čovječanstvo suočava”, navodi se u izvještaju.
Autori, također, navode da će napor američkog predsjednika da uspostavi novi oblik američkog vodstva biti potkopan trendom “multipolarizacije“, a ankete u izvještaju ukazuju da će taj trend biti prihvaćen u zemljama kao što su Brazil, Indija, Južnoafrička Republika i Kina.
U izvještaju se dodaje da svijet ide u pravcu u kojem će se ”veći broj država boriti za utjecaj“, što znači da “budući poredak može biti mnogo više neuredan”.
Autori, također, upozoravaju da Rusija nije samo zainteresirana da neutralizira Ukrajinu kao vojnu prijetnju, već radi na euroazijskom poretku predvođenom Moskvom, kao što je navedeno u novim sigurnosnim sporazumima koje je Moskva predložila SAD-u i NATO-u krajem 2021.
U izvještaju se upozorava da Peking, također, može imati koristi od povlačenja SAD-a iz međunarodnih obaveza ili otuđenja Washingtona od dugogodišnjih partnera.
Istraživanje pokazuje da se u svakoj zemlji Grupe G7 rizik koji predstavlja SAD “povećao više od percipiranih rizika koji predstavlja Rusija”.