Gotovo 186,5 miliona Amerikanaca ima pravo glasa na izborima 5. novembra na kojima će izabrati 47. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

Predsjednička utrka nije jedina na glasačkom listiću. Amerikanci će također birati ljude na razne savezne, državne i lokalne položaje.

U saveznim utrkama birači će birati predsjednika i članove dvaju domova koji čine američki Kongres: Zastupničkog doma i Senata.

 

Zastupnički dom američkog Kongresa

Birači u 50 saveznih država birat će članove Zastupničkog doma. Ukupno ima 435 mjesta i svako se mjesto bira svake dvije godine.

Broj članova Zastupničkog doma dodijeljen svakoj saveznoj državi određen je njenim brojem stanovnika, tako da ako se smanji ili poveća broj stanovnika savezne države na popisu stanovništva, ona će izgubiti ili dobiti mjesta u Zastupničkom domu.

Postoji šest članova Zastupničkog doma bez prava glasa (koji se nazivaju delegati ili rezidentni povjerenici, u slučaju Portorika) koji predstavljaju teritorije SAD-a. Oni nemaju pravo glasa o zakonodavstvu, ali imaju privilegirani nastup i mogu učestvovati u određenim drugim funkcijama Doma.

Tih šest teritorija su:

• Distrikt Kolumbija
• Portoriko
• Američka Samoa
• Guam
• Sjevernomarijanski otoci
• Američki Djevičanski otoci.

Delegati se biraju svake dvije godine, kao i kod ostatka Doma, osim za Portoriko, čiji se predstavnici biraju svake četiri godine.

 

Američki Senat

Ove godine odabiru se i 33 mjesta u Senatu, što je otprilike trećina od 100 mjesta, a jedno mjesto će biti odlučeno na vanrednim izborima.

U Senatu svaka država ima jednaku zastupljenost tako što ima po dva mjesta. Zastupljenost ne zavisi od veličine stanovništva savezne države kao što je u Predstavničkom domu.

U sadašnjem Senatu nalazi se 49 republikanaca, 47 demokrata, a četiri su nezavisna člana, koji sarađuju sa demokratama.

To su:

• Bernie Sanders iz Vermonta
• Angus King iz Mainea
• Joe Manchin iz Zapadne Virginije
• Kyrsten Sinema iz Arizone.

Potpredsjednik SAD-a je predsjednik američkog Senata. Uloga uključuje predsjedavanje sjednicama Senata i odlučivanje u slučaju podijeljenih glasova. Osim glasanja o zakonu, gornji dom mora potvrditi predsjednička imenovanja članova kabineta, sudija Vrhovnog suda, drugih federalnih sudija i ambasadora.

 

U osam saveznih država je tijesan izbor za Senat:

• Montana
• Wisconsin
• Ohio
• Nevada
• Pennsylvania
• Michigan
• Arizona
• Texas.

Sedam od tih osam mjesta trenutno zauzimaju demokrate. Samo jedna trka za mjesto koje drže republikanci smatra se neizvjesnom.

Na kraju, koja god stranka kontroliše Kongres, kontroliše i sposobnost donošenja zakona, a to bi moglo ključno za planove bilo kojeg budućeg predsjednika.

Guvernerske utrke

Glasači u 11 saveznih država i dva teritorija – Portoriku i Američkoj Samoi – takođe će birati guvernere. To su:

• Američka Samoa
• Delaware
• Indiana
• Missouri
• Montana
• New Hampshire
• Sjeverna Karolina
• Sjeverna Dakota
• Portoriko
• Utah
• Vermont
• Washington
• Zapadna Virdžinija.

 

Šta je elektorski kolegij?

U SAD-u predsjednika i potpredsjednika ne biraju direktno birači.

Kada birači na glasačkom listiću izaberu te kandidate, oni zapravo glasaju za listu elektora koji će predstavljati njihovu saveznu državu. Nakon što glasovi budu prebrojani i ovjereni, ti se elektori obavezuju da će glasati za predsjedničkog i potpredsjedničkog kandidata.

Ovi elektori daju odlučujuće glasove za predsjednika i potpredsjednika tokom sastanka elektorskog kolegija u decembru. Ove godine glasat će se 17. decembra.

U 48 saveznih država predsjednički kandidat koji dobije najviše glasova birača osvaja sve elektorske glasove te države, ali u državama Maine i Nebraska taj princip “pobjednik uzima sve” ne važi.

Ove dvije savezne države raspoređuju svoje birače na temelju komplikovanijeg sistema koji odražava glas naroda na nivou savezne države i kongresnog okruga. Zbog toga glasovi elektorskog kolegija u ovim saveznim državama mogu biti podijeljeni.

Broj elektora u svakoj saveznoj državi jednak je broju članova u Zastupničkom domu – plus dva, što predstavlja broj američkih senatora iz svake savezne države.

Na primjer, Kalifornija ima 54 elektora – to odgovara broju od dva senatora i 52 člana Doma.

Ukupno ima 538 elektora: 535 iz 50 država i tri iz Distrikta Kolumbija, koji je savezni glavni grad, a ne država.

Prije izbora, političke stranke u svakoj saveznoj državi biraju svoj spisak elektora. Elektori su gotovo uvijek stranački zvaničnici ili pristalice.

Prema ovom sistemu, kandidat koji na izborima osvoji najviše glasova birača, na kraju neće nužno ući u Bijelu kuću.

Nedavni primjer toga desio se na izborima 2016. kada je demokratska predsjednička kandidatkinja Hillary Clinton osvojila ukupno više glasova, ali je izgubila glasove elektorskog kolegija od republikanca Donalda Trumpa. On je došao do pobjeda u ključnim neodlučnim saveznim državama (takozvanim swing states) za koje su ankete predviđale da će ići u korist Clinton: Pennsylvania, Michigan i Wisconsin.

Mogu postojati i “nevjerni elektori” kao što je bio slučaj 2016. godine, kada je sedam elektora dalo svoj glas drugom kandidatu, a ne onom koji je osvojio glasove savezne države.

Pet elektora bilo je “nevjerno” Hillary Clinton, a dvoje Donaldu Trumpu. Jedan od demokratskih elektora glasao je za senatora Bernieja Sandersa umjesto za Clinton.

Odlukom Vrhovnog suda iz 2020. odbačena je ideja da elektori mogu imati diskreciono pravo u odabiru kandidata kojeg podržavaju. Sud je stao na stranu sudova u Washingtonu i Coloradu koji su izricali kazne nevjernim elektorima.

Šta su ‘neodlučne’ države?

Većina saveznih država vrlo jasno naginje prema demokratima ili republikancima, pa se za većinu unaprijed zna pobjednik.

Ipak, svake četiri godine u nekoliko saveznih država dođe do tijesne utrke između dva glavna predsjednička kandidata. One su poznate kao neodlučne savezne države ili swing savezne države. Kandidati zbog toga veliki dio svoje kampanje fokusiraju na te savezne države.

Izborni analitičari će saveznu državu nazvati ‘neodlučnom’ kada ankete pokazuju da je margina pobjede u tim državama manja od pet postotnih bodova.

Sedam neodlučnih saveznih država za koje se očekuje da će odrediti ishod izbora 2024. su:

• Arizona – 11 elektorskih glasova
• Georgia – 16 elektorskih glasova
• Michigan – 15 elektorskih glasova
• Nevada – šest elektorskih glasova
• Sjeverna Karolina – 16 elektorskih glasova
• Pennsylvania – 19 elektorskih glasova
• Wisconsin – 10 elektorskih glasova.

 

U 25 saveznih država počelo je prijevremeno glasanje. Od toga je u Utahu, Vermontu i Washingtonu prijevremeno moguće glasati samo putem pošte.

Do ponedjeljka je više od 42,9 miliona Amerikanaca već glasalo lično ili putem pošte.

Prema prosjeku anketa širom zemlje koje je prikupila web stranica FiveThirtyEight, Harris do nedjelje vodi za 1,4 postotna boda.

U neodlučnim državama borba za predsjednika je još neizvjesnija, pokazuju ankete. Trump i Harris su gotovo izjednačeni u Wisconsinu, Nevadi, Pennsylvaniji i Michiganu. U Sjevernoj Karolini Trump vodi za jedan bod. Bivši predsjednik takođe vodi u Georgiji i Arizoni – ali razlika između Trumpa i Harris je toliko mala da se može svrstati u marginu pogreške za ankete.

Evo kako, prema podacima FiveThirtyEight-a, izgleda izborna karta prema podacima od nedjelje:

Koliki je odziv birača?

Odziv birača na američkim predsjedničkim izborima bio je na 60-ak posto na nedavnim izborima.

U 2016. godini glasalo je 60,1 posto birača sa pravom glasa, što je više u odnosu na 58,6 posto u 2012. godini, ali manje od 61,6 posto u 2008. godini.

Predsjednički izbori 2020. imali su najveću izlaznost birača u cijelom stoljeću – sa 66,6 posto onih koji su glasali. U tijesnim izborima, Joseph Biden je pobijedio i osvojio najviše glasova u historiji predsjedničkih izbora – osvojio je 81.283.501 glasova, a Trump je dobio 74.223.975 glasova, što je historijski rekord za jednog republikanskog kandidata.

U utrci održanoj tokom pandemije, više od 100 miliona ljudi – dvije trećine ukupnog broja birača – glasalo je prijevremeno.