Trump je preokrenuo svijet naopačke, a s njim i Hrvatsku

Nakon poraza u predsjedničkoj utrci 2020. godine Donald Trump se četiri godine pripremao za novi predsjednički mandat. I uvjerljivo pobijedio početkom studenog.

Već tijekom kampanje i najava Trumpa bilo je vidljivo kako u slučaju njegove pobjede svijet očekuju velike promjene, ipak, nitko nije očekivao ovo što se dogodilo i događa posljednjih mjesec dana. Od prvog dana novog predsjedničkog mandata, u samo mjesec dana, Trump je okrenuo svijet naopačke pri čemu nitko ne zna što će se dogoditi sutra ili u skorijem vremenu.

Odmah s prvim danima mandata Trump je najavio uvođenje carina cijelom svijetu, počeo je da svojata Grenland i Panamski kanal, za Pojas Gaze rekao je kako treba raseliti Palestince kako bi se tamo izgradila rivijera, a niz je nastavio direktnim pregovorima s Rusijom kako bi dogovorili mir u Ukrajini, ali bez Ukrajinaca za pregovaračkim stolom. Pri svemu tome vidljivo je kako Trump uvažava samo velike svjetske igrače, kao i da je države Europe i Europske unije ostavio po strani, ne pitajući ih ništa.

Kakav je položaj Hrvatske?

U tom novom preslagivanju svijeta građani se pitaju kakav je dalji položaj Hrvatske u Europi i svijetu, kao i kakva je dalja budućnost Hrvatske. Prema dosadašnjoj politici koju je provodila posljednjih godina Vlada Andreja Plenkovića, s jedne strane Hrvatska mora slijediti politiku EU, čija je punopravna članica, pa smo tako slušali o kontinuiranoj pomoći Ukrajini, prozivanju Rusije i Vladimira Putina i slijeđenja politike EU. U isto vrijeme poznato je i kako se s takvom politikom Vlade novi/stari predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i ne slaže te da je često imao suprotno mišljenje.

„Pozicija Hrvatske jest da je na strani i međunarodnog prava i na strani žrtve, na temelju u konačnici i našeg jedinstvenog stanja. Što se tiče mirovnih pregovora, uz dužno poštovanje američkoj inicijativi, oni su ‘no go’ bez sudjelovanja Ukrajine. Mirovni pregovori bez prisustva Europe bili bi potpuno politički neprihvatljivi, s obzirom na transatlantsko partnerstvo, savezništvo u okviru NATO-a te bilateralne odnose“, rekao je Plenković na Međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Münchenu.

Govoreći na ovu temu Krešo Beljak, predsjednik Hrvatske seljačke stranke i saborski zastupnik, rekao je kako u svemu tome Hrvatska zapravo nema što napraviti s obzirom da je situacija takva da su i nekada moćne europske sile, poput Njemačke i Francuske, postale u globalnim okvirima male i nebitne.

„Hrvatska je država s manje od četiri milijuna stanovnika i kao takva je premalena i nebitna u tom preslagivanju svijeta. Mi smo kao orahova ljuska u uznemirenom moru. Možda je vrijeme da u svrhu svoje zaštite i dobrosusjedskih odnosa, ali i kako bi se u budućnosti izbjegli neki novi sukobi, Hrvatska počne insistirati na tome da Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija postanu dio EU. Na taj način bi spriječili mogućnost bilo kakvih sukoba”, rekao je Beljak.

„Hrvatska se ne bi trebala pozicionirati nigdje osim u EU-u, a ako EU želi biti svjetski faktor, kao što su to Indija, Kina, Rusija, Brazil i SAD nužno je da se ide prema federalizaciji, zajedničkoj vanjskoj i obrambenoj politici i da se izabere osoba koja će imati moć pregovarati u ime pola milijarde Europljana. Hrvatska bi trebala biti jedna od federalnih država EU-a”.

Američki prioriteti će se presložiti

Bivši HDZ-ov ministar vanjskih poslova Miro Kovač nije šokiran orijentacijom koju je do sada pokazao Trump i njegova administracija, ali je iznenađen brzinom kojom se sve to događa. Smatra kako se za svoj drugi mandat Trump očigledno dobro pripremio.

„Prvo, ne postoji u svim segmentima jedinstvena politika Europske unije na vanjskopolitičkom planu. Drugo, na oblikovanje vanjskopolitičkih stajališta Europske unije i Hrvatska može utjecati, bez obzira na to što ne spada u velike države članice. Drugim riječima, Hrvatska ako ne želi, ne mora slijediti, može i ona određene inicijative sama ili s više država predlagati”, rekao je Kovač.

„Što se SAD-a tiče, nova administracija javno govori da postoji multipolaran svijet, što implicira da će se njezini prioriteti presložiti. Zbog rastućeg utjecaja Kine i predstojećeg intenzivnijeg natjecanja na Arktiku, Trumpova Amerika želi sebi približiti Rusiju i s njome surađivati, što mnogi u Europskoj uniji teško mogu prihvatiti. SAD-u je zapadna hemisfera, od Paname do Arktika, područje od životne važnosti, a što nije slučaj s istočnom Europom”.

EU se ne snalazi dobro

Na istu temu razgovarali smo i s političkim analitičarom Davorom Gjenerom koji je rekao kako se od početka Trumpove administracije stvari dramatično brzo mijenjaju te da SAD više ne drži do savezništva i dosadašnjih vrijednosti. Kaže kako je Hrvatska punopravna članica EU-a, ali i da je Unija pokazala kako se ne snalazi u svemu ovome što se događa.

„Hrvatska je proteklih godina uspješno provodila politiku EU, a to se vidi i po količini novca kojeg smo povukli iz EU. Poslije svega ovoga što se događa ispada kako su neki, poput Zorana Milanovića, bili u pravu kada su govorili da je EU samo bankomat. Problem je što ne znamo kako će se dalje sve razvijati, ali je zato očito da EU nema kapaciteta za rješavanje brojnih problema koji su se proteklih godina nagomilali“, rekao je Gjenero.

Dodao je i kako je poslije svih poteza Trumpa postalo nejasno hoće li dalje vrijediti članak 5. NATO-a ili će Sad uslišiti želju Vladimira Putina da se sve članice NATO-a, koje su tom savezu pristupile poslije 1990. godine, tretira kao drugorazredne članice na koje se zapravo inicijalna prava ne odnose. Isto tako kaže i kako je nejasno hoće li SAD i dalje štititi Europu od prelijevanja ruskih interesa kao i da postoje naznake koje govore da je Trump spreman odreći se u korist Putina utjecaja na dijelom Europe.

Na koga računati u slučaju potrebe?

„Sve to sada možda zvuči nekako daleko i kao teorija, ali činjenica je i da je Hrvatska došla u poziciju da ne zna na koga može računati i slučaju potrebe. Podsjećam na priču o ‘srpskom svetu’ koja je zapravo čista kopija ‘ruskog sveta’ koji je bio okvir za invaziju Rusije na Ukrajinu. On opravdava prava Rusije da u svojoj interesnoj sferi i po vlastitom nahođenju mijenja granice, smjenjuje režime i nameće željenu vlast“, kazao je Gjereno.

Napomenuo je kako Hrvatska zapravo nije prioritetno na udaru „srpskog sveta“, ali da zato jeste posredno jer se mijenjaju okolnosti prije svega za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo. Zbog svega što se događa, a prije svega za vremena koja dolaze, za koja je rekao kako su izazovna, Gjenero kaže kako se mora raditi pametno, mudro i sustavno.

„Hrvatska je za Trumpa mala i strateški ne posebno važna država, kao uostalom i cijela Europa. Međutim, zato Hrvatska mora jačati svoje kapacitete kako unutar NATO-a tako i u EU. Hrvatska zapravo mora početi raditi i ponašati se onako kako to radi Poljska“, zaključio je Gjenero.