Kako je Trump ponovno srušio ‘plavi zid’
‘Plavi zid’ čine države koje su demokrate osvojile kroz većinu moderne historije SAD-a. Evo kako je Trump uspio da pobijedi Kamalu Harris u nekima od njih – Pennsylvaniji, Wisconsinu i Michiganu.
Pobjedi bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima uveliko je pomogla njegova pobjeda u više država “plavog zida”, koje su tradicionalna uporišta demokrata.
“Izgleda da je Trump probio ‘plavi zid’, ili barem da ga je dovoljno načeo, da osvoji predsjednički mandat”, rekao je David Schultz, autor i profesor političkih nauka na Univerzitetu Hamline u Minnesoti za Al Jazeeru.
Nastavite čitati
list of 4 itemsOdbačen predmet protiv Trumpa za miješanje u izbore 2020.
Ko je Pam Bondi, Trumpova nova kandidatkinja za američku državnu tužiteljicu?
Garčević: Moguć povratak priče o razmjeni teritorije između Srbije i Kosova
Dok je glasačka karta izbornog kolegija postepeno postajala crvena nakon zatvaranja birališta i prebrojavanja glasova, posmatrači su u početku posumnjali na efekt “crvene fatamorgane”, koji se može proizvesti jer je sve više republikanskih glasača (označenih crvenom bojom) išlo lično na birališta, a više demokrata (označeno plavom) glasalo poštom.
Međutim, kada je Trump prešao granicu od 270 elektorskih glasova, nade demokrata da će dostići njegovo vodstvo u ranoj fazi prebrojavanja su propale.
Šta je ‘crvena fatamorgana’?
Historijski gledano, više glasačkih listića poštom šalju demokrate, dok više republikanaca glasa lično.
Tokom izbora 2020. godine izborna mapa je izgledala slično crveno u prvim satima prebrojavanja, što je navelo Trumpa da rano proglasi pobjedu i to prije nego što su objavljeni rezultati u kritičnim bojnim državama.
Kada su rezultati zaključeni, nakon što su prebrojani glasački listići poslani poštom, demokrata Joseph Biden je izašao kao pobjednik, nakon što je prebrojavanje glasova poštom pokazalo da je ponovno osvojio Pennsylvaniju, Georgiju, Michigan i Wisconsin, dio država koje su činile “plavi zid” i sve su ih osvojili republikanci na izborima 2016.
Neki su analitičari ove godine očekivali slične “plave iskorake” nakon početne “crvene fatamorgane”. Međutim, do šest ujutro po istočnom američkom vremenu (11:00 po srednjoevropskom vremenu) u srijedu, Associated Press (AP) je predvidio 277 glasova izbornog kolegija za Trumpa, sedam više od 270 koliko je potrebno da se osigura predsjednički mandat.
Kasnije u srijedu taj se broj dodatno povećao, nakon što su birači iz Michigana, jedne od država iz “plavog zida”, također, glasali za Trumpa.
Šta je ‘plavi zid’?
“Plavi zid” čine države koje su demokrate osvojile kroz većinu moderne historije SAD-a.
To su države koje su glasale za demokrate na svim izborima između 1992. i 2012. godine. Među njima su Kalifornija, New York, Illinois, Pennsylvania, Michigan, New Jersey, Washington, Massachusetts, Maryland, Minnesota, Wisconsin, Oregon, Connecticut, Hawaii, Maine, Rhode Island, Delaware i Vermont, kao i Distrikt Columbia.
Godine 2016. Trump je probio “plavi zid”, okrenuvši nekoliko tih država u crvene na izborima protiv demokratkinje Hillary Clinton. Među njima su bile Pennsylvania, Wisconsin i Michigan – sve tri su ponovno bile države za koje se vodila borba tokom posljednjih izbora.
Godine 2020. Joe Biden je osvojio sve tri ove države, navodno oživljavajući “plavi zid”.
Šta se dogodilo u tri ‘swing’ države iza ‘plavog zida’?
Daleko od ključnih država AP je proglasio pouzdanu pobjedu Harris u svim drugim državama “plavog zida”. Međutim, AP je proglasio Trumpovu pobjedu u tri ključne države bojišta iza “plavog zida” – što je dovoljno da košta Harris predsjedničkog mandata.
Evo kako je Trump ove godine prošao u tri “swing” države za koje se smatra da su iza “plavog zida”:
- Pennsylvania: AP je proglasio Trumpovu pobjedu u Pennsylvaniji koja ima 19 elektorskih glasova, za dva postotna boda. Prebrojano je 98 posto glasova.
-
Wisconsin: AP je, također, proglasio Trumpovu pobjedu u Wisconsinu za 0,9 postotnih bodova, s gotovo 99 posto prebrojanih glasova. Wisconsin ima deset elektorskih glasova.
-
Michigan: Do srijede navečer AP je, također, proglasio da je Michigan za Trumpa. On vodi u državi za 1,4 postotna boda, s gotovo 99 posto prebrojanih glasova. Michigan nosi 15 glasova izbornog kolegija.
Kako je Trump probio ‘plavi zid’?
Schultz je rekao kako vjeruje da je Biden uspio povratiti “plavi zid” od Trumpa 2020. djelomično zbog načina na koji se Trump nosio s pandemijom COVID-19 tokom svog predsjedničkog mandata.
Više od 1,1 milion ljudi umrlo je tokom pandemije u SAD-u, od trenutka proglašenja vanrednog stanja u januaru 2020. do kada je ukinuto u maju 2023. godine.
Tokom prvih mjeseci pandemije Trump je potkopavao naučnike i širio lažne tvrdnje o koronavirusu na svojim društvenim mrežama, kao što je ideja da su djeca “gotovo imuna” na njega.
Dezinformacije protiv vakcina su se širile i ljudi u mnogim državama pod vodstvom republikanaca su počeli organizovati proteste za ublažavanje karantinskih ograničenja kao i postavljati pitanja o obaveznim zahtjevima za vakcinaciju.
U februaru 2021. godine Lancet komisija zadužena za procjenu Trumpove zdravstvene politike otkrila je da bi se 40 posto smrtnih slučajeva od virusa u SAD-u moglo spriječiti da je broj smrtnih slučajeva odgovarao onima u drugim zemljama Grupe sedam (G7) s visokim prihodima.
Troškovi života i ekonomija
Sada su, međutim, “ekonomska pitanja zajedno s osjećajem ignorisanja doveli do Trumpove pobjede”, rekao je Schultz. Demokrate “nisu uspjele dobro postupiti u tri države ‘plavog zida'”, previše su se fokusirali na abortus u odnosu na druga pitanja poput ekonomske politike koja bi se dopala glasačima radničke klase, rekao je.
Preliminarna nacionalna izlazna anketa, koju je proveo Edison Research, pokazala je da je 51 posto glasača vjerovalo Trumpu u upravljanju ekonomijom u poređenju sa 47 posto onih koji su vjerovali Harris.
Prema izlaznoj anketi, 31 posto birača je reklo da je ekonomija najvažnija u oblikovanju njihove odluke da glasaju, dok je samo 14 posto navelo abortus.
“Kampanja Harris nije dobro objasnila kako će njena politika pomoći srednjoj klasi ili barem ta poruka nije imala odjek kod velikog broja glasača”, rekla je Reutersu Melissa Deckman, politologinja i izvršna direktorica Instituta za istraživanje javne religije.
Izbor potpredsjednika
Deckman je dodao da je izbor guvernera Minnesote Tima Walza za potpredsjedničkog kandidata, umjesto guvernera Pennsylvanije Josha Shapira, bila jedna od “nekoliko grešaka” koje su napravile demokrate uoči ovih izbora. To je zato što Walz nije pomogao Harris da osvoji bilo koju od “swing” država. Minnesota je glasala za demokrate na svim izborima od 1976. godine.
Godine 2016. kandidatkinja treće stranke Jill Stein osvojila je 132.000 glasova u Wisconsinu, Michiganu i Pennsylvaniji, što je uspjeh za koji se vjeruje da je pridonio porazu demokratkinje Hillary Clinton u utrci. Dakle, šta je demokrate koštalo vitalnih država “plavog zida” na ovim izborima?
Pennsylvania: Neuspješno ‘obraćanje’ biračima radničke klase
“Harris je izgubila Pennsylvaniju jer nije uspjela da razgovara sa biračima radničke klase i mislila je da će abortus nevesti dovoljno žena da glasa i pomogne joj da pobijedi“, rekao je Schultz.
Demokrate su vodile veću kampanju o pitanjima ženskih prava od republikanaca na ovim, prvim izborima otkako je Vrhovni sud poništio značajnu presudu suda “Roe protiv Wade” iz 1973. godine i ukinuo pravo žena na prekid trudnoće širom SAD-a. Zakoni koji se odnose na abortus su vraćeni pojedinačnim državama da odluče.
Međutim, rane izlazne ankete, objavljene dok je glasanje još trajalo, pokazale su da je Harris dobila podršku 54 posto žena u državi – manje nego Biden 2020. godine, kada je dobio podršku 57 posto žena.
Wisconsin: Brige o zdravstvenoj zaštiti
Wisconsin je decenijama bio pouzdano demokratski, ali je tamo Trump pobijedio Hillary Clinton 2016. godine, obraćajući se uglavnom bijelcima, biračima radničke klase, koji su bili zabrinuti zbog rastućih troškova zdravstvene zaštite, plata i siromaštva.
Ovaj put, “Harris je izgubila Wisconsin jer je izgubila radničku klasu i nije osvojila glasove žena, stanovnika predgrađa i mlade glasače”, rekao je Schultz.
Konkretno, opioidna kriza u SAD-u – nevjerovatna ovisnost i prekomjerna upotreba opioida na recept i ilegalnih opioida kao što je heroin – jako je potresla Wisconsin, gdje su brojne ankete ove godine sugerisale da je zdravstvena zaštita postala ključno pitanje za birače u državi.
Prema Ministarstvu zdravstvenih usluga Wisconsina, epidemija opioida u Wisconsinu počela je prije više od dvije decenije jer je bilo prepisanih medicinskih opioida i zato što je heroin, ilegalni opioid, postao jeftiniji i dostupniji. Godine 2022. je gotovo 1.828 ljudi u Wisconsinu umrlo od predoziranja drogom, što je više nego dvostruko u odnosu na 2015. godinu. Sintetički opioidni fentanil pronađen je u 73 posto svih smrtnih slučajeva od predoziranja u Wisconsinu, prema izvještaju Ureda državnog tužioca iz augusta 2024. godine.
Harris je obećala da će smanjiti troškove farmaceutskih lijekova i poništiti zdravstvene dugove, kao i da će podržati Zakon o pristupačnoj skrbi (ACA), koji osigurava zdravstveno osiguranje Amerikancima sa srednjim i niskim primanjima. Trump je, s druge strane, rekao da će pronaći alternativu tom zakonu.
Michigan: Podrška demokrata Izraelu u ratu protiv Gaze
Michigan se prije 2016. nije smatrao “swing” državom jer nije dolazilo do preokreta između dvije stranke – od 1976. do 1988. republikanci su uvijek pobjeđivali u Michiganu. Međutim, utrka za predsjednika u Michiganu je uvijek bila neizvjesna.
U drugom izdanju svoje knjige iz 2019. godine, Predsjedničke swing države, analitičar Rafael Jacob je, također, napisao da je od 1980. godine pobjednik u Michiganu uvijek bio ukupni pobjednik izbora, uz samo dva izuzetka – George W. Bush 2000. i 2004. godine.
Jacob je dodao da su birači u Michiganu, čak i kada su birali demokratske predsjednike, glasali za republikanske guvernere na državnim izborima, zaključivši da oni nisu baš stranački opredijeljeni.
Tokom ovih izbora izraelski rat protiv Gaze se pojavio kao ključno pitanje u Michiganu. Prema Svjetskom pregledu stanovništva, Michigan je američka država s najvećim brojem arapskih Amerikanaca – 211.225, a procjenjuje se da u SAD-u ima ukupno 2,1 milion arapskih Amerikanaca.
Ovi birači su izrazili nezadovoljstvo Trumpom i Harris budući da su oba kandidata izrazila nedvosmislenu podršku Izraelu u njegovom ratu protiv Gaze, koji je počeo 7. oktobra 2023. nakon što je Hamasov napad na sela i vojne ispostave u južnom Izraelu rezultirao smrću 1.139 ljudi i zarobljavanjem njih 251. Od početka rata, najmanje 43.391 Palestinac je ubijen u izraelskim bombardovanjima i kopnenim napadima u Gazi, dok ih je još mnogo hiljada izgubljeno i smatraju se mrtvim pod ruševinama.
Mnogi arapski Amerikanci su umjesto toga rekli da će glasati za Jill Stein, ovogodišnju predsjedničku kandidatkinju Zelene stranke, koja je vodila kampanju na obećanju da će se zalagati za momentalni prekid vatre u Gazi te pozivati Izrael na odgovornost prema međunarodnom pravu.
Je li Jill Stein uzela ključne glasove od demokrata?
Demokrate, kao i članovi Evropske zelene stranke, upozorili su da će Stein ugroziti glasove demokrata, što bi omogućilo Trumpu da osvoji “swing” države, a time i predsjednički mandat.
Između 30. i 31. oktobra Harris je u Michiganu imala 1,7 posto, jedan posto u Wisconsinu i 0,8 posto u Pennsylvaniji, prema brazilskoj web-stranici za analitiku i prikupljanje podataka AtlasIntel.
U Michiganu je osvojila 0,8 posto glasova, u Pennsylvaniji 0,5 posto i u Wisconsinu 0,4 posto.
U Michiganu su Stein i drugi kandidati iz trećih stranaka zajedno osvojili dva posto ili 109.777 glasova, prema dosadašnjim podacima. U toj je državi Trump je pobijedio Harris za 81.750 glasova.