Šta umjetna inteligencija čini učenju: Bolja zadaća, slabije znanje

Piše: Mohamed Hussein

Stotine miliona učenika osnovnih i srednjih škola zašlo je u novu akademsku godinu. No, pojava umjetne inteligencije (AI) mijenja njihov proces učenja.

Učenici i nastavnici bore se s pitanjem: čemu domaća zadaća kada je AI chatbot može završiti za nekoliko sekundi?

Neke su zemlje brzo krenule s usvajanjem umjetne inteligencije. Kina zahtijeva najmanje osam sati nastave umjetne inteligencije godišnje, a u Zaljevu su Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija i Katar počeli s njenom integracijom u svoje nastavne planove i programe.

AI chatbotovi mogu ubrzati i olakšati učenje. Ali šta se događa kada učenici ostave tehnologiju po strani? Koliki je dio učenja bio njihov, a koliko je uradio stroj?

Brža zadaća, slabiji ispiti

Kako bi to istražili, David Stromberg s Univerziteta u Stockholmu, s Victorom Leijem i Yanhui Wuom s Univerziteta u Hong Kongu, proveo je jednu od najvećih studija te vrste, prateći tokom 30 mjeseci u Kini gotovo 27.000 učenika u dobi od 12 do 18 godina.

Njihov radni dokument kombinirao je podatke o domaćoj zadaći, mjesečnim ispitima bez prethodne najave i zahtjevnim prijemnim ispitima iz devet predmeta.

Rezultati otkrivaju zapanjujući jaz između izrade školskih zadaća i stvarnog učenja iz njih.

Nakon usvajanja generativne umjetne inteligencije, rezultati učenika na domaćim zadaćama porasli su za 18 posto, dok je vrijeme provedeno za svaki zadatak palo za otprilike 30 posto, u prosjeku sa 64 na 45 minuta.

Ali kada su isti učenici polagali mjesečne ispite bez umjetne inteligencije, njihovi rezultati pali su za 20 posto tokom šest mjeseci. Njihov uspjeh na zahtjevnim prijemnim ispitima također je opao.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) došla je do sličnog zaključka u svom Izvještaju o digitalnom obrazovanju za 2026. godinu, sintezi istraživanja objavljenog u januaru. Utvrđeno je da prepuštanje zadataka generativnoj umjetnoj inteligenciji poboljšava performanse, ali bez stvarnih dobitaka u učenju.

Istraživanje čiji je koautor bio i Dragan Gašević opisuje ovu potencijalnu eroziju produktivnog kognitivnog napora kao „metakognitivnu lijenost“.

Kako učenici koriste AI za školu

Ispostavilo se da je način na koji učenici koriste te alate važniji od toga koriste li ih uopće.

U anketi koju je Ipsos proveo za Vodafone Foundation, 7.000 učenika u dobi od 12 do 17 godina u sedam evropskih zemalja upitano je kako koriste umjetnu inteligenciju kada uče van škole i bez učiteljske poduke.

Najčešća upotreba bila je dobivanje informacija, što je prijavilo 56 posto učenika. Dodatnih 45 posto koristilo je umjetnu inteligenciju kako bi im se objasnili pojmovi i koncepti. No, 31 posto reklo je da je koristi za kompletna rješenja zadataka.

Manje učenika koristilo je umjetnu inteligenciju na načine koji direktnije podržavaju samostalno učenje. Interaktivni ili adaptivni sadržaj koristilo je 29 posto učenika za vođenje učenja, dok je samo 20 posto koristilo umjetnu inteligenciju za izradu personaliziranih planova učenja i praćenje napretka.

Utjecaj na studentski život

Za učenike, umjetna inteligencija postaje više od alata za završavanje školskih zadataka. Sve je više dio šireg studentskog iskustva, od dobivanja trenutne pomoći do pronalaženja nekoga s kim će razgovarati.

Istraživanje HEPI/Kortext Student Generative AI 2026, temeljeno na praćenju 1.054 redovna studenta preddiplomskog studija u Ujedinjenom Kraljevstvu, otkrilo je da 49 posto vjeruje da je umjetna inteligencija poboljšala njihovo studentsko iskustvo. Istakli su, kao prednost, uštedu vremena, bolje razumijevanje i trenutnu, personaliziranu podršku.

Učinci se protežu dalje od učenja. Prvi put, u anketi je pitano i o usamljenosti. Većina studenata, 59 posto, rekla je da umjetna inteligencija ne pravi nikakvu razliku. Među ostalima, podjela je bila gotovo jednaka: 21 posto osjećalo se manje usamljeno, a 20 posto osjećalo se više usamljeno.