Ekstremni klimatski uslovi: Balkanu prijeti i tornado

Prženje Evrope je krenulo. Još jedno ljeto i još jedan dokaz čemu vodi gotovo nikakav pomak u ispunjenju ciljeva dogovorenih Pariskim klimatskim sporazumom – paklenim vrućinama koje za sobom vuku čitav niz ekstremnih pojava i problema, pa čak i povećane opasnosti od tornada, tvrde sagovornici Al Jazeere.

Tek što je počelo ljeto, Evropa se našla u ognju osvetoljubive majke prirode. Temperature od preko 40 stepeni zabilježene su širom kontinenta, čak i onim dijelovima koji su do sada bili pošteđeni nesnosnih vrućina.

Na jugu Španije je nedavno postavljen novi junski rekord, sa 46 stepeni u regiji Huelve, a u toj zemlji je u samo nekoliko dana zabilježeno više od sto smrtnih slučajeva povezanih sa nesnosnim vrućinama. No, toplotni val je zahvatio ne samo ostale južnoevropske zemlje Italiju, Grčku i Portugal, već i one sjevernije, pa su tako u nizu država – Francuskoj, Švicarskoj, Velikoj Britaniji – izdata upozorenja na vrućine, uz ograničavanje aktivnosti na otvorenom.

Rekordi u Bosni i Hercegovini

Svake godine, širom evropske regije WHO bilježi više od 175.000 preminulih od posljedica vrućine – od Islanda, pa do Rusije. Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Medicine, koja je pokrila 854 evropska grada, taj broj će oštro porasti ako se u predstojećim godinama ne da veći prioritet klimatskim promjenama.

“Ekstremne vrućine, potaknute klimatskim promjenama izazvanim ljudskim djelovanjem, postaju sve češće i intenzivnije”, rekla je Clare Nullis, glasnogovornica Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

Napominjući da snažan sistem visokog pritiska trenutno gura vrući zrak iz Sjeverne Afrike u Evropu, rekla je da već “vidimo epizode ekstremne vrućine, koje bismo inače vidjeli kasnije tokom ljeta”.

Pošteđen nije niti Balkan, koji u poređenju sa zapadnoevropskim zemljama pridaje mnogo manji značaj ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Toplotni val zahvata i nas i, kako je rekla Marisol Yglesias Gonzalez, osoba odgovorna za klimatske promjene i zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), više se ne postavlja pitanje hoće li ove godine biti toplotnih valova, već koliko će ih biti i koliko će trajati.

U Bosni i Hercegovini, tek što je ljeto zvanično počelo, pao je i prvi rekord, u simboličnoj najavi onoga što bi moglo uslijediti. Kako ukazuje Bakir Krajinović, klimatolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda, juni u BiH bio je najtopliji od početka mjerenja.

„Pozitivno odstupanje u odnosu na višegodišnji prosjek je iznad četiri stepena. Ono što je ekstremno je da su u junu zabilježena dva apsolutna rekorda, kada je u Tuzli izmjereno 38, a u Sarajevu 38,8 stepeni“, kaže Krajinović.

Juni bez ijedne kapi kiše

No, ekstrem koji podjednako zabrinjava je nedostatak padavina.

„Na našim meteorološkim stanicama u junu je zabilježen samo jedan kišni dan i to sa neznatnim padavinama. Na sjeveru i jugu zemlje za čitav mjesec nije pala niti jedna kap kiše. Dakle, nikad sušnije i nikad toplije“, dodao je Krajinović, uz napomenu da neće biti bolje niti u naredna dva ljetna mjeseca.

„Kako je završio juni, tako je počeo juli. Prognoze ukazuju na to da će i juli i august biti još topliji, sa odstupanjima od četiri ili pet stepeni u odnosu na višegodišnje prosjeke. Također, bit će manje padavina, sa svega 50-ak procenata u odnosu na referentne vrijednosti. A sve je to samo nastavak trenda koji je počeo 2000. godine“, kaže Krajinović.

Lidija Srnec, klimatologinja i voditeljica Odjela za klimatsko modeliranje Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske, navodi da je 2024. godina bila prva kalendarska godina u kojoj je premašen cilj od 1,5 stepeni globalnog porasta temperature u odnosu na predindustrijsko razdoblje, potpisan Pariskim klimatskim sporazumom.

„Iako taj cilj u osnovi podrazumijeva da prelaženje granice bude ispunjeno u više desetaka godina, vrlo je izgledno da će temperature u sljedećim godinama ostati na rekordnim ili blizu rekordnih vrijednosti. Ukoliko se uzme u obzir da se Europa kao kontinent zagrijava i brže nego ostatak svijeta, scenarij za Hrvatsku i susjedne zemlje nije previše optimističan“, navodi Srnec.

„Kratkoročno, uz signal daljnjeg porasta temperature zraka koji je prisutan u svim scenarijima klimatskih projekcija, može se očekivati daljnji porast temperature, koji će na našem području biti najizraženiji ljeti“, dodala je.

Pomjeranje suptropskog pojasa

No, nije u pitanju samo vrućina, već niz uzročno-posljedičnih pojava koje čine mozaik posljedica klimatskih promjena. Dok se veći dio Evrope prži, u Italiji su bujične poplave uzrokovane intenzivnim kišama usmrtile 70-godišnjeg muškarca. I, svakako, ono što predstavlja stalnu prijetnju – požari, s kojima se bori Turska, a koji su za sve veći dio Evrope gotovo neizbježna posljedica toplotnih valova i vrućine.

„Dugoročnije gledano, uz nastavak porasta emisija stakleničkih plinova izvjestan je porast od tri stepena globalno, što znači 21 posto više vodene pare u atmosferi. Kako će atmosfera reagirati u takvim uvjetima nije sasvim poznato, no ono što svakako možemo očekivati u stanju s vrlo velikim energijama su češći i intenzivniji ekstremni događaji“, kaže Srnec.

Za jedan od ključnih faktora za postojeće vremenske uslove ističu se neuobičajeno visoke temperature površine mora u Mediteranu.

„I stariji klimatski scenariji pokazivali su da će na Sredozemlju i jugu Evrope tokom ljetnih mjeseci doći do izraženijeg porasta temperatura zraka i mora. Postoji pretpostavka da bi se suptropski pojas mogao proširiti prema sjeveru“, kaže Krešo Pandžić, hrvatski klimatolog.

Govoreći o moru, spomenuo je pojavu pijavica, koje su se počele pojavljivati proteklih godina. No, dok je to tada bio samo neobičan fenomen koji se sa uzbuđenjem snimao mobilnim telefonima, pijavice polako postaju jadranska realnost, sa tendencijom da postanu nešto još gore.

„Više temperature vode ka većem isparavanju, naročito mora i sve su češće pojave razarajućih atmosferskih vrtloga, kako na kopnu tako i moru. One nastaju kada dođe do sudara izrazito toplog zraka sa višim, koji je hladniji. Tada se, zbog različitih procesa u atmosferi javljaju grmljavinske oluje i pijavice“, objašnjava Pandžić.

Od pijavice do tornada

„Pijavice su kombinacija klasičnog vrtloga većih razmjera i snažnih grmljavinskih oluja. No, dok je, recimo, tornado koji se javlja u SAD-u, znatno veći, sa dimenzijama od oko stotinjak metara i trajanja od oko jednog sata, pijavice obuhvataju desetak metara i traju kratko. No, s obzirom na nove uvjete, mogli bismo početi govoriti i o sve većim mogućnostima (za pojavu tornada) i na ovim prostorima“, upozorio je.

Nakon što je toplotni val zahvatio Evropu, agencija AP je objavila da bi do 2100. godine, sadašnja ekstremna temperatura od 40-ak stepeni mogla biti normalna, te da bi ekstremi u tom slučaju mogli ići i do 50 stepeni.

Mnogi stručnjaci već godinama upozoravaju na slično i na Balkanu, koji će u budućnosti biti podneblje sa potpuno drugačijim i mnogo težim uslovima za život. Sve to zbog globalnog nemara za klimatske promjene.

„Ne samo da ne postoji napredak u ispunjenju ciljeva iz Pariskog klimatskog sporazuma, već postoji nazadovanje. Godine 2024. vrijednost emisije ugljen-dioksida bila je za 50 posto viša, dok je vrijednost metana za 150 posto viša. Dakle, nismo niti usporili, a kamoli nešto poboljšali“, kaže Krajinović.

„Upozorenja koja slušamo ovih dana su opravdana i osnovana. Za Pariz se kaže da će temperatura od 40 stepeni do 2100. biti normalna, no mi smo u situaciji da ćemo u periodu od 2040. do 2070, što nije tako daleko, imati porast od 2,4 stepena u odnosu na referentne vrijednosti. A trenutne temperature su posljedica rasta od svega 1,5 stepeni. Do 2100. za BiH se procjenjuje od 4-5 stepeni porasta i gotovo pet puta veći broj ekstrema u odnosu na trenutne vrijednosti. To znači da će temperature od 40 i više stepeni u tri ljetna mjeseca biti uobičajene. Da li će ekstremne biti 45 ili 50, teško je reći, ali ne mogu zamisliti kroz šta će prolaziti naša djeca. To će donijeti ogromne negativne posljedice“, kazao je Krajinović.