Industrija kockanja cvjeta i puni državne kase

Kockanje, sa svojim izvedenicama u poodmakloj fazi – poput ovisnosti o kocki ili patološkom kockanju – u nauci i društvu prihvaćeno je kao psihološki poremećaj još 1980. godine.

Porok je to koji uništava ne samo pojedinca, nego i okolinu, pa i sistem u kojem je pojedinac prisutan – brak, porodicu, posao, sportsko društvo… Istovremeno je jasno da do zabrane takvih aktivnosti nikada ne dolazi. Razlog je jasan – države i njihove kase na tome jako dobro zarađuju.

„Broj patoloških kockara je u stalnom rastu već godinama, a ne samo da nema adekvatnog odgovora sistema, nego u većini slučajeva nema nikakvog odgovora. U Hrvatskoj su vidljivi neki koraci u tom smjeru, ali ostaje da vidimo što će u konačnici od toga biti. U Bosni i Hercegovini nema nikakvih pokušaja da se ublaži katastrofalno stanje u ovoj oblasti“, objašnjava Marko Romić, psiholog iz Mostara koji se dugo bavi bolestima ovisnosti.

U regiji nema države koja je izuzetak, pa se broj ovisnika gomila. Zarada priređivača igara na sreću, a onda i budžeta koja to tretiraju naknadama, kao poreskim i neporeskim prihodima, konstantno se povećava. Doduše, ima i malih odstupanja, poput informacije iz Uprave za igre na sreću Srbije, kako je u toj zemlji „broj lokacija u kojima se priređuju igre na sreću smanjen za 19 sa 30. aprilom tekuće godine u odnosu na godinu ranije, kao i da je 31. decembra prošle godine broj lokacije bio manji za 72 u odnosu na isti datum prethodne godine“.

Međutim, nije poznato da je došlo do „ukrupnjavanja biznisa“ po kojem je poznato da veliki priređivači jednostavno otkupljuju poslove od slabije konkurencije? Ipak, zarada od tog „umanjenog“ broja lokacija je mnogostruko uvećana.

Budžeti kao slot-mašine

„U 2024. godini je ukupan budžetski prihod od naknada za igre na sreću iznosio 20.840.744.397 dinara (177.971.711 eura). Godine 2020. je taj prihod iznosio 9.506.765.826 dinara (81.101.909 eura). Naknade za posebne igre na sreću su 2024. godine imale procentualno povećanje od 65 odsto u odnosu na godinu ranije, naknade na automatima za 11,5 odsto, na klađenje za 11 odsto, na igre preko sredstava elektronske komunikacije (online) za 32,2 odsto, naknada za priređivanje nagradne igre u robi i uslugama za 84,5 odsto i od klasičnih igara na sreću za 6,2 odsto“, podaci su Uprave za igre na sreću Srbije.

Dakle, na 178 miliona eura za godišnje naknade treba dodati koliko je ljudi zaposleno, na osnovu čega im se plaćaju dodatne porezne osnovice kroz doprinose. Te podatke nemamo iz Srbije, ali su nam dostupni iz Bosne i Hercegovine i to jednog od njenih entiteta.

„Pravna lica, koja priređuju igre na sreću klađenja, kao i priređivači igara na sreću na automatima i kasinu, izvršila su uplatu doprinosa, poreza, naknada i ostalih javnih prihoda za 2024. godinu u iznosu od 111.403.581,09 konvertibilnih maraka (56.954.796 eura). Od toga, samo za vrstu prihoda – naknade, od strane navedenih priređivača igara na sreću, u 2024. je uplaćeno 29.857.831,17 konvertibilnih maraka (15.264.739 eura)“, navodi se u odgovoru Porezne uprave Federacije BiH.

Uzmemo li u obzir relativno kratak uporedni period od svega četiri godine, dolazimo do saznanja da je u 2024. godini naplata prihoda u odnosu na 2020. godinu povećana za 30-ak posto. Još drastičniji je pokazatelj u drugom entitetu – Republika Srpska.

„Prihodi od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitak su u 2024. godini iznosili 155.368.322 konvertibilne marke (79.431.657 eura). Godine 2020. godine su prihodi iznosili 43.002.332 konvertibilne marke (21.984.832 eura)“, podaci su Republičke uprave za igre na sreću RS.

Povećanja budžetskih prihoda

U Hrvatskoj je u 2024. godini u državni budžet ukupno uplaćeno 354 miliona eura poreza i naknada, uz godišnje povećanje od 14 posto u odnosu na prethodnu godinu. Recimo, 2020. godine je po ovom osnovu uplaćeno 179 miliona eura. Dakle, za četiri godine je obim uplata gotovo udvostručen.

„Od ukupnih prošlogodišnjih uplata, oko 74 milijuna eura odnosi se na porez na dobitke od igara klađenja, dok je od priređivača tih igara u državnu blagajnu uplaćeno 60 milijuna s osnove mjesečnih naknada, te još tri milijuna na račun godišnje naknade“, javni su podaci Porezne uprave Hrvatske.

Pogledamo li strukturu prihoda od naknada, u kategoriji automata je iznos premašio 115 miliona eura. Prihodi od casina su iznosili nešto manje od 70 miliona uz konstataciju da bilježe porast od 23 posto u uporedbi za godinu ranije.

U Crnoj Gori se znaju podaci u tekućoj godini, zaključno sa aprilom. Prikupljeno je već 12.065.049 eura po osnovu koncesionih naknada za priređivanje igara na sreću i nagradnih igara.

“U cijeloj 2024. godini su prihodi po toj osnovi iznosili 33.812.130 eura, za razliku od 2020. godine kada su iznosili 11.908.959 eura”, navode iz Uprave za igre na sreću Crne Gore.

Međutim, ovdje treba pomenuti da se, od početka 2024. godine promijenila zakonska regulativa koja se odnosi na povećanje koncesionih naknada za priređivanje igara na sreću putem interneta.

„Obaveza po osnovu koncesione naknade za priređivanje igara na sreću putem interneta bila je fiksna i iznosila je 10.000 eura. A od 1. januara 2024. godine obaveza po osnovu koncesionih naknada za priređivanje kladioničkih igara na sreću putem interneta sastoji se od fiksnog i varijabilnog dijela. Fiksni dio naknade iznosi 10.000 eura mjesečno. Varijabilni dio naknade kladioničkih igara na sreću putem interneta obračunava se mjesečno u iznosu od 10 posto od osnovice koju čini ukupan iznos uplata, umanjen za vrijednost isplata“, poručuju iz crnogorske Uprave za igre na sreću.

Države povećavaju naknade, ali igre se ne smanjuju

Dakle, države su mijenjale zakonske regulative. U svrhu obeshrabrivanja igrača i priređivača ili povećanja vlastitih prihoda? Vjerovatno obje! U Srbiji je tako udvostručena fiksna naknada sa odobrenje, odnosno dozvole. Povećane su i minimalne naknade za priređivanje, pa je tako za online priređivače minimalna mjesečna naknada sa 10.000 podignuta na 50.000 eura, dok kod casina nije bilo naknade, a sada je 2.000 eura po jednom stolu uz uvođenje minimalno 15 stolova u casinu. Povećane su i stope za obračun naknada za priređivanje za automate sa 10 na 15 posto, online casino igre sa 10 na 15 posto, online uživo casino igre sa 10 na 25 posto, te casina u kojima igrači igraju jedan protiv drugoga sa tri na 25 posto.

U Bosni i Hercegovini jedan entitet – Federacija BiH, nikako nije mijenjao zakonsku regulativu, dok je u Republici Srpskoj to učinjeno prije šest godina sa ciljem povećanja discipline i smanjenja sive zone. U Hrvatskoj su polovinom aprila ove godine donesene izmjene Zakona o igrama na sreću. No, sve za rezultat ima samo povećanje prihoda državnim budžetima.

„Zarada država je samo prividna. Kad bi izračunali štete koje kockanje i, posebno, patološko kockanje donese državi, one bi desetorostruko i stostruko premašivale zaradu o kojoj govore predstavnici vlasti i kockarsko-kladioničkih krugova. Ima primjera u kojima država i lobiji ‘vraćaju’ novac, usmjeravajući ga u neke projekte i neke humanitarne akcije, ali to su beznačajne sume, u odnosu na ono što izvuku iz naroda“, zaključuje Romić.