Veličina zemlje kao ruski teret u ratu s Ukrajinom

Let od Moskve do pacifičke luke Vladivostok traje gotovo devet sati – domaći let koji pokriva dvije trećine ruskog prostora između Baltika i Tihog okeana.

Rusija se od istoka do zapada proteže približno 10.000 kilometara, ima površinu od približno 17 miliona kvadratnih kilometara, što je 11 posto Zemljine kopnene mase – nešto više od površine Kine, Indije, Indonezije i Saudijske Arabije zajedno.

Iako su dvije trećine od permafrosta (stalno zamrznuto tlo), upravo je prostranstvo spasilo Rusiju od invazija, bilo da se radilo o Napoleonovoj Velikoj armiji 1812. ili 3,8 miliona vojnika nacističke Njemačke i njenih saveznika 1941. godine.

Međutim, kako rat s Ukrajinom, nekadašnjom pokrajinom čije su kozačke vojske u davnini predvodile carska osvajanja, ulazi u svoju četvrtu godinu, veličina Rusije postala je teret.

„Ruska teritorija nudi maksimalne mogućnosti za napade“, sarkastično je rekao za Al Jazeeru general-pukovnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika glavnog štaba Oružanih snaga Ukrajine.

Loš raspored ruske protivzračne odbrane

Ukrajinci – od visokih zvaničnika do civilnih volontera koji sastavljaju dronove u svojim garažama – prepisuju pravila ratovanja i otpisuju zastarjele ruske strategije.

Ovih dana Kijev svakodnevno dokazuje da je granica između Rusije i Ukrajine, koja se proteže gotovo 2.000 kilometara, propusna u oba smjera. Izgradio je uporišta u dvije zapadne ruske regije – Kursku i Brjansku – koja odvlače desetke hiljada vojnika.

U međuvremenu, moskovski sistemi protivzračne odbrane (PZO) iz sovjetskog doba, dizajnirani za presretanje NATO projektila, previše su slabo raspoređeni po zapadnoj Rusiji i često se pokazuju bespomoćnima protiv sve sofisticiranijih ukrajinskih napada bespilotnih letjelica.

„Ako je grupa ljudi dovoljno profesionalna i motivirana, uvijek će pronaći način da postigne cilj, a to je nešto što je SBU dokazao“, kaže Romanenko, misleći na Ukrajinsku sigurnosnu službu, glavnu obavještajnu agenciju koja je provela desetke operacija u Rusiji.

Spomenuti SBU je 1. juna izvršio operaciju „Paukova mreža“, masovni napad dronovima koji je, prvi put od početka ruske invazije 2022. godine, stigao do Sibira. Ukrajinski dronovi – moguće prokrijumčareni iz Kazahstana – izletjeli su iz kamiona u blizini zračne baze Belaja u Irkutskoj regiji, gotovo 4.000 kilometara istočno od ukrajinske granice, kako bi uništili ili oštetili nekoliko strateških bombardera.

Meta iste operacije bili su i bombarderi u Amurskom kraju, 7.500 kilometara istočno od Ukrajine, a samo je tehnički kvar spasio bombardere na pisti “Ukrajinka”.

„Ova akcija je lekcija da su vojne baze, u ratnim zonama i kod kuće, sada ranjivije nego ikad na udare jeftinog, jednostavno skrivenog i brzo raspoređenog oružja koje se može pojaviti bez prethodne najave“, napisao je Mick Ryan, penzionisani australski general i saradnik Instituta Lowy, vojnog think tanka u Sydneyju.

Zračna uzbuna u Moskvi

Obim i smjelost kijevskih kampanja na ruskom tlu uslijedili su nakon ponižavajućih poraza.

Moskva je bila ohrabrena aneksijom Krima 2014. godine kada je ukrajinskim trupama i policiji naređeno da predaju administrativne zgrade i vojne baze bez ispaljenog metka – i mnogi su se pridružili okupatorima. Sedmicama kasnije, separatisti koje podržava Moskva zauzeli su trećinu jugoistočne regije Donbas i potisnuli ukrajinske snage.

Dakle, 2022. godine, Moskva je očekivala munjeviti napad, a pomisao na odbranu vlastitih teritorija možda nije ni pala na pamet ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i njegovim najvišim zvaničnicima.

„Nisu uopće razmišljali o tome, nisu planirali dugu operaciju“, kazao je za Al Jazeeru Volodimir Fesenko, šef kijevskog think tanka Penta. „Moskva nije očekivala da će Kijev tako dugo pružati otpor i tako efikasno uzvraćati udarce na ruskim teritorijama.“

Štaviše, ukrajinski dronovi napali su lokacije u Moskvi i okolnoj regiji, gdje su koncentrirani mnogi vojni pogoni i baze. U maju 2023. dva ukrajinska drona eksplodirala su iznad Kremlja, lagano oštetivši jednu od palača. Dvije godine kasnije, rojevi ukrajinskih bespilotnih letjelica redovito zuje iznad moskovskih predgrađa.

„Cijenim noći bez sirena za zračnu uzbunu“, rekla je za Al Jazeeru žena koja živi jugozapadno od Moskve i koja je tražila sa ostane anonimna.

Civilni letovi u zapadnoj Rusiji toliko često kasne ili se otkazuju da neki putnici vozom putuju do zračnih luka u sjevernom Kazahstanu.

Osim što je napadala vojne lokacije, Ukrajina je počela gađati okosnicu ruske ekonomije. Deseci napada na rafinerije nafte i naftovode poremetili su gotovo šestinu – 14 posto – ruskih kapaciteta za preradu nafte, objavila je sredinom maja odbrambeno-obavještajna agencija Pentagona.

Pitanje pravovremenosti napada

Kao odgovor na rusku kampanju uništavanja ukrajinske energetske infrastrukture, napadi su izazvali šestomjesečnu zabranu izvoza benzina, povećali domaće cijene goriva za 30 posto i potakli uvoz benzina iz susjedne Bjelorusije. Napadi su bili toliko razorni da se Washington naljutio na Kijev zbog podizanja globalnih cijena nafte.

Kijev također iskorištava preveliko oslanjanje Rusije na željezničke opskrbne linije u državi “zloglasnoj” po rupama na cestama.

Tako su 30. maja srušena dva mosta u Kurskoj i Brjanskoj oblasti (zapadna Rusija), uzrokujući iskliznuće dva voza iz tračnica, pri čemu je sedam ljudi poginulo, a 69 povrijeđeno. Moskva je za ovo okrivila Ukrajinu i nazvala eksplozije “terorističkim napadima”.

Neki analitičari, međutim, smatraju kako su kijevski napadi na Rusiju previše zakašnjeli, nedovoljni i neusmjereni da bi uzrokovali ozbiljnu štetu.

Ukrajina “dugo ignorira vanjska skladišta municije, ali simbolično i besmisleno napada Moskvu”, rekao je za Al Jazeeru Nikolaj Mitrohin, istraživač s njemačkog Univerziteta Bremen. Kada su počeli napadati skladišta i zračne baze, Rusija je odgovorila izgradnjom hangara i premještanjem aviona na još udaljenija aerodrome, dodao je.

“Glavno je pitanje što Ukrajina može uništiti bez mogućnosti obnove i da li će to dovesti do ogromnih jednokratnih gubitaka za Rusiju”, rekao je Mitrohin. “I tu ne vidim prave uspjehe.”

No, penzionisani general Romanenko smatra da pravi uspjesi tek predstoje.

„Nedostaje nam oruđa“, rekao je, misleći na projektile ukrajinske proizvodnje i sofisticiranije dronove koji se tek trebaju masovno proizvoditi. „Kad budemo imali ta oruđa, Putin će biti realističniji, jer on razumije samo silu.“