‘Crvene linije’ prate pregovore o iranskom nuklearnom programu

Iran i Sjedinjene Američke Države trebali bi održati peti krug pregovora o Teheranovom nuklearnom programu usred beskompromisne retorike s obje strane.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi i izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Bliski istok Steve Witkoff trebali bi se sastati u Rimu.

U tekućim pregovorima, uz posredovanje Omana, teži se novom sporazumu kojim bi se Iranu spriječila proizvodnja nuklearnog oružja, a istovremeno bi se ublažile međunarodne sankcije. Međutim, do sada je postignut mali napredak, a i Washington i Teheran posljednjih su dana zauzeli oštar stav u javnosti, posebno u vezi s iranskim obogaćivanjem urana.

Witkoff je rekao da se Iranu ne može dopustiti bilo kakvo obogaćivanje.

Nove sankcije

Teheran, koji je podigao obogaćivanje na oko 60 posto, znatno iznad civilnih potreba, ali ispod 90 posto potrebnih za naoružanje, odbacio je tu “crvenu liniju”.

Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei nazvao je zahtjev “pretjeranim i nečuvenim”, upozoravajući da tekući pregovori vjerojatno neće dati rezultate.

Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je u utorak da Washington radi na postizanju sporazuma koji bi Iranu omogućio civilni program nuklearne energije, ali ne i obogaćivanje urana, priznajući da postizanje takvog sporazuma “neće biti lako”.

U četvrtak je State Department najavio nove sankcije iranskom građevinskom sektoru.

“Pronalaženje puta do sporazuma nije raketna znanost”, rekao je Araghchi na društvenim mrežama u petak ujutro.

“Nula nuklearnog oružja – imamo sporazum. Nula obogaćivanja – nemamo sporazum. Vrijeme je za odluku”, kazao je.

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova u Teheranu kritizirao je nove sankcije, nazivajući potez “zlobnim, nezakonitim i nehumanim”.

Visoki ulozi

Ulozi su visoki za obje strane. Trump želi ograničiti potencijal Teherana za proizvodnju nuklearnog oružja koje bi moglo pokrenuti regionalnu utrku u nuklearnom naoružanju.

Iran insistira na tome da su njegove nuklearne ambicije isključivo civilne, ali nastoji ublažiti međunarodne sankcije koje koče njegovu ekonomiju.

Tokom prvog mandata, 2018. godine, Trump je odbacio Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (JCPOA), sporazum iz 2015. kojim je Iran smanjio nuklearni program u zamjenu za ublažavanje sankcija.

Nakon povratka u Bijelu kuću na drugi mandat u januaru, Trump je obnovio program “maksimalnog pritiska” na Iran, gomilajući dodatni ekonomski pritisak, na primjer, gušenjem izvoza nafte iz zemlje, posebno u Kinu.

Iran je prkosno odgovorio, obećavši da će se braniti od bilo kakvog napada i eskalirajući obogaćivanje daleko izvan granica sporazuma iz 2015.

Napetosti su počele popuštati u aprilu kada su dvije zemlje pokrenule pregovore uz posredovanje Omana, ali teheranski program obogaćivanja urana postao je glavna tačka sporenja.

Ukoliko bi pregovori propali, cijena bi mogla biti visoka. Trump je više puta prijetio vojnom akcijom ako se ne postigne dogovor.

Izrael, koji se protivi američkim pregovorima sa svojim regionalnim neprijateljem, upozorio je da nikada neće dopustiti Iranu da dobije nuklearno oružje. Nakon izvještaja da Izrael možda planira napasti iranska nuklearna postrojenja, Araghchi je u četvrtak upozorio da će Washington snositi pravnu odgovornost ako Iran bude napadnut.