Život penzionera: Na granici dostojanstva i odricanja

Život penzionera u Hrvatskoj sve je češće život na granici između dostojanstva i odricanja, između nužnog i neostvarivog, kaže za Al Jazeeru Izabela-Delfa Mišić, ekonomska savjetnica u Nezavisnim hrvatskim sindikatima.

U razgovoru za Al Jazeeru ističe kako mnogi od najstarijih među nama, umjesto da mirno uživaju u plodovima svog rada, svakodnevno vode borbu s rastućim troškovima i smanjenim mogućnostima.

„To nije starost kakvu su zaslužili, niti društvo kakvo bismo trebali prihvatiti kao normalno. Mnogi od njih su i u mirovini prisiljeni raditi jer su im mirovine premale za dostojno življenje. Međutim, veliki dio umirovljenika, upravo onih s najnižim mirovinama, do te je mjere istrošen radom da ni ne može nastaviti raditi nakon odlaska u mirovinu ili odgoditi svoj odlazak u mirovinu i nakon navršene dobi za umirovljenje te je njihovo stanje utoliko i teže“, dodaje naša sagovornica.

Inflacija ‘pojela’ rast penzija

Penzioneri u Hrvatskoj svakodnevno se suočavaju sa velikim izazovima u pokrivanju osnovnih životnih troškova. Mišić ističe kako je od 2015. do aprila 2025. godine. zabilježen nominalan rast penzija od 81,9 posto, realni je rast znatno skromniji, tek 37,1 posto kada se uzme u obzir kumulativna inflacija od 32,7 procenata.

„Drugim riječima, iako su mirovine na papiru porasle, stariji građani i dalje si ne mogu priuštiti puno više nego prije 10 godina. Posebno zabrinjava razdoblje od 2020. do kraja 2024. godine. U tom periodu mirovine su porasle nominalno za 45, dok je inflacija iznosila 29 procenata, što znači da je stvarni, realni rast kupovne moći bio 12,4 posto. Međutim, cijene hrane u istom razdoblju porasle su upravo za 45 posto, što dodatno pogoršava stvarnu sliku jer umirovljenici velik dio svojih primanja troše upravo na hranu.“

Nezavisni hrvatski sindikati godinama izrađuju praznične potrošačke korpe uoči Božića i Uskrsa kako bi pokazali koliko hrvatske porodice moraju izdvojiti kako bi dostojno proslavile blagdane. Tako su objavili za ovogodišnji Uskrs da bogatija korpa iznosi 435,12 eura, dok je prošle godine bila 395,55 eura. Srednja korpa ove godine iznosila je 256,47 eura (lani 237,47), a skromna 122,76 (u odnosu na 116,60 eura prošle godine).

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, udio troška hrane u ukupnim mjesečnim izdacima kućanstava u Hrvatskoj iznosi 27 posto, ali u slučaju penzionera taj udio često prelazi 50, pa čak i 60 procenata, objašnjava sagovornica Al Jazeere.

„Usporedimo li to s našim košaricama koje obuhvaćaju samo obroke od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka, vidljivo je da je udio bogate košarice u prosječnoj sveukupnoj neto mirovini za mjesec travanj 2025. godine (651 euro, op.a.) 67 posto, udio srednje košarice u mirovini 39, a udio skromne košarice u mirovini 18 posto“, kaže Mišić.

Ušteda na hrani za vanredne troškove

Osim visokih troškova hrane, hrvatski penzioneri su svakodnevno suočeni i sa drugim izazovima, od troškova stanovanja i energenata do izdataka za lijekove koji se izdaju bez recepta, medicinske usluge, kao i popravke ili zamjene kućanskih aparata.

„Zbog malih mirovina, koje su posljedica niskih plaća koje su primali tijekom radnog vijeka, mnogi stariji građani prisiljeni su dodatno štedjeti i na hrani kako bi mogli podmiriti neki izvanredni trošak. Ono što im je nekada bio redovan trošak, danas im postaje izvanredni, jednostavno zato što za njega više nemaju dovoljno sredstava“, ukazuje sagovornica Al Jazeere iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Stoga, nastavlja ona, ne iznenađuje podatak da je stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj 20 posto, dok za osobe u dobi od 65 i više godina ta stopa iznosi 37 procenata.

„Ove brojke jasno pokazuju kako su starije osobe jedna od najugroženijih skupina društva, čiji je svakodnevni život obilježen odricanjem, nesigurnošću i brigom hoće li moći pokriti osnovne životne potrebe. U Hrvatskoj postoji i treći mirovinski stup kao mogućnost dodatne štednje za starost, ali mnogi si ga ne mogu priuštiti“, govori Mišić.

„Tijekom radnog vijeka primali su niske plaće, a danas žive s mirovinama koje jedva pokrivaju osnovne troškove. Gotovo sav raspoloživi dohodak troše na hranu i režije, pa za većinu njih bilo kakva štednja nije opcija, nego tek nedostižan luksuz.“

Penzioni sistem mora garantirati dostojanstven život u starosti, a rast penzija ne smije biti samo nominalan, on mora biti stvaran, pravedan i u skladu s rastom životnih troškova, navodi sagovornica.

„Sve veći broj umirovljenika živi na rubu siromaštva, a mnogi ovise isključivo o svojoj mirovini. U takvim okolnostima, svako povećanje troškova, hrane, lijekova, režija za njih predstavlja izravan udar na egzistenciju.“

Penzionerska statistika

Prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje Republike Hrvatske, starosnu penziju u Hrvatskoj prima 408.527 građana i ona ovisi o plati i dužini staža – najviše je onih sa najmanje godina radnog staža.

Preciznije rečeno, najveći broj korisnika je u kategoriji do 19 godina radnog staža u kojoj prosječna starosna penzija iznosi svega 329 eura i toliko prima čak 62.325 penzionera. Od 20 do 24 godine staža je 46.492 građana sa penzijom od 387 eura. Od 25 do 29 godina staža postoji gotovo 50.000 starosnih penzionera, a prosječna primanja u toj grupi su 498 eura.

Dalje Zavod za mirovinsko osiguranje navodi broj korisnika za svaku pojedinu godinu staža od 30 do 45 godina. Najviše je građana koji su prije odlaska u mirovinu radili 35 godina, njih 41.613 sa prosječnom penzijom od 731 euro. Isto tako, 15.524 korisnika starosne penzije radilo je 46 i više godina, što se u konačnici odrazilo i na visinu primanja koja im danas u starosti iznose 1.052 eura.

Kada se sve sabere, od nula pa do 34 godine staža ima 221.992 penzionera u starosnoj penziji (55 posto ukupnog broja). Takve penzije su male, ispod prosjeka te iznose 472 eura – tek 33 posto udjela u prosječnoj plati.

Od 35 do 39 godina staža ima 92.380 penzionera koji u prosjeku dobijaju 790 eura (gotovo 55 posto udjela u prosječnoj plati). Više od 40 godina staža ima 94.155 korisnika sa 939 eura u prosjeku, što je 66 posto udjela u plati.

Za one koji su radili duže od 40 godina, postoji i poseban institut starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike. Uvjet za takvu raniju starosnu mirovinu, bez penalizacije, najmanje je 60 godina života i 41 godina staža. Takvih je 53.596 i penzija im u prosjeku iznosi 730 eura (51 posto prosječne plate).